Uputstva za očuvanje policijskog integriteta - DCAF
Uputstva za očuvanje policijskog integriteta - DCAF Uputstva za očuvanje policijskog integriteta - DCAF
296 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG INTEGRITETA Mapiranje uticaja Ovim se ispituje mreža osoba ili drugih aktera koji imaju uticaj na aktivnosti i dostignuća. Mapa uticaja je vizuelni model koji zahteva utvrđivanje onih koji vrše uticaj, odnosa koji postoje među različitim utvrđenim zainteresovanim stranama, kao i obim i pravac uticaja koji se vrši na aktivnosti i odluke. Ovo zahteva utvrđivanje svih uticaja, ne samo onih koji su formalno prepoznati. Samo uz utvrđivanje svih relevantnih učesnika u okviru određenog problema, mogu da se razviju ostvarive strategije za smanjenje korupcije u policiji. Još jedna prednost ovog metoda je to što beleži snagu uticaja u ma kom trenutku. Pošto se uticaji tokom vremena menjaju, mape uticaja kasnije mogu da se obnove i da budu sredstvo za beleženje tih promena i za procenjivanje uticaja organizacionih reformi koji su nastale i sprovedene od nastajanja prve mape uticaja koja je utvrđivala određene probleme. 3.1.3.3. Intervencije u učenju Učenje nije isto što i obuka. Organizacije i pojedinci mogu da uče bez prolaženja formalnih kurseva obuke, na primer putem iskustva ili samostalnog učenja i ispitivanja. Međutim, obuka je uobičajan odgovor na problem korupcije. U daljnjem tekstu razmatraju se različite metode koje su dostupne za vršenje obuke. Predavanja Predavanje je najuobičajniji, tradicionalni instrument obuke. Njegova prednost je ekonomičan način prosleđivanje informacija velikoj grupi polaznika. Predavanja su obično jednosmeran način (govornik grupi) saopštavanja informacija od strane kvalifikovane ili iskusne osobe. U zavisnosti od toga kako su struktuisana, predavanja samo u ograničenoj meri nude priliku za diskusiju i interakciju. Ipak, još uvek su pogodan način za pružanje osnovnih i naprednih informacija grupama policajaca koji prolaze proces edukacije ili obuke. Predavanje je dobar način da se otpočne edukacija ili obuka na određenu temu. Pogodno uspostavlja atmosferu za kasnije diskusije, stavljajući aktuelne probleme u kontekst. Najbolje je kada predavanja prati neka od metoda, ili neke metode, opisane u daljnjem takstu. Diskusije u fokus grupama Ovo su grupne diskusije, koncentrisane na određeno pitanje ili niz pitanja. Mogu da se koriste u cilju obuke, kao i za strateško planiranje. Fokus grupe imaju osobu koja uvodi pitanja i vodi interaktivnu diskusiju koja sledi. U tom smislu, to su struktuirane vežbe koje prate određeni plan. Po svojoj prirodi one su interaktivne, dozvoljavajući svim članovima grupe da učestvuju u diskusiji. Ovakvo aktivno učenje dovodi do toga da studenti duže pamte stečeno znanje. Diskusije u okviru fokus grupe mogu da budu korisne u isticanju različitih pogleda na određenu temu u toj grupi. Plenarni paneli Plenarni paneli se sastoje od određenog broja stručnjaka na određenu temu, ili od niza osoba koje odražavaju različite poglede na određeni problem. Naročito su korisni u predstavljanju različitih perspektiva, i na taj način se
stvara uvod za druge teme i buduće diskusije na seminarima i radionicama. Pogodni su za okruženje sa velikim brojem slušalaca, pa se mogu koristiti u velikim grupama od pedeset, stotinu ili više učesnika. Plenarnim panelom može da se završi radionica ili niz časova, jer daje mogućnost da se pokrenu generalna opažanja. U idealnom slučaju, učesnici treba da dobiju priliku da upute pitanja članovima panela, pre završetka radionice. Poster prezentacije Ovo se odnosi na grafičko prikazivanje (poster) ili na Pauerpoint (PowerPoint) prezentaciju materijala koje su izabrali i vizuelno organizovali učesnici. Stoga, glavna uloga poster prezentacija odnosi se na temu obuke. Studije slučaja Predstavljanje studija slučaja je uobičajna metoda u edukaciji odraslih. Ključna prednost je to što se studije slučaja zasnivaju na primerima iz stvarnog života, a tiču se razmatranih tema. Detalji