Uputstva za očuvanje policijskog integriteta - DCAF
Uputstva za očuvanje policijskog integriteta - DCAF Uputstva za očuvanje policijskog integriteta - DCAF
22 2 Definicije vezane za korupciju u policijskim redovima U ovom odeljku obrađuje se koncept korupcije. Biće pomenuti i ostali vidovi neprimerenog i nemoralnog (ili neodgovarajućeg) policijskog postupanja. 2.1. Šta je korupcija? Ne postoji opšte prihvaćena definicija korupcije, i ova Uputstva neće se baviti tom temom. Ovde je prihvaćena definicija Interpolove Grupe eksperata za korupciju (IGEC): ‘Korupcija je svako činjenje ili nečinjenje pojedinca ili organizacije, javne ili privatne, kojim se krši zakon ili poverenje zbog dobiti ili koristi. 3 Ova definicija je široka i primenjiva kako na pojedince, tako i na grupe – na policajce i policijske jedinice, na državne funkcionere i organizacije, kao i na privatna lica i organizacije. Teško je objektivno identifikovati i kategorizovati korupciju. Ovaj problem može biti olakšan razmatranjem dve promenljive veličine: 1. Pravna situacija. Da li državni zakoni zabranjuju činjenje (ili nečinjenje) na ovom planu? Tu je pristup države osnovna odrednica njenog stava prema problemu i ne može se podvesti pod strah od “kulturnog imperijalizma” (npr. stav da vrednosti kulture A mogu biti primenjene na neodgovarajući način na kulturu B, kao i pretpostavka kulture A da su njene vrednosti bolje od onih u kuluri B). 2. Percepcija. Da li rezultati fokus grupa i/ili istraživanja javnog mnjenja ukazuju da se određena vrsta činjenja ili nečinjenja najčešće smatra korumpiranom? Trebalo bi da obe promenljive veličine zajedno daju sliku o tome kako se na korupciju gleda u određenoj oblasti. U nekim zemljama, međutim, ili ne postoji zakon o korupciji, ili su postojeći zakoni nepotpuni ili dvosmisleni. U takvim slučajevima važno je sprovesti istraživanja i kasnije porediti rezultate onih u kojima su ispitanici obični ljudi, i onih u kojima su ispitanici predstavnici elite. Ima pristalica tvrdnje da istraživanja daju sliku o percepciji korupcije, ne o samoj korupciji, ali postoje i protivargumenti. Kao prvo, pitanja u istraživanju mogu biti “iskustvenog” tipa (vezana za stvarno iskustvo ispitanika), ili“perepcionog” tipa (vezana za lični doživljaj ispitanika). Kao drugo, i percepcija može biti neka vrsta stvarnosti. Drugim rečima, ako javnost veruje da postoji problem i deluje u skladu s tim uverenjem, onda problem jeste prisutan i vlasti bi trebalo nešto da preduzmu kako bi ga rešile.
