Uputstva za očuvanje policijskog integriteta - DCAF

Uputstva za očuvanje policijskog integriteta - DCAF Uputstva za očuvanje policijskog integriteta - DCAF

10.08.2013 Views

3.2. Obezbeđivanje obuke o etici Pitanje etičke obuke obrađeno je u drugom odeljku, ali ćemo se na njega osvrnuti i ovde, jer je obuka povezana s implementacijom etičkih mehanizama i veoma je važna komponenta podrške organizaciji (videti naredni odeljak, naslovljen ‘Primer iz prakse’). Obuka o policijskim vrednostima i poštovanju kodeksa propisnog postupanja i zakona je od suštinskog značaja za stvaranje celovite policijske službe. Etička obuka treba da naglasi važnost jačanja stručne procene kod policajaca, što podrazumeva više od donošenja zdravorazumskih odluka; policajac mora biti u stanju da prepozna i tačno ‘pročita’ situaciju i njene etičke dimenzije, kao i da identifikuje vrednosti policijske službe, civilnog društva i ostalih zainteresovanih strana. Obuka iz policijske etike mora odražavati vrednosti policijske službe, dati policajcima alatke koje su im neophodne za tumačenje etičke dimenzije određene situacije – pa i one koja nastane u samoj službi – i pomoći im da reaguju na pravi način. Upravo zbog toga etička obuka mora postati sastavni deo uvođenje etičke infrastrukture; ova dva elementa ne mogu se razdvajati. 3.3. Uvođenje etičke infrastrukture u organizaciju Uspostavljanje etičke infrastrukture u policijskoj službi podrazumeva poštovanje njenih vrednosti i misije (videti odeljak naslovljen ‘Sačinjavanje povelje vrednosti’). S etičke tačke gledišta, međutim, ovo je samo prvi korak – polazna stanica. Iza definicije vrednosti i misije sledi implementacija verodostojne etičke infrastrukture, što zahteva sledeće: 1. Pronalaženje i postavljanje sekretara i/ili savetnika za etička pitanje. 2. Obuka etičkog ‘katalizatora’. 3. Priprema povelje vrednosti. 4. Sastavljanje kodeksa propisnog postupanja, uključujući etički i disciplinski kodeks. 5. Postavljanje oficira za etiku. 6. Formiranje užeg i proširenog upravnog odbora. Uži upravni odbor nadležan je za ‘prodor’ etike u instituciju, za širenje etičkih vrednosti i za to da policijska služba i njeni zaposleni budu na istoj ‘talasnoj dužini’. Za detalje o upravnim odborima pogledati Uokvireni tekst 2. Uokvireni tekst 2: Zašto upravni odbori? Svrha upravnih odbora nije da u potpunosti potru hijerarhiju policijske službe, ni potrebu za disciplinom i timskim duhom tokom operacija visokog rizika, već da omoguće policijskim profesionalcima da koriste sopstvenu procenu, izraze se i daju pravi doprinos životu organizacije. Ove različite instrumente bi, u idealnim okolnostima, trebalo uspostavljati postepeno; imajući u vidu implikacije, preduslove i posledice njihovog uvođenja, trebalo bi ih implementirati po ovde navedenom rasporedu. Sagledavanjem svakog od elemenata organizacione podrške etičkom pristupu moguće je steći bolje razumevanje svega što nose sa sobom. 135

136 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG INTEGRITETA 3.3.1. Pronalaženje i postavljanje sekretara i/ili savetnika za etička pitanja O organizacionoj podršci u okviru svake policijske službe mora brinuti posebno naimenovano lice, sekretar za etička pitanja. Poželjno je da ta osoba bude uniformisano, a ne civilno lice, kako bi dobila podršku odgovarajućih vlasti dok nadgleda formiranje infrastrukture i koordinira različite aktivnosti. Sekretar za etiku dužan je da prođe obuku kako bi razumeo različite teoretske, praktične i organizacione dimenzije. Obrazloženje neophodnosti takve vrste obuke potražiti u Uokvirenom tekstu 3. Uokvireni tekst 3: Etička obuka ili zdrav razum: šta je neophodno? Da li je za etiku potrebna posebna obuka, ili je svako etičan i razume o čemu je reč? U praksi je važno prepoznati univerzalne aspekte etike, kao i to da se ona ogleda u procenama, donesenim odlukama, vrednostima i standardima koji su poznati svim ljudima. Poželjno je prepoznati u svakom ovu sposobnost i integrisati etiku u svaku vrstu obuke. Ipak, neuputno je poći od pretpostavke da su svi u instituciji sposobni da podrže organizaciju i njene članove u uvođenju etičke infrastrukture. Važno je prepoznati potrebu za obukom na polju etike, kako bi rad ‘etičara’ – sekretara ili savetnika za etička pitanja - bio profesionalizovan. Sekretar za etička pitanja trebalo bi da prođe obuku na najvišem nivou (ukoliko je moguće, fakultetsku). Obuka bi trebalo da obuhvati ne samo filozofske, već i psihološke, sociološke i upravljačke aspekte. Nakon uspešne obuke, sekretar za etička pitanja biće u mogućnosti da uspešno podržava i svoju organizaciju, i svoje kolege. Sekretar za etička pitanja može biti i posrednik u kontaktu sa spoljnim ekspertima kojima će policija morati da se okrene kako bi joj pomogli da primeni svoju etičku infrastrukturu. Sekretar za etička pitanja bi takođe trebalo da deluje kao katalizator, ponekad čak ‘super-katalizator’, nadležan za koordinaciju tuđeg rada. 3.3.2. Obuka etičkog ‘katalizatora’ Nastojanje da se ponudi obuka svim zaposlenim u policiji jednako je jalovo koliko i obuka koja se ne nudi nikom; obuka tako opšteg tipa neće odgovarati realnosti s kojom se policajci susreću na poslu. Takva obuka bila bi previše neodređena, previše teoretska i nedovoljno prilagođena potrebama. Etička obuka trebalo bi da se poklapa s potrebama profesionalaca na terenu i specifičnim uslovima rada koji obavljaju različite policijske jedinice. Ograničenom broju pojedinaca koji će biti zaduženi da rade kao savetnici i mentori svojih kolega potrebna je kombinacija obuke i teoretskog razumevanja problema. Tu na scenu stupaju ‘katalizatori’. Članove ove grupe, čiji broj zavisi od veličine i misije policijske službe, bira sekretar za etička pitanja, u tesnoj saradnji s policijskom upravom. Obuka katalizatora veliki je izazov, jer je ista za sve – kako za profesionalce s fakultetskom diplomom, tako i za lica bez akademskog i tehničkog obrazovanja. Etička obuka mora imati jaku filozofsku osnovu, uključujući i sociološke, psihološke i organizacione elemente. Izazov jeste veliki, ali nije nedostižan. Ima policijskih službi koje su dokazale da je moguće odgovoriti ovom izazovu implementacijom modela primenjivanog na Katedri za etiku još od početka 2000. godine, kako je opisano dalje u Poglavlju 4. Katalizator u organizaciji igra dvostruku ulogu: 1) čuva institucionalne vrednosti i 2) radi kao mentor ostalih zaposlenih, kojima će postepeno biti nuđena prilagođena etička obuka iako nisu stekli teoretska i praktična

