Univerzitet Singidunum, Beograd
Univerzitet Singidunum, Beograd
Univerzitet Singidunum, Beograd
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
jedne faze u drugu (sa „ostrvcima“ koja ostaju<br />
fiksirana, ali ne ometaju dalji razvoj). Ako<br />
fiksacija (učvršćenje) zahvati veliki deo<br />
energije, onda ostaje manje energije za prelazak<br />
u nove faze razvoja i konstruktivno nošenje sa<br />
razvojnim izazovima koje one donose.<br />
U oralnoj fazi dete je potpuno zavisno od<br />
osoba koje o njemu brinu. Beba živi u „stanju<br />
svemoći“, u kome su joj zadovoljene sve<br />
potrebe, pa su glavna obeležja ove faze