Uputstva za očuvanje policijskog integriteta - DCAF
Uputstva za očuvanje policijskog integriteta - DCAF Uputstva za očuvanje policijskog integriteta - DCAF
158 3 Kako uspešno iskoristiti unutrašnju kontrolu u borbi protiv korupcije U ovom odeljku predstavljena su tri različita elementa sistema kontrole. Obrađuju se zahtevi sastavljanja takvog sistema, opšti kontrolni modeli, različiti tipovi i instrumenti kontrole, odgovornost za kontrolu, zone i učestalost kontrole i teškoće kontrolisanja policijske službe. 3.1. Sistem kontrole Da bi postigao ciljeve pomenute u uvodu, sistem unutrašnje kontrole mora: biti usklađen sa strategijom i organizacijom (vidi Uokvireni tekst 1). biti usredsređen na relevantne informacije i izbegavati sakupljanje velikog broja neupotrebljivih podataka. obezbediti odgovarajuće i blagovremene informacije za one kojima su potrebne i preduzeti neophodne korake. negovati unutrašnju i spoljašnju transparentnost. koristiti nalaze kontrolnih mera za ispravku grešaka. Ovde će biti razmotrena tri nivoa kontrolnih mera: 1) korektivne mere vezane za nove operacije koje ne teku po planu 2) modifikacija ciljeva, ukoliko se čini da ne mogu biti dostignuti; i 3) dubinske promene strategije, organizacije i procesa, ukoliko se tu kriju uzroci problema. Delotvornost kontrolnog sistema zavisi od veštine onih koji su odgovorni za primenu i tačnost korišćenih metoda. Uokvireni tekst 1: Kriterijumi procene i modeli policijskog delovanja 73 Kriterijumi se menjaju zavisno od metoda koje policija koristi. U tradicionalnom policijskom radu naglasak je na statističkim podacima o broju hapšenja i normama. Policijski rad u zajednici okrenut je broju hapšenja, ali se mere i delotvornost policijskih usluga i nivo zadovoljstva javnosti radom policije. Drugi kriterijum procene rada policije u zajednici je delotvornost policijske službe. Kako ova vrsta policijskog rada zahteva decentralizaciju organizacionih struktura i celishodniju upotrebu policijskih sredstava, merenje delotvornosti je važan metod procenjivanja uspešnosti ili neuspešnosti ovog pristupa.
3.1.1. Uobičajeni kontrolni model: model OSO Model koji je najkorišćeniji za objašnjavanje procedura unutrašnje kontrole zove se OSO (Odbor sponzorskih organizacija). Model identifikuje pet različitih, međusobno povezanih komponenti unutrašnje kontrole; tek kad su svih pet na svom mestu, može se očekivati trajno pouzdan rad unutrašnje kontrole policijske službe. Pet kontrolnih komponenti su: 1) kontrolisana sredina; 2) procena rizika; 3) kontrolne aktivitnosti; 4) informacije i komunikacije; i 5) praćenje i ocenjivanje. Odnos između ovih pet komponenti prikazan je na grafikonu 1: Grafikon 1: Komponente unutrašnje kontrole 1. Kontrolisana sredina Kontrolisana sredina služi kao osnov za delotvoran sistem unutrašnje kontrole i usmeravanja. Utiče na percepciju kontrole u organizaciji, a samim tim i na njenu uspešnost. Kontrolisanu sredinu čine pojedinci zaposleni u policijskoj službi i način na koji sarađuju. Pri analizi kontrolisane sredine važno je postaviti nekoliko pitanja: kakve kompetencije postoje u službi? Kakvi su društveni odnosi? Da li atmosfera ohrabruje otvoren dijalog? Kako se rešavaju nepravilnosti – guraju li se pod tepih, ili se o njima obaveštavaju zaposleni? Da li se izveštava o rutinskim radnjama i procesima koji ne funkcionišu na zadovoljavajući način? 2. Procena rizika informacije & komunikacije UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG INTEGRITETA Komponente unutrašnje kontrole Rukovodilački ciljevi prećenje kontrolne aktivnosti procena rizika Kontrolna sredina U svim policijskim službama, bez obzira na njihovu veličinu, postoji rizik od neočekivanih situacija. Unutrašnja kontrola se mahom bavi mapiranjem i analizom postojećih rizika, kako bi rukovodstvo moglo da preduzme odgovarajuće korake i izbegne ih. Delotvoran sistem unutrašnje kontrole omogućiće rukovodstvu da proceni, prati i kontroliše veće rizike. 159
- Page 113 and 114: stila; svaki od njih odgovara odre
- Page 115 and 116: 3.4.3.1. Regrutovanje i unapređenj
- Page 117 and 118: Definicija korupcije Situacija na p
- Page 119 and 120: Kultura Politika ćutanja: institut
- Page 121 and 122: 3.5.2. Slabe tačke i reforme Refor
- Page 123 and 124: 4.2. Zemlje u tranziciji UPUTSTVA Z
- Page 125 and 126: Primer 7: Sjedinjene Američke Drž
- Page 127 and 128: 5.5. Priprema Logistička priprema:
- Page 129 and 130: 7 Zaključci - Poglavlje 3 Da bi se
- Page 131: Da li je naša policijska služba s
- Page 134 and 135: 1 Uvod u Poglavlje 4 U Poglavlju 4
- Page 136 and 137: 2 Zašto podržati policajce suoče
- Page 138 and 139: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
- Page 140 and 141: 3.2. Obezbeđivanje obuke o etici P
- Page 142 and 143: znanja koja je stekao katalizator.