3.2. Obezbeđivanje obuke o etici<br />

Pitanje etičke obuke obrađeno je u drugom odeljku, ali ćemo se na njega osvrnuti i ovde, jer je obuka pove<strong>za</strong>na<br />

s implementacijom etičkih mehani<strong>za</strong>ma i veoma je važna komponenta podrške organi<strong>za</strong>ciji (videti naredni<br />

odeljak, naslovljen ‘Primer iz prakse’). Obuka o policijskim vrednostima i poštovanju kodeksa propisnog<br />

postupanja i <strong>za</strong>kona je od suštinskog značaja <strong>za</strong> stvaranje celovite policijske službe. Etička obuka treba da<br />

naglasi važnost jačanja stručne procene kod policajaca, što podrazumeva više od donošenja zdravorazumskih<br />

odluka; policajac mora biti u stanju da prepozna i tačno ‘pročita’ situaciju i njene etičke dimenzije, kao i da<br />

identifikuje vrednosti policijske službe, civilnog društva i ostalih <strong>za</strong>interesovanih strana. Obuka iz policijske etike<br />

mora odražavati vrednosti policijske službe, dati policajcima alatke koje su im neophodne <strong>za</strong> tumačenje etičke<br />

dimenzije određene situacije – pa i one koja nastane u samoj službi – i pomoći im da reaguju na pravi način.<br />

Upravo zbog toga etička obuka mora postati sastavni deo uvođenje etičke infrastrukture; ova dva elementa ne<br />

mogu se razdvajati.<br />

3.3. Uvođenje etičke infrastrukture u organi<strong>za</strong>ciju<br />

Uspostavljanje etičke infrastrukture u policijskoj službi podrazumeva poštovanje njenih vrednosti i misije (videti<br />

odeljak naslovljen ‘Sačinjavanje povelje vrednosti’). S etičke tačke gledišta, međutim, ovo je samo prvi korak –<br />

polazna stanica. I<strong>za</strong> definicije vrednosti i misije sledi implementacija verodostojne etičke infrastrukture, što<br />

<strong>za</strong>hteva sledeće:<br />

1. Pronalaženje i postavljanje sekretara i/ili savetnika <strong>za</strong> etička pitanje.<br />

2. Obuka etičkog ‘katali<strong>za</strong>tora’.<br />

3. Priprema povelje vrednosti.<br />

4. Sastavljanje kodeksa propisnog postupanja, uključujući etički i disciplinski kodeks.<br />

5. Postavljanje oficira <strong>za</strong> etiku.<br />

6. Formiranje užeg i proširenog upravnog odbora. Uži upravni odbor nadležan je <strong>za</strong> ‘prodor’ etike<br />

u instituciju, <strong>za</strong> širenje etičkih vrednosti i <strong>za</strong> to da policijska služba i njeni <strong>za</strong>posleni budu na istoj ‘talasnoj<br />

dužini’. Za detalje o upravnim odborima pogledati Uokvireni tekst 2.<br />

Uokvireni tekst 2: Zašto upravni odbori?<br />

Svrha upravnih odbora nije da u potpunosti potru hijerarhiju policijske službe, ni potrebu<br />

<strong>za</strong> disciplinom i timskim duhom tokom operacija visokog rizika, već da omoguće policijskim<br />

profesionalcima da koriste sopstvenu procenu, izraze se i daju pravi doprinos životu organi<strong>za</strong>cije.<br />

Ove različite instrumente bi, u idealnim okolnostima, trebalo uspostavljati postepeno; imajući u vidu<br />

implikacije, preduslove i posledice njihovog uvođenja, trebalo bi ih implementirati po ovde<br />

navedenom rasporedu. Sagledavanjem svakog od elemenata organi<strong>za</strong>cione podrške etičkom pristupu<br />

moguće je steći bolje razumevanje svega što nose sa sobom.<br />

135

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!