Uputstva za očuvanje policijskog integriteta - DCAF
Uputstva za očuvanje policijskog integriteta - DCAF Uputstva za očuvanje policijskog integriteta - DCAF
290 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG INTEGRITETA 3.1.1.3. Ko treba da sprovodi strateško procenjivanje? Oni koji će da vrše procenjivanje mogu da budu izabrani iz nekoliko sektora: Članovi policije koji su obučeni za vršenje procena. Zaposleni u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Vladina specijalna radna grupa. Spoljašnji organi (npr. istražna komisija) ili pojedinačni eksperti (kao što savetnici) sa specijalizovanim znanjem i sposobnostima u oblasti nadgledanja i procenjivanja policije. Građani i grupe građana. Opšte pravilo je, podrazumevajući osnovnu objektivnost i sposobnost za izvršenje zadatka, da je prilikom odabira potrebno uzeti u obzir političku osetljivost ovog pitanja. Korupcija u policiji je svugde osetljivo pitanje, takvo da je biranje spoljašnjeg organa ili pojedinca često neizbežno, ukoliko je cilj opšte prihvatanje činjenice da će proces procenjivanja biti objektivan (tj. nepristrasan i neopterećen predrasudama). U mnogim zemljama u tranziciji, zemljama u razvoju i postkonfliktnim zemljama, može se tražiti pomoć od stranih eksperata ili organa, bilo da rade sami ili na zajedničkim osnovama u procesu procenjivanja (organi koje usvoji UN-ov Program za razvoj), gde državni predstavnici rade rame uz rame sa međunarodnim predstavnicima sa relevantnom stručnošću za vršenje takvih procena. 3.1.2. Procenjivanje rizika U širem smislu procenjivanje rizika liči na korake u pristupu strateškog procenjivanja, i obično ispituje: Štetne posledice koje su u vezi sa određenim rizicima koji proističu iz okruženja organizacije ili iz same organizacije. Verovatnoću za nastanak tih štetnih posledica. Mere za smanjenje ili eliminisanje rizika koje je organizacija ocenila kao neprihvatljive, a koje su dostupne i praktično izvodljive. Uspešnost važećih mera za smanjenje ili eliminisanje utvrđenih rizika. Policijske službe se suočavaju sa čitavim nizom stvarnih i potencijalnih rizika od korupcije. Rizici mogu da se mere finansijskim gubicima, povredama zaposlenih i drugih ljudi, štetama nanetim imovini i ugledu. Neizbežno je da, ona područja koja predstavljaju najveći rizik, treba prva da se istaknu i da im se da prioritet. Mapiranje obima i ozbiljnosti različitih rizika je od fundamentalnog značaja za određivanje prioriteta koji se odnose na ono na šta prvo treba da se obrati pažnja. Korupcija u policiji ugrožava i druge. Temeljna procena rizika koji se odnose na korupciju u policiji, treba da ispita rizike po policiju, ali i rizike koje policijska organizacija nameće drugima. Neki od ovih rizika, i ljudi ili delovi organizacije koji su najranjiviji na te rizike, utvrđeni su u tabeli 1.
