Uputstva za očuvanje policijskog integriteta - DCAF

Uputstva za očuvanje policijskog integriteta - DCAF Uputstva za očuvanje policijskog integriteta - DCAF

10.08.2013 Views

4.7.2. Uloga medija Mediji su posebna vrsta organizacije civilnog društva – posvećena otkrivanju informacija i njihovom objavljivanju. U istorijskom kontekstu mediji su igrali veoma važnu ulogu u otkrivanju korupcije u policiji i u zalaganju za reforme. Otkrića medija doprinela su pokretanju Molen komisije u Njujorku, a mediji su često u prvim redovima kada je u pitanju razotkrivanje korupcije. Na ovaj način, imaju simbiotičku vezu sa ostalim institucijama za spoljašnji nadzor. Takođe, mediji su važni i zbog naglašavanja poruke organa za nadzor i istražnih organa, kao što je to bio slučaj kada je Njujork Tajmz (eng. the New York Times) pisao o Molen istrazi, i tako javnosti prosleđivao nalaze te istrage. 144 Mediji mogu da budu privatni i da posluju zbog ostvarivanja dobiti, kao što je to slučaj sa većinom novinskih kuća i TV stanica, ili mogu da budu javni i da posluju kao neprofitna organizacija, kao što je slučaj sa Bibisijem (eng. BBC) u UK-u i Nacionalnim javnim radijom (eng. National Public Radio) u SAD-u. Nema jedinstvenog odgovora na pitanje da li su bolji javni ili privatni mediji, jer obe vrste imaju svoje jake i slabe strane. Kod privatnih medija, lakše je obezbediti njihovu nezavisnost u odnosu na manipulaciju vlade, ali mogu da budu podložni privatnim poslovnim interesima ili investitorima, i mogu da budu destimulisani za trošenje novca na visokokvalitetno istraživačko novinarstvo ukoliko je prodaja zabave profitabilnija. 145 Privatni mediji mogu na svom raspolaganju da imaju više resursa koji im omogućavaju visokokvalitetno istraživačko novinarstvo. Neprofitne medijske organizacije imaju tu prednost što njihov organizacioni mandat može da bude održavanje javnosti informisanom; stoga će oni da se fokusiraju na pitanja od javnog interesa. Međutim, ako medije finansira javnost postoji rizik od toga da se vlade mešaju u sadržaj vesti. Uopšteno, najvažnija karakteristika medija bilo koje zemlje, je to da treba da ih ima mnogo i da budu raznoliki, a vlasništvo treba da bude podeljeno. Koncentracija vlasništva u medijima može da stvori priliku za zloupotrebu ili da dovede do izneveravanja poverenja javnosti. 4.7.3. Izazovi UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG INTEGRITETA I pripadnici civilnog društva i novinari mogu da se suoče sa poteškoćama i opasnostima prilikom rada na otkrivanju korupcije u policiji. Aktivisti nevladinih organizacija koji kritikuju policiju mogu da se suoče sa maltretiranjem ili čak hapšenjem. Na Jamajci, na primer, oni koji su se zalagali za ljudska prava optuženi su za nezakonito mešanje, okarakterisani kao neprijatelji i opisani kao kriminalci, a sve od strane državnih zvaničnika. 146 U Kameronu, nevladinim organizacijama uskraćivano je pravo na rad i povremeno su zabranjivane dekretom. 147 Iz ovog razloga, rad pripadnika civilnog društva može da bude opasan u društvima u kojima vladavina prava nije čvrsto uspostavljena ili se rutinski krše građanske slobode. Druga prepreka može da bude uskraćivanje informacija. Pošto članovi civilnog društva često nemaju službeni položaj, policija može da se, da bi se zaustavilo ispitivanje njihovog delovanja, pozove na poverljivost informacija ili na državnu tajnu. 148 Novinari se suočavaju sa sličnim preprekama kada pokušavaju da istraže korupciju u policiji. Prvenstveno, postoji rizik da novinari mogu da budu odvraćeni od istrage fizičkim zastrašivanjem od strane policije. Na primer, nevladina organizacija Reporteri bez granica kaže da je u Meksiku „za medije veoma opasna situacija, naročito za lokalne medije, ukoliko pokušaju da pokriju navode o korupciji u vladi, tajne dogovore sa krijumčarima droge ili kršenje ljudskih prava od strane policije ili oružanih snaga i... od 2000. godine, šezdeset i jedan novinar u Meksiku je ubijen, a devet ih je „nestalo”. 149 205

