Uputstva za očuvanje policijskog integriteta - DCAF

Uputstva za očuvanje policijskog integriteta - DCAF Uputstva za očuvanje policijskog integriteta - DCAF

10.08.2013 Views

158 3 Kako uspešno iskoristiti unutrašnju kontrolu u borbi protiv korupcije U ovom odeljku predstavljena su tri različita elementa sistema kontrole. Obrađuju se zahtevi sastavljanja takvog sistema, opšti kontrolni modeli, različiti tipovi i instrumenti kontrole, odgovornost za kontrolu, zone i učestalost kontrole i teškoće kontrolisanja policijske službe. 3.1. Sistem kontrole Da bi postigao ciljeve pomenute u uvodu, sistem unutrašnje kontrole mora: biti usklađen sa strategijom i organizacijom (vidi Uokvireni tekst 1). biti usredsređen na relevantne informacije i izbegavati sakupljanje velikog broja neupotrebljivih podataka. obezbediti odgovarajuće i blagovremene informacije za one kojima su potrebne i preduzeti neophodne korake. negovati unutrašnju i spoljašnju transparentnost. koristiti nalaze kontrolnih mera za ispravku grešaka. Ovde će biti razmotrena tri nivoa kontrolnih mera: 1) korektivne mere vezane za nove operacije koje ne teku po planu 2) modifikacija ciljeva, ukoliko se čini da ne mogu biti dostignuti; i 3) dubinske promene strategije, organizacije i procesa, ukoliko se tu kriju uzroci problema. Delotvornost kontrolnog sistema zavisi od veštine onih koji su odgovorni za primenu i tačnost korišćenih metoda. Uokvireni tekst 1: Kriterijumi procene i modeli policijskog delovanja 73 Kriterijumi se menjaju zavisno od metoda koje policija koristi. U tradicionalnom policijskom radu naglasak je na statističkim podacima o broju hapšenja i normama. Policijski rad u zajednici okrenut je broju hapšenja, ali se mere i delotvornost policijskih usluga i nivo zadovoljstva javnosti radom policije. Drugi kriterijum procene rada policije u zajednici je delotvornost policijske službe. Kako ova vrsta policijskog rada zahteva decentralizaciju organizacionih struktura i celishodniju upotrebu policijskih sredstava, merenje delotvornosti je važan metod procenjivanja uspešnosti ili neuspešnosti ovog pristupa.

3.1.1. Uobičajeni kontrolni model: model OSO Model koji je najkorišćeniji za objašnjavanje procedura unutrašnje kontrole zove se OSO (Odbor sponzorskih organizacija). Model identifikuje pet različitih, međusobno povezanih komponenti unutrašnje kontrole; tek kad su svih pet na svom mestu, može se očekivati trajno pouzdan rad unutrašnje kontrole policijske službe. Pet kontrolnih komponenti su: 1) kontrolisana sredina; 2) procena rizika; 3) kontrolne aktivitnosti; 4) informacije i komunikacije; i 5) praćenje i ocenjivanje. Odnos između ovih pet komponenti prikazan je na grafikonu 1: Grafikon 1: Komponente unutrašnje kontrole 1. Kontrolisana sredina Kontrolisana sredina služi kao osnov za delotvoran sistem unutrašnje kontrole i usmeravanja. Utiče na percepciju kontrole u organizaciji, a samim tim i na njenu uspešnost. Kontrolisanu sredinu čine pojedinci zaposleni u policijskoj službi i način na koji sarađuju. Pri analizi kontrolisane sredine važno je postaviti nekoliko pitanja: kakve kompetencije postoje u službi? Kakvi su društveni odnosi? Da li atmosfera ohrabruje otvoren dijalog? Kako se rešavaju nepravilnosti – guraju li se pod tepih, ili se o njima obaveštavaju zaposleni? Da li se izveštava o rutinskim radnjama i procesima koji ne funkcionišu na zadovoljavajući način? 2. Procena rizika informacije & komunikacije UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG INTEGRITETA Komponente unutrašnje kontrole Rukovodilački ciljevi prećenje kontrolne aktivnosti procena rizika Kontrolna sredina U svim policijskim službama, bez obzira na njihovu veličinu, postoji rizik od neočekivanih situacija. Unutrašnja kontrola se mahom bavi mapiranjem i analizom postojećih rizika, kako bi rukovodstvo moglo da preduzme odgovarajuće korake i izbegne ih. Delotvoran sistem unutrašnje kontrole omogućiće rukovodstvu da proceni, prati i kontroliše veće rizike. 159

158<br />

3<br />

Kako uspešno iskoristiti unutrašnju<br />

kontrolu u borbi protiv korupcije<br />

U ovom odeljku predstavljena su tri različita elementa sistema kontrole. Obrađuju se <strong>za</strong>htevi sastavljanja takvog<br />

sistema, opšti kontrolni modeli, različiti tipovi i instrumenti kontrole, odgovornost <strong>za</strong> kontrolu, zone i učestalost<br />

kontrole i teškoće kontrolisanja policijske službe.<br />

3.1. Sistem kontrole<br />

Da bi postigao ciljeve pomenute u uvodu, sistem unutrašnje kontrole mora:<br />

biti usklađen sa strategijom i organi<strong>za</strong>cijom (vidi Uokvireni tekst 1).<br />

biti usredsređen na relevantne informacije i izbegavati sakupljanje velikog broja<br />

neupotrebljivih podataka.<br />

obezbediti odgovarajuće i blagovremene informacije <strong>za</strong> one kojima su potrebne i preduzeti<br />

neophodne korake.<br />

negovati unutrašnju i spoljašnju transparentnost.<br />

koristiti nalaze kontrolnih mera <strong>za</strong> ispravku grešaka.<br />

Ovde će biti razmotrena tri nivoa kontrolnih mera: 1) korektivne mere ve<strong>za</strong>ne <strong>za</strong> nove operacije koje ne teku po<br />

planu 2) modifikacija ciljeva, ukoliko se čini da ne mogu biti dostignuti; i 3) dubinske promene strategije,<br />

organi<strong>za</strong>cije i procesa, ukoliko se tu kriju uzroci problema. Delotvornost kontrolnog sistema <strong>za</strong>visi od veštine<br />

onih koji su odgovorni <strong>za</strong> primenu i tačnost korišćenih metoda.<br />

Uokvireni tekst 1: Kriterijumi procene i modeli <strong>policijskog</strong> delovanja 73<br />

Kriterijumi se menjaju <strong>za</strong>visno od metoda koje policija koristi. U tradicionalnom policijskom radu<br />

naglasak je na statističkim podacima o broju hapšenja i normama. Policijski rad u <strong>za</strong>jednici okrenut je<br />

broju hapšenja, ali se mere i delotvornost policijskih usluga i nivo <strong>za</strong>dovoljstva javnosti radom policije.<br />

Drugi kriterijum procene rada policije u <strong>za</strong>jednici je delotvornost policijske službe. Kako ova vrsta<br />

<strong>policijskog</strong> rada <strong>za</strong>hteva decentrali<strong>za</strong>ciju organi<strong>za</strong>cionih struktura i celishodniju upotrebu policijskih<br />

sredstava, merenje delotvornosti je važan metod procenjivanja uspešnosti ili<br />

neuspešnosti ovog pristupa.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!