Praktičan i celovit pristup procenjivanju rizika koji se odnose na korupciju u policiji, fokusira se na opasna područja pre nego na dela pojedinaca. Dok su neki rizici rasprostranjeni u celoj organizaciji, i potencijalno utiču na sva područja delovanja policije i na sve policijske službenike, najviši stepen rizika od korupcije nalazi se na određenim geografskim područjima, vrstama dužnosti i nivoima profesionalnog iskustva. U cilju procenjivanja i smanjenja rizika, ovo su opasna područja koja treba da predstavljaju glavni fokus. Na primer, u nekim zemljama jedinice sobraćajne i pogranične policije redovno vrebaju građane na putnim barikadama, i ovakva interakcija neminovno oblikuje percepciju koju javnost ima o policijskom integritetu. Stoga, ovo je plodno područje za vršenje procenjivanja. Može da bude od koristi neka vrsta matrice za procenjivanje rizika. Ona može da ima različite oblike.²²⁷ U smislu određivanja određenih opasnih područja i nivoa s tim povezanih rizika, instrument procenjivanja možda bi trebalo da ispita sledeće aspekte. U kontekstu korupcije u policiji, obim relevantne transakcije često se odnosi na učestalost prijava ili formalnih tužbi koji se odnose na određenu policijsku stanicu ili specijalnu policijsku jedinicu. Činjenica da je uključena i tehnologija, često ukazuje na mogućnost nanošenja ozbiljne štete (npr. oružana specijalna jedinica policije), ili rizici povezani sa mogućnošću pristupa policijskoj bazi podataka. Priroda koristi često značajno varira, stoga, treba da se uzme u obzir motivaciona snaga te koristi i iskušenja s tim u vezi. Relativna profitabilnost učešća u trgovini drogom, u poređenju sa primanjem mita prilikom vršenja saobraćajne kontrole, je primer koliko je važno pobliže razmotriti ovaj faktor. Razumno je uzimanje u obzir tri gorenavedena faktora u smislu učenja iz prethodnih iskustava u organizaciji i iz drugih relevantnih organizacija. Stanje integriteta jedne policijske službe može da se proceni na razne načine, uključujući i način na koji se rešavaju primljene tužbe, način funkcionisanja mehanizama unutrašnje kontrole i nadgledanja, i ispitivanje javnog mnjenja koje se odnosi na ugled policije i na opravdanost poverenja u policiju. Tabela 1: Matrica procenjivanja rizika od moguće korupcije u policiji UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG INTEGRITETA Rizik po Izvor rizika Uticaj koji rizik ima Verovatnoća ostvarenja rizika Policijska organizacija Zaposleni u policiji Politička korupcija Šteta po ugled; uticaj na moral policije; odgovornost u okviru građanskog prava Sitna korupcija Gubljenje poverenja javnosti; neuspešan rad policijskih službi; krivična ili disciplinska odgovornost Ozbiljnost rizika Velika Vrlo ozbiljno Velika Srednja 291
- Page 250 and 251: 242 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 252 and 253: 1 Uvod u Poglavlje 8 Ovo poglavlje
- Page 254 and 255: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
- Page 256 and 257: Izgrađivanje kapaciteta zahteva po
- Page 258 and 259: Izgrađivanje kapaciteta mora da se
- Page 260 and 261: Prvo treba da se stvori čvrsta osn
- Page 262 and 263: matrica za procenu rizika POSLEDICE
- Page 264 and 265: Faza 2: Dokumentacija UPUTSTVA ZA O
- Page 266 and 267: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
- Page 268 and 269: Uokvireni tekst br. 4: Primena debr
- Page 270 and 271: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
- Page 272 and 273: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
- Page 274 and 275: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
- Page 276 and 277: 3.1.4. Lično i profesionalno usavr
- Page 278 and 279: 4 Uključivanje izgrađivanja kapac
- Page 280 and 281: Primer 3: Reforma policije u Nju Sa
- Page 282 and 283: Zakon, moral i ljudska prava Moć,
- Page 284 and 285: 5.5. Evaluacija i procena ishoda u
- Page 286 and 287: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
- Page 288 and 289: TABELA SAMOPROCENE Poglavlje 8 Izgr
- Page 290 and 291: Instrumenti9 9 POGLAVLJE Endrju Gol
- Page 292 and 293: 282 2 Zašto je važna tema ovog po
- Page 294 and 295: 284 3 3.1. Procenjivanje Kako koris
