Uputstva za očuvanje policijskog integriteta - DCAF
Uputstva za očuvanje policijskog integriteta - DCAF Uputstva za očuvanje policijskog integriteta - DCAF
Uokvireni tekst 10: Zemlje u rezvoju: specifična pitanja (npr. upotreba vatrenog oružja) Jedno od pitanja s kojima se suočavaju neke zemlje u razvoju jeste upotreba i pravo nošenja vatrenog oružja. Često smatran simbolom moći i vlasti, pištolj se nosi čak i kod kuće, u privatnom životu, mada je atribut policijskog posla. Policajac koji nosi pištolj kući pokazuje želju da se čak i u privatnom životu ponaša kao da je na dužnosti. Do takvog ponašanja dolazi kad policajac ne pravi razliku između policijske funkcije i funkcije privatnog lica, između profesionalnog i privatnog života, i kad ne razume važnu profesionalnu dimenziju svoje struke. Zato je obuka izuzetno bitna, i to ne samo tehnička obuka, već i obuka o načinima da se poveća profesionalizam policije, uz diskusiju o ulozi policijske službe, njenoj misiji, principima kojima se rukovodi i sl. Kada je reč o zemlji u postkonfliktnom periodu, proces bi trebalo da je obratan – naglasak treba staviti na implementaciju etičke strukture, kako bi se policijska služba reformisala i ‘očistila’ od loših navika stečenih tokom konflikta, kao što su proizvoljne akcije, autoritarne tendencije i sl. U ovom slučaju, prvo što treba obaviti je vratiti policiji njenu primarnu ulogu – čuvanje reda i mira – tako što će joj biti vraćen legitimitet okrnjen tokom konflikta zbog njenog učešća u nasilju kojim je dirigovao bivši režim svojim autoritarnim nametanjem reda. Obuka policije ima smisla jedino ako policijska organizacija povrati svoj kredibilitet u očima javnosti i zaposlenih. Sastavljanje povelje vrednosti i kodeksa propisnog postupanja pomoći će službi da povrati legitimitet pred građanima i delotvornije ispuni svoju misiju. Takođe je poželjno ponovo sačiniti spisak standarda koje će policija slediti; potom će policajci postepeno prolaziti kroz etičku obuku, kako bi na primereniji način obavljali svoje zadatke. 145
146 5 Praktični primer U Odeljku 5 četvrtog poglavlja obrađena je praktična implementacija etičkog procesa opisanog u prethodnim odeljcima. Projekat je vodio Univerzitet u Šerbruku (Kanada), u saradnji s policijskom službom Lozane (Švajcarska). Timovi istraživača Katedre za primenjenu etiku neposredno su sarađivali s policijskim službama, kako bi testirali i razvili modele etičke obuke, kao i nove modele organizacije policijskog posla koji na svim nivoima policijske službe ugrađuju etiku u proces rukovođenja. Projekt testiranja rađen je u saradnji s policijom Lozane od početka 2000. godine do 2010. godine. Iz ovog projekta proizašlo je nekoliko vrednih lekcija, jer je vođen kontinuirano (premda ne bez problema) tokom deset godina, u tesnoj saradnji s rukovodstvom i ostalim institucionalnim, opštinskim i političkim akterima; zahvaljujući tome procenjen je značaj političke i institucionalne podrške. Zadovoljeni su svi neophodni uslovi, što je omogućilo punu implementaciju projekta i kasnije merenje njegovih prednosti i slabosti, na osnovu indikatora učinka. Od početka je prepoznat značaj izbora pojedinaca zaposlenih u policijskoj službi koji bi istraživačima služili kao glavne kontaktne tačke. Odabrana lica trebalo je da pokažu puno razumevanje značaja etičke obuke. U organizaciji je odabrano četvoro rukovodilaca koji su se saglasili da magistriraju na polju primenjene etike (univerzitetska diploma za oblast praktične primene etike). Uporedo s tom obukom, kroz koju su prošli jedno neuniformisano lice, kapetan, pukovnik i psiholog, jedan istraživač vršio je etičku reviziju organizacije, s ciljem da postigne dublje razumevanje načina njenog rada i da identifikuje rizične oblasti unutar institucije. Organizacije su, na osnovu nalaza etičke revizije, u mogućnosti da razviju etički plan implementacije, usredsređujući se na obuku i implementaciju etičke infrastructure, u skladu sa mogućnostima organizacije (ljudski i finansijski resursi, i sl.). U slučaju policijske službe u Lozani, revizija je ukazala na potrebu da se obuče etički “katalizatori” – osobe koje bi tokom implementacije etičke infrastrukture privremeno igrale ulogu mentora za ostale članove organizacije. Osmišljena je obuka za tamošnje policajce. U ovom slučaju, iz različitih ekonomskih i institucionalnih razloga, policija Lozane odlučila je da obuku poveri konzorcijumu sačinjenom od stručnjaka s Univetziteta Luven-la-Neve i Šerbruk i iz jedne privatne institucije. Ovakav pristup bio je daleko od savršenog i za posledicu je imao odlaganje i fragmentiranje obuke. Tokom trajanja obuke (trebalo je blizu tri godine da se obuči tridesetak katalizatora za oko pet stotina zaposlenih u policijskoj službi), jedan od četvoro obučenih koji su magistrirali postavljen je za sekretara za etička pitanja. Ovo lice zaduženo je za sačinjavanje povelje vrednosti s malim timom saradnika, kao i za etički kodeks na kom radi s oficirom za etička pitanja naimenovanim od strane uprave policijske službe. Pet godina je bilo potrebno za obavljanje obuke i implementaciju etičke infrastrukture.