slučaja su nekada čuveni i poznati među studentima, što učesnicima omogućava da diskusijama daju doprinos svojim znanjem i da razmene viđenja i informacije. Studenti doživljavaju studije slučaja kao relevantne u odnosu na njihove radne situacije, jer se zasnivaju na stvarnim slučajevima, što ih čini pogodnim instrumentima podučavanja. Uokvireni tekst br. 5: Ograničenja tradicionalnih programa obuke Podela uloga Podela uloga podrazumeva da studenti odglume scenarije koji liče na one iz stvarnog života, i igraju uloge učesnika (policajce, optužene, žrtve) ili posmatrača (svedoke, očevice). Studentima se dodeljuju uloge, i od njih se očekuje da izvedu svoje uloge bez prethodne pripreme. Ostali u odeljenju su publika koja gleda tu glumu. Podela uloga je rasprostranjen metod koji stvara opštu grupnu diskusiju nakon što se uloge odigraju. Simulacije UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG INTEGRITETA Programi obuke su korisni jer pružaju pravila i procedure neophodne za veštine i znanja, ali nije nužno slučaj da oni koji ih pohađaju bivaju i naučeni da bolje procenjuju ili da donose odluke. 235 Primer 2: Međukulturalna policijska obuka na Filipinima Nedavna studija o međukulturalnoj policijskoj obuci na Filipinima, ističe koliko je dobro da policajci preuzmu uloge učesnika koji nisu pripadnici policije, kako bi se stekle nove perspektive situacija i preispitale duboko ukorenjene policijske predstave o ulozi policije i načinima rada u policiji. 236 Simulacije su slične podeli uloga i donose iste korisne rezultate (razvijanje veština i promene stava). Kod simulacije je drugačije to, što se ulažu veći napori u simulaciju stvarnih uslova u primerima problema iz realnog života. Drugim rečima, više „liče na život” nego što je to slučaj sa podelom uloga. Na primer, student može da se 297
- Page 256 and 257: Izgrađivanje kapaciteta zahteva po
- Page 258 and 259: Izgrađivanje kapaciteta mora da se
- Page 260 and 261: Prvo treba da se stvori čvrsta osn
- Page 262 and 263: matrica za procenu rizika POSLEDICE
- Page 264 and 265: Faza 2: Dokumentacija UPUTSTVA ZA O
- Page 266 and 267: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
- Page 268 and 269: Uokvireni tekst br. 4: Primena debr
- Page 270 and 271: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
- Page 272 and 273: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
- Page 274 and 275: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
- Page 276 and 277: 3.1.4. Lično i profesionalno usavr
- Page 278 and 279: 4 Uključivanje izgrađivanja kapac
- Page 280 and 281: Primer 3: Reforma policije u Nju Sa
- Page 282 and 283: Zakon, moral i ljudska prava Moć,
- Page 284 and 285: 5.5. Evaluacija i procena ishoda u
- Page 286 and 287: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
- Page 288 and 289: TABELA SAMOPROCENE Poglavlje 8 Izgr
- Page 290 and 291: Instrumenti9 9 POGLAVLJE Endrju Gol
- Page 292 and 293: 282 2 Zašto je važna tema ovog po
- Page 294 and 295: 284 3 3.1. Procenjivanje Kako koris
- Page 296 and 297: 286 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 298 and 299: 288 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 300 and 301: 290 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 302 and 303: 292 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 304 and 305: 294 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 308 and 309: 298 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 310 and 311: 300 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 312 and 313: 302 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 314 and 315: 304 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 316 and 317: 306 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 318 and 319: 308 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 320 and 321: 310 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 322 and 323: 312 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 324 and 325: 314 5 Zaključci i naučene lekcije
- Page 326 and 327: 316 TABELA SAMOPROCENE Poglavlje 9