- Page 296 and 297: 286 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 298 and 299: 288 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 302 and 303: 292 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 304 and 305: 294 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 306 and 307: 296 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 308 and 309: 298 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 310 and 311: 300 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 312 and 313: 302 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 314 and 315: 304 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 316 and 317: 306 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 318 and 319: 308 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 320 and 321: 310 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 322 and 323: 312 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 324 and 325: 314 5 Zaključci i naučene lekcije
- Page 326 and 327: 316 TABELA SAMOPROCENE Poglavlje 9
- Page 329 and 330: Glosar UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICI
- Page 331 and 332: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
- Page 333 and 334: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
- Page 335 and 336: Dodatni resursi Postoje korisni res
- Page 337 and 338: Stejt Department SAD-a, Izveštaj o
- Page 339 and 340: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
- Page 341 and 342: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
- Page 343 and 344: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
- Page 345 and 346: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
- Page 347 and 348: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
- Page 349 and 350: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
Praktičan i celovit pristup procenjivanju rizika koji se odnose na korupciju u policiji, fokusira se na opasna<br />
područja pre nego na dela pojedinaca. Dok su neki rizici rasprostranjeni u celoj organi<strong>za</strong>ciji, i potencijalno utiču<br />
na sva područja delovanja policije i na sve policijske službenike, najviši stepen rizika od korupcije nalazi se<br />
na određenim geografskim područjima, vrstama dužnosti i nivoima profesionalnog iskustva. U cilju<br />
procenjivanja i smanjenja rizika, ovo su opasna područja koja treba da predstavljaju glavni fokus.<br />
Na primer, u nekim zemljama jedinice sobraćajne i pogranične policije redovno vrebaju građane na putnim<br />
barikadama, i ovakva interakcija neminovno oblikuje percepciju koju javnost ima o policijskom integritetu.<br />
Stoga, ovo je plodno područje <strong>za</strong> vršenje procenjivanja.<br />
Može da bude od koristi neka vrsta matrice <strong>za</strong> procenjivanje rizika. Ona može da ima različite oblike.²²⁷ U smislu<br />
određivanja određenih opasnih područja i nivoa s tim pove<strong>za</strong>nih rizika, instrument procenjivanja možda bi<br />
trebalo da ispita sledeće aspekte.<br />
U kontekstu korupcije u policiji, obim relevantne transakcije često se odnosi na učestalost prijava ili formalnih<br />
tužbi koji se odnose na određenu policijsku stanicu ili specijalnu policijsku jedinicu. Činjenica da je uključena i<br />
tehnologija, često ukazuje na mogućnost nanošenja ozbiljne štete (npr. oružana specijalna jedinica policije), ili<br />
rizici pove<strong>za</strong>ni sa mogućnošću pristupa policijskoj bazi podataka. Priroda koristi često značajno varira, stoga,<br />
treba da se uzme u obzir motivaciona snaga te koristi i iskušenja s tim u vezi. Relativna profitabilnost učešća<br />
u trgovini drogom, u poređenju sa primanjem mita prilikom vršenja saobraćajne kontrole, je primer koliko je<br />
važno pobliže razmotriti ovaj faktor.<br />
Razumno je uzimanje u obzir tri gorenavedena faktora u smislu učenja iz prethodnih iskustava u organi<strong>za</strong>ciji i iz<br />
drugih relevantnih organi<strong>za</strong>cija. Stanje <strong>integriteta</strong> jedne policijske službe može da se proceni na razne načine,<br />
uključujući i način na koji se rešavaju primljene tužbe, način funkcionisanja mehani<strong>za</strong>ma unutrašnje kontrole<br />
i nadgledanja, i ispitivanje javnog mnjenja koje se odnosi na ugled policije i na opravdanost poverenja u policiju.<br />
Tabela 1: Matrica procenjivanja rizika od moguće korupcije u policiji<br />
UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG INTEGRITETA<br />
Rizik po Izvor rizika Uticaj koji rizik ima Verovatnoća<br />
ostvarenja<br />
rizika<br />
Policijska<br />
organi<strong>za</strong>cija<br />
Zaposleni<br />
u policiji<br />
Politička<br />
korupcija<br />
Šteta po ugled; uticaj na<br />
moral policije;<br />
odgovornost u okviru<br />
građanskog prava<br />
Sitna korupcija Gubljenje poverenja<br />
javnosti; neuspešan rad<br />
policijskih službi; krivična ili<br />
disciplinska odgovornost<br />
Ozbiljnost<br />
rizika<br />
Velika Vrlo ozbiljno<br />
Velika Srednja<br />
291