206 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG INTEGRITETA Drugi problem je to što reporteri često sarađuju sa policijom i zavise od policajaca u smislu dobijanja informacija o slučajevima i navoda za svoje priče, pa bi mogli da se identifikuju sa policajcima, a to da ih sprečava u pisanju članaka koji kritikuju ponašanje policije. 150 Štaviše, ako ovi novinari ipak i napišu priče koje kritikuju policiju, profesionalno to može da bude štetno po njih, ukoliko policajci u budućnosti odbiju da sarađuju sa njima. Ova strategija, poznata kao „regulisanje pristupa”, podrazumeva da policija novinarima koji predstavljaju rad policije u dobrom svetlu daje naročito dobre „ekskluzive”, a kažnjava kritički nastrojene novinare uskraćujući im intervjue i informacije. Treći problem sa kojima se suočavaju novinari je zaštita njihovih poverljivih izvora. Zemlje bez snažne pravne zaštite koja omogućava novinarima da sakriju svoje poverljive izvore, predstavljaju prepreku jakom novinarstvu iz dva razloga: 1) reporteri rizikuju da budu primorani na svedočenje, ili uhapšeni ukoliko odbiju da otkriju svoje izvore; i 2) novinari će imati poteškoće da ubede izvore da istupe sa informacijama ukoliko ne može da im se garantuje anonimnost. Primer 6: Mediji i široko rasprostranjena korupcija – slučaj Vladimiro Montesinos Toresa u Peruu 1990-ih Peruom je, po nalogu predsednika Alberta Fudžimorija, upravljao direktor njegove tajne policije, Vladimiro Montesinos Tores. Montesinos je razvio jedan od najrazvijenijih sistema podmićivanja ikada zabeleženih. Njegov cilj je bio da u potpunosti podrije funkcionisanje peruanske demokratije. Montesinos je sistematski podmićivao policiju, sudstvo, medije i bilo koga ko bi mu se usprotivio. Koristio je tajne fondove, kroz kanale vojnog budžeta, a kako bi točkove svoje razrađene mašinerije održavao podmazanim. Ono što je izuzetno je to što je Montesinos, svaki put kada bi podmitio nekog, snimao tu transakciju video kamerom. Uz toliko podmićivanje, bio mu je potreban računovotsveni sistem kako bi imao uvida u to gde je otišao novac, a ovo se pokazalo i delotvornim. Ekonomisti sa Stenforda, Džon Mekmilan i Pablo Zoido, pregledali su te kasete i analizirali troškove podmićivanja nastalih na osnovu ovlašćenja direktora policije. Na kraju, Montesinos nije bio dovoljno temeljan, i nakon što je procureo snimak podmićivanja koji je objavljen na poslednjem nezavisnom mediju, ubrzan je pad vlade. Mekmilan i Zoido pišu: 151 Samo tri i po meseca nakon izbora Fudžimorova vlada je pala, a nakon što je na televiziji objavljen jedan od Montesinovih snimaka. Video se Montesino kako političaru opozicije, Albertu Kouriju, plaća 15. 000 američkih dolara mesečno da promeni stranu i podrži predsednika. Nakon toga emitovane su i ostale kasete, koje su postale jedan poseban oblik peruanskog rijaliti programa. Te kasete, koje su nazvane vladivideoz, otkrile su opseg delovanja Vladimiroa Montesinosa. Prikazivale su ga, na primer, kako nudi Alipiu Montes de Oki, sudiji Vrhovnog suda, predsedavanje Nacionalnim izbornim odborom plus dodatnih 10 000 dolara plate mesečno, zdravstveno osiguranje, i lično obezbeđenje; kako podmićuje Ernesto Gamaru, člana kongresnog odbora koji je istraživao Montesinosove izvore novca, da preusmeri istragu sa njega; i kako uverava vlasnika Lučetija, čileanske kompanije za proizvodnju testenine, u, za njega, povoljnu presudu u sudskoj parnici oko izgradnje fabrike. Da tako razrađen sistem može da se poništi uz pomoć jednog medija koji je objavio dokaze o korupciji, je činjenica koja predstavlja dokaz o moći slobodnih medija.