Dve gore navedene promenljive veličine (postojeća situacija i percepcija te situacije) pomažu da se shvati kako se na korupciju gleda u određenom okruženju. Korisno je, takođe, uporediti postojeću situaciju s međunarodnim normama i standardima. Pri tom je dobro naglasiti da se zemlja ocenjuje prema kriterijumima koji bi mogli biti, ali ne moraju da budu, u skladu s onim koji se u toj zemlji smatraju uobičajenim. Definicije korupcije su mnogobrojne; pre nego što zaključimo ovu temu, pogledajmo još nekoliko različitih vrsta korupcije u Tabeli 1. Tabela 1: Uobičajene vrste korupcije Vrsta Opis ‘Vegetarijanska’ (reaktivna) & ‘mesožderska’ (proaktivna) korupcija 4 ‘Aktivna‘ i ‘pasivna‘ korupcija 5 2.2. Šta je policija? Policija 7 je definisana kao državna civilna sila odgovorna za sprečavanje i otkrivanje zločina i održavanje javnog reda. Stoga termin ‘policija’ obuhvata sve policijske agencije - nacionalne, lokalne, specifične službe (npr. saobraćajnu policiju, finansijsku policiju, itd.) – koje imaju ‘policijska ovlašćenja’, posebno ovlašćenje hapšenja i zadržavanja u pritvoru. 2.3. Šta je policijska kultura? ‘Vegetarijanska’ (ili reaktivna) korupcija odnosi se na situaciju u kojoj službenik prihvata ponuđeni mito, a ‘mesožderska’ (ili proaktivna) korupcija na situaciju u kojoj službenik sam traži ili zahteva mito. ‘Aktivna‘ korupcija odnosi se na davaoca mita (‘donatora’) koji sam traži da podmiti službenika, a ‘pasivna‘ korupcija na primaoca mita (npr. korumpiranog službenika). Crna, bela i siva korupcija 6 Zasnovano na dve pretpostavke: da su neke vrste korupcije u osnovi prihvatljive i da elita i javnost imaju različito mišljenje o tome šta čini korupciju. ‘Crnu’ korupciju i jedni i drugi smatraju neprihvatljivom, a ‘belu’ i jedni i drugi pozdravljaju. Mišljenja se razilaze oko ‘sive’ korupcije. Kulturu, uopšteno govoreći, definišemo kao kolektivna uverenja, vrednosti, stavove i znanje jednog društva. Kultura se iskazuje u obliku zajedničkih matrica ponašanja u društvu. Policijska kultura definisana je kao “skup vrednosti i standarda koji odlikuje policajce i stoga utiče na način ponašanja i rada.” 8 Sve kulture imaju podgrupe (podkulture), što važi i za policijske službe (videti drugo poglavlje). Dominantne vrednosti i stavovi (kultura) detektiva angažovanih na krvnim deliktima i saobraćajnih policajaca nisu isti, kao ni vrednosti i stavovi uniformisanog i civilnog osoblja. Postoje tenzije između nacionalnih i lokalnih policijskih službi. Razlike u sistemu vrednosti mogu se manifestovati kroz različito ponašanje raznovrsnih policijskih subkultura. 23
- Page 1 and 2: Uputstva za očuvanje policijskog i
- Page 3 and 4: DCAF The Geneva Centre for the Demo
- Page 5 and 6: Uputstva za očuvanje policijskog i
- Page 7 and 8: 6 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG
- Page 9 and 10: 8 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG
- Page 11 and 12: 10 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKO
- Page 13 and 14: 12 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKO
- Page 15 and 16: 14 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKO
- Page 17 and 18: 16 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKO
- Page 19 and 20: 18 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKO
- Page 21 and 22: 20 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKO
- Page 23: 1 Uvod u prvo poglavlje Od sredine
- Page 27 and 28: 2.5. Šta je sistemska korupcija? S
- Page 29 and 30: Policijski rasizam može se smatrat
- Page 31 and 32: Pravljenjem razlike između tri vrs
- Page 33 and 34: Destabilizacija zajednice & slablje
- Page 35 and 36: 4.1.1.2. Poboljšanje zakonodavstva
- Page 37 and 38: Policajcima pozamašan mito ne nude
- Page 39 and 40: 4.3.1. Policija Unutrašnja kontrol
- Page 41 and 42: 4.5. Koji su uslovi za sprovođenje
- Page 43 and 44: 5 Bolje postupanje policije u konkr