- Page 99 and 100: 3.2. Strategija 53 3.2.1. Stratešk
- Page 101 and 102: Tabela 3: Dva modela policijskog ra
- Page 103 and 104: 3.3.1. Osnovni tipovi organizacione
- Page 105 and 106: 3.3.2.4. Odeljenska struktura Ovakv
- Page 107 and 108: 3. Sistemi autoriteta i kontrole us
- Page 109 and 110: Policijske strukture moraju se pril
- Page 111 and 112: elevantni činioci učestvuju u don
- Page 113 and 114: stila; svaki od njih odgovara odre
- Page 115 and 116: 3.4.3.1. Regrutovanje i unapređenj
- Page 117 and 118: Definicija korupcije Situacija na p
- Page 119 and 120: Kultura Politika ćutanja: institut
- Page 121 and 122: 3.5.2. Slabe tačke i reforme Refor
- Page 123 and 124: 4.2. Zemlje u tranziciji UPUTSTVA Z
- Page 125 and 126: Primer 7: Sjedinjene Američke Drž
- Page 127 and 128: 5.5. Priprema Logistička priprema:
- Page 129 and 130: 7 Zaključci - Poglavlje 3 Da bi se
- Page 131: Da li je naša policijska služba s
- Page 134 and 135: 1 Uvod u Poglavlje 4 U Poglavlju 4
- Page 136 and 137: 2 Zašto podržati policajce suoče
- Page 138 and 139: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
- Page 140 and 141: 3.2. Obezbeđivanje obuke o etici P
- Page 142 and 143: znanja koja je stekao katalizator.
- Page 144 and 145: 3.3.5. Implementacija disciplinskog
- Page 146 and 147: U policijskim službama naviklim na
- Page 148 and 149: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
- Page 152 and 153: Po okončanju obuke i pripreme kode
- Page 154 and 155: Prisustvo i delovanje stručnjaka z
- Page 156 and 157: TABELA SAMOPROCENE Poglavlje 4 Pru
- Page 158 and 159: 5 POGLAVLJE Unutrašnja kontrola Le
- Page 160 and 161: 154 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 162 and 163: 156 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 164 and 165: 158 3 Kako uspešno iskoristiti unu
- Page 166 and 167: 160 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 168 and 169: 162 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 170 and 171: 164 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 172 and 173: 166 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 174 and 175: 168 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 176 and 177: 170 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 178 and 179: 172 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 180 and 181: 174 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 182 and 183: 176 5 Praktični instrumenti U ovom
- Page 184 and 185: 178 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 186 and 187: 180 7 Zaključci - Poglavlje 5 Stab
- Page 188 and 189: 182 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 190 and 191: 1 Policija ima ovlašćenja da otkr
- Page 192 and 193: 3 Zašto su organi za spoljašnji n
- Page 194 and 195: 4 Koja je uloga organa za spoljašn
- Page 196 and 197: 4.3. Izvršna vlast 4.3.1. Uloga iz
- Page 198 and 199: Demokratske zemlje strogo nastoje d
Uokvireni tekst 10: Zemlje u rezvoju: specifična pitanja (npr. upotreba vatrenog oružja)<br />
Jedno od pitanja s kojima se suočavaju neke zemlje u razvoju jeste upotreba i pravo nošenja vatrenog<br />
oružja. Često smatran simbolom moći i vlasti, pištolj se nosi čak i kod kuće, u privatnom životu, mada<br />
je atribut <strong>policijskog</strong> posla. Policajac koji nosi pištolj kući pokazuje želju da se čak i u privatnom životu<br />
ponaša kao da je na dužnosti. Do takvog ponašanja dolazi kad policajac ne pravi razliku između<br />
policijske funkcije i funkcije privatnog lica, između profesionalnog i privatnog života, i kad ne razume<br />
važnu profesionalnu dimenziju svoje struke. Zato je obuka izuzetno bitna, i to ne samo tehnička<br />
obuka, već i obuka o načinima da se poveća profesionali<strong>za</strong>m policije, uz diskusiju o ulozi policijske<br />
službe, njenoj misiji, principima kojima se rukovodi i sl.<br />
Kada je reč o zemlji u postkonfliktnom periodu, proces bi trebalo da je obratan – naglasak treba staviti na<br />
implementaciju etičke strukture, kako bi se policijska služba reformisala i ‘očistila’ od loših navika stečenih<br />
tokom konflikta, kao što su proizvoljne akcije, autoritarne tendencije i sl. U ovom slučaju, prvo što treba obaviti<br />
je vratiti policiji njenu primarnu ulogu – čuvanje reda i mira – tako što će joj biti vraćen legitimitet okrnjen<br />
tokom konflikta zbog njenog učešća u nasilju kojim je dirigovao bivši režim svojim autoritarnim nametanjem<br />
reda. Obuka policije ima smisla jedino ako policijska organi<strong>za</strong>cija povrati svoj kredibilitet u očima javnosti i<br />
<strong>za</strong>poslenih. Sastavljanje povelje vrednosti i kodeksa propisnog postupanja pomoći će službi da povrati<br />
legitimitet pred građanima i delotvornije ispuni svoju misiju. Takođe je poželjno ponovo sačiniti spisak<br />
standarda koje će policija slediti; potom će policajci postepeno prolaziti kroz etičku obuku, kako bi na<br />
primereniji način obavljali svoje <strong>za</strong>datke.<br />
145