- Page 144 and 145: 3.3.5. Implementacija disciplinskog
- Page 146 and 147: U policijskim službama naviklim na
- Page 148 and 149: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
- Page 150 and 151: Uokvireni tekst 10: Zemlje u rezvoj
- Page 152 and 153: Po okončanju obuke i pripreme kode
- Page 154 and 155: Prisustvo i delovanje stručnjaka z
- Page 156 and 157: TABELA SAMOPROCENE Poglavlje 4 Pru
- Page 158 and 159: 5 POGLAVLJE Unutrašnja kontrola Le
- Page 160 and 161: 154 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 162 and 163: 156 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 166 and 167: 160 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 168 and 169: 162 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 170 and 171: 164 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 172 and 173: 166 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 174 and 175: 168 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 176 and 177: 170 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 178 and 179: 172 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 180 and 181: 174 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 182 and 183: 176 5 Praktični instrumenti U ovom
- Page 184 and 185: 178 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 186 and 187: 180 7 Zaključci - Poglavlje 5 Stab
- Page 188 and 189: 182 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 190 and 191: 1 Policija ima ovlašćenja da otkr
- Page 192 and 193: 3 Zašto su organi za spoljašnji n
- Page 194 and 195: 4 Koja je uloga organa za spoljašn
- Page 196 and 197: 4.3. Izvršna vlast 4.3.1. Uloga iz
- Page 198 and 199: Demokratske zemlje strogo nastoje d
- Page 200 and 201: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
- Page 202 and 203: 4.5. Sudstvo i tužilaštvo Razmatr
- Page 204 and 205: mnogim sistemima tužioci u vođenj
- Page 206 and 207: Slika 1: Tri stuba mandata ICAC-a a
- Page 208 and 209: Jake strane specijalnih organa za n
- Page 210 and 211: 4.7. Organizacije civilnog društva
- Page 212 and 213: 4.7.2. Uloga medija Mediji su poseb
158<br />
3<br />
Kako uspešno iskoristiti unutrašnju<br />
kontrolu u borbi protiv korupcije<br />
U ovom odeljku predstavljena su tri različita elementa sistema kontrole. Obrađuju se <strong>za</strong>htevi sastavljanja takvog<br />
sistema, opšti kontrolni modeli, različiti tipovi i instrumenti kontrole, odgovornost <strong>za</strong> kontrolu, zone i učestalost<br />
kontrole i teškoće kontrolisanja policijske službe.<br />
3.1. Sistem kontrole<br />
Da bi postigao ciljeve pomenute u uvodu, sistem unutrašnje kontrole mora:<br />
biti usklađen sa strategijom i organi<strong>za</strong>cijom (vidi Uokvireni tekst 1).<br />
biti usredsređen na relevantne informacije i izbegavati sakupljanje velikog broja<br />
neupotrebljivih podataka.<br />
obezbediti odgovarajuće i blagovremene informacije <strong>za</strong> one kojima su potrebne i preduzeti<br />
neophodne korake.<br />
negovati unutrašnju i spoljašnju transparentnost.<br />
koristiti nalaze kontrolnih mera <strong>za</strong> ispravku grešaka.<br />
Ovde će biti razmotrena tri nivoa kontrolnih mera: 1) korektivne mere ve<strong>za</strong>ne <strong>za</strong> nove operacije koje ne teku po<br />
planu 2) modifikacija ciljeva, ukoliko se čini da ne mogu biti dostignuti; i 3) dubinske promene strategije,<br />
organi<strong>za</strong>cije i procesa, ukoliko se tu kriju uzroci problema. Delotvornost kontrolnog sistema <strong>za</strong>visi od veštine<br />
onih koji su odgovorni <strong>za</strong> primenu i tačnost korišćenih metoda.<br />
Uokvireni tekst 1: Kriterijumi procene i modeli <strong>policijskog</strong> delovanja 73<br />
Kriterijumi se menjaju <strong>za</strong>visno od metoda koje policija koristi. U tradicionalnom policijskom radu<br />
naglasak je na statističkim podacima o broju hapšenja i normama. Policijski rad u <strong>za</strong>jednici okrenut je<br />
broju hapšenja, ali se mere i delotvornost policijskih usluga i nivo <strong>za</strong>dovoljstva javnosti radom policije.<br />
Drugi kriterijum procene rada policije u <strong>za</strong>jednici je delotvornost policijske službe. Kako ova vrsta<br />
<strong>policijskog</strong> rada <strong>za</strong>hteva decentrali<strong>za</strong>ciju organi<strong>za</strong>cionih struktura i celishodniju upotrebu policijskih<br />
sredstava, merenje delotvornosti je važan metod procenjivanja uspešnosti ili<br />
neuspešnosti ovog pristupa.