4.7.2. Uloga medija<br />

Mediji su posebna vrsta organi<strong>za</strong>cije civilnog društva – posvećena otkrivanju informacija i njihovom objavljivanju.<br />

U istorijskom kontekstu mediji su igrali veoma važnu ulogu u otkrivanju korupcije u policiji i u <strong>za</strong>laganju <strong>za</strong> reforme.<br />

Otkrića medija doprinela su pokretanju Molen komisije u Njujorku, a mediji su često u prvim redovima kada je<br />

u pitanju razotkrivanje korupcije. Na ovaj način, imaju simbiotičku vezu sa ostalim institucijama <strong>za</strong> spoljašnji nadzor.<br />

Takođe, mediji su važni i zbog naglašavanja poruke organa <strong>za</strong> nadzor i istražnih organa, kao što je to bio slučaj kada<br />

je Njujork Tajmz (eng. the New York Times) pisao o Molen istrazi, i tako javnosti prosleđivao nalaze te istrage. 144<br />

Mediji mogu da budu privatni i da posluju zbog ostvarivanja dobiti, kao što je to slučaj sa većinom novinskih kuća<br />

i TV stanica, ili mogu da budu javni i da posluju kao neprofitna organi<strong>za</strong>cija, kao što je slučaj sa Bibisijem (eng. BBC)<br />

u UK-u i Nacionalnim javnim radijom (eng. National Public Radio) u SAD-u. Nema jedinstvenog odgovora na pitanje<br />

da li su bolji javni ili privatni mediji, jer obe vrste imaju svoje jake i slabe strane. Kod privatnih medija, lakše je<br />

obezbediti njihovu ne<strong>za</strong>visnost u odnosu na manipulaciju vlade, ali mogu da budu podložni privatnim poslovnim<br />

interesima ili investitorima, i mogu da budu destimulisani <strong>za</strong> trošenje novca na visokokvalitetno istraživačko<br />

novinarstvo ukoliko je prodaja <strong>za</strong>bave profitabilnija. 145 Privatni mediji mogu na svom raspolaganju da imaju više<br />

resursa koji im omogućavaju visokokvalitetno istraživačko novinarstvo. Neprofitne medijske organi<strong>za</strong>cije imaju tu<br />

prednost što njihov organi<strong>za</strong>cioni mandat može da bude održavanje javnosti informisanom; stoga će oni da se<br />

fokusiraju na pitanja od javnog interesa. Međutim, ako medije finansira javnost postoji rizik od toga da se vlade<br />

mešaju u sadržaj vesti. Uopšteno, najvažnija karakteristika medija bilo koje zemlje, je to da treba da ih ima mnogo<br />

i da budu raznoliki, a vlasništvo treba da bude podeljeno. Koncentracija vlasništva u medijima može da stvori priliku<br />

<strong>za</strong> zloupotrebu ili da dovede do izneveravanja poverenja javnosti.<br />

4.7.3. I<strong>za</strong>zovi<br />

UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG INTEGRITETA<br />

I pripadnici civilnog društva i novinari mogu da se suoče sa poteškoćama i opasnostima prilikom rada na otkrivanju<br />

korupcije u policiji. Aktivisti nevladinih organi<strong>za</strong>cija koji kritikuju policiju mogu da se suoče sa maltretiranjem ili čak<br />

hapšenjem. Na Jamajci, na primer, oni koji su se <strong>za</strong>lagali <strong>za</strong> ljudska prava optuženi su <strong>za</strong> ne<strong>za</strong>konito mešanje,<br />

okarakterisani kao neprijatelji i opisani kao kriminalci, a sve od strane državnih zvaničnika. 146 U Kameronu,<br />

nevladinim organi<strong>za</strong>cijama uskraćivano je pravo na rad i povremeno su <strong>za</strong>branjivane dekretom. 147 Iz ovog razloga,<br />

rad pripadnika civilnog društva može da bude opasan u društvima u kojima vladavina prava nije čvrsto<br />

uspostavljena ili se rutinski krše građanske slobode.<br />

Druga prepreka može da bude uskraćivanje informacija. Pošto članovi civilnog društva često nemaju službeni<br />

položaj, policija može da se, da bi se <strong>za</strong>ustavilo ispitivanje njihovog delovanja, pozove na poverljivost informacija<br />

ili na državnu tajnu. 148<br />

Novinari se suočavaju sa sličnim preprekama kada pokušavaju da istraže korupciju u policiji. Prvenstveno, postoji<br />

rizik da novinari mogu da budu odvraćeni od istrage fizičkim <strong>za</strong>strašivanjem od strane policije. Na primer,<br />

nevladina organi<strong>za</strong>cija Reporteri bez granica kaže da je u Meksiku „<strong>za</strong> medije veoma opasna situacija, naročito <strong>za</strong><br />

lokalne medije, ukoliko pokušaju da pokriju navode o korupciji u vladi, tajne dogovore sa krijumčarima droge ili<br />

kršenje ljudskih prava od strane policije ili oružanih snaga i... od 2000. godine, šezdeset i jedan novinar u Meksiku<br />

je ubijen, a devet ih je „nestalo”. 149<br />

205

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!