- Page 329 and 330: Glosar UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICI
- Page 331 and 332: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
- Page 333 and 334: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
- Page 335 and 336: Dodatni resursi Postoje korisni res
- Page 337 and 338: Stejt Department SAD-a, Izveštaj o
- Page 339 and 340: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
- Page 341 and 342: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
- Page 343 and 344: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
- Page 345 and 346: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
- Page 347 and 348: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
- Page 349 and 350: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
- Page 351 and 352: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
- Page 353 and 354: Dž. R. Viver: „Vrline u organiza
- Page 355 and 356: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
stvara uvod <strong>za</strong> druge teme i buduće diskusije na seminarima i radionicama. Pogodni su <strong>za</strong> okruženje sa velikim<br />
brojem slušalaca, pa se mogu koristiti u velikim grupama od pedeset, stotinu ili više učesnika. Plenarnim<br />
panelom može da se <strong>za</strong>vrši radionica ili niz časova, jer daje mogućnost da se pokrenu generalna opažanja.<br />
U idealnom slučaju, učesnici treba da dobiju priliku da upute pitanja članovima panela, pre <strong>za</strong>vršetka radionice.<br />
Poster prezentacije<br />
Ovo se odnosi na grafičko prikazivanje (poster) ili na Pauerpoint (PowerPoint) prezentaciju materijala koje su<br />
i<strong>za</strong>brali i vizuelno organizovali učesnici. Stoga, glavna uloga poster prezentacija odnosi se na temu obuke.<br />
Studije slučaja<br />
Predstavljanje studija slučaja je uobičajna metoda u edukaciji odraslih. Ključna prednost je to što se studije<br />
slučaja <strong>za</strong>snivaju na primerima iz stvarnog života, a tiču se razmatranih tema. Detalji slučaja su nekada čuveni<br />
i poznati među studentima, što učesnicima omogućava da diskusijama daju doprinos svojim znanjem i da<br />
razmene viđenja i informacije. Studenti doživljavaju studije slučaja kao relevantne u odnosu na njihove radne<br />
situacije, jer se <strong>za</strong>snivaju na stvarnim slučajevima, što ih čini pogodnim instrumentima podučavanja.<br />
Uokvireni tekst br. 5: Ograničenja tradicionalnih programa obuke<br />
Podela uloga<br />
Podela uloga podrazumeva da studenti odglume scenarije koji liče na one iz stvarnog života, i igraju uloge<br />
učesnika (policajce, optužene, žrtve) ili posmatrača (svedoke, očevice). Studentima se dodeljuju uloge, i od njih<br />
se očekuje da izvedu svoje uloge bez prethodne pripreme. Ostali u odeljenju su publika koja gleda tu glumu.<br />
Podela uloga je rasprostranjen metod koji stvara opštu grupnu diskusiju nakon što se uloge odigraju.<br />
Simulacije<br />
UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG INTEGRITETA<br />
Programi obuke su korisni jer pružaju pravila i procedure neophodne <strong>za</strong> veštine i znanja, ali nije nužno<br />
slučaj da oni koji ih pohađaju bivaju i naučeni da bolje procenjuju ili da donose odluke. 235<br />
Primer 2: Međukulturalna policijska obuka na Filipinima<br />
Nedavna studija o međukulturalnoj policijskoj obuci na Filipinima, ističe koliko je dobro da policajci<br />
preuzmu uloge učesnika koji nisu pripadnici policije, kako bi se stekle nove perspektive situacija<br />
i preispitale duboko ukorenjene policijske predstave o ulozi policije i načinima rada u policiji. 236<br />
Simulacije su slične podeli uloga i donose iste korisne rezultate (razvijanje veština i promene stava). Kod<br />
simulacije je drugačije to, što se ulažu veći napori u simulaciju stvarnih uslova u primerima problema iz realnog<br />
života. Drugim rečima, više „liče na život” nego što je to slučaj sa podelom uloga. Na primer, student može da se<br />
297