- Page 45 and 46: U idealnim okolnostima, bezbednost
- Page 47 and 48: ezbedonosnu proveru, pohađanje obu
- Page 49 and 50: Razmere problema korupcije Veoma ve
- Page 51 and 52: Paradoks je da je možda upravo kul
- Page 53 and 54: Činioci uspeha u Singapuru 6.2. Ho
- Page 55 and 56: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
- Page 57 and 58: TABELA SAMOPROCENE Poglavlje 1 Uvod
- Page 59 and 60: ponašanje2 2 POGLAVLJE Vrednosti,
- Page 61 and 62: 58 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKO
- Page 63 and 64: 60 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKO
- Page 65 and 66: 62 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKO
- Page 67 and 68: 64 3 Kako ugraditi vrednosti, pravi
- Page 69 and 70: 66 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKO
- Page 71 and 72: 68 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKO
- Page 73 and 74: 70 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKO
Dve gore navedene promenljive veličine (postojeća situacija i percepcija te situacije) pomažu da se shvati kako<br />
se na korupciju gleda u određenom okruženju. Korisno je, takođe, uporediti postojeću situaciju<br />
s međunarodnim normama i standardima. Pri tom je dobro naglasiti da se zemlja ocenjuje prema kriterijumima<br />
koji bi mogli biti, ali ne moraju da budu, u skladu s onim koji se u toj zemlji smatraju uobičajenim.<br />
Definicije korupcije su mnogobrojne; pre nego što <strong>za</strong>ključimo ovu temu, pogledajmo još nekoliko različitih vrsta<br />
korupcije u Tabeli 1.<br />
Tabela 1: Uobičajene vrste korupcije<br />
Vrsta Opis<br />
‘Vegetarijanska’ (reaktivna)<br />
& ‘mesožderska’<br />
(proaktivna) korupcija 4<br />
‘Aktivna‘ i ‘pasivna‘<br />
korupcija 5<br />
2.2. Šta je policija?<br />
Policija 7 je definisana kao državna civilna sila odgovorna <strong>za</strong> sprečavanje i otkrivanje zločina i održavanje javnog<br />
reda. Stoga termin ‘policija’ obuhvata sve policijske agencije - nacionalne, lokalne, specifične službe<br />
(npr. saobraćajnu policiju, finansijsku policiju, itd.) – koje imaju ‘policijska ovlašćenja’, posebno ovlašćenje<br />
hapšenja i <strong>za</strong>državanja u pritvoru.<br />
2.3. Šta je policijska kultura?<br />
‘Vegetarijanska’ (ili reaktivna) korupcija odnosi se na situaciju u kojoj službenik<br />
prihvata ponuđeni mito, a ‘mesožderska’ (ili proaktivna) korupcija na situaciju<br />
u kojoj službenik sam traži ili <strong>za</strong>hteva mito.<br />
‘Aktivna‘ korupcija odnosi se na davaoca mita (‘donatora’) koji sam traži da podmiti<br />
službenika, a ‘pasivna‘ korupcija na primaoca mita (npr. korumpiranog službenika).<br />
Crna, bela i siva korupcija 6 Zasnovano na dve pretpostavke: da su neke vrste korupcije u osnovi prihvatljive i<br />
da elita i javnost imaju različito mišljenje o tome šta čini korupciju. ‘Crnu’ korupciju<br />
i jedni i drugi smatraju neprihvatljivom, a ‘belu’ i jedni i drugi pozdravljaju.<br />
Mišljenja se razilaze oko ‘sive’ korupcije.<br />
Kulturu, uopšteno govoreći, definišemo kao kolektivna uverenja, vrednosti, stavove i znanje jednog društva.<br />
Kultura se iskazuje u obliku <strong>za</strong>jedničkih matrica ponašanja u društvu. Policijska kultura definisana je kao “skup<br />
vrednosti i standarda koji odlikuje policajce i stoga utiče na način ponašanja i rada.” 8<br />
Sve kulture imaju podgrupe (podkulture), što važi i <strong>za</strong> policijske službe (videti drugo poglavlje). Dominantne<br />
vrednosti i stavovi (kultura) detektiva angažovanih na krvnim deliktima i saobraćajnih policajaca nisu isti, kao ni<br />
vrednosti i stavovi uniformisanog i civilnog osoblja. Postoje tenzije između nacionalnih i lokalnih policijskih<br />
službi. Razlike u sistemu vrednosti mogu se manifestovati kroz različito ponašanje raznovrsnih<br />
policijskih subkultura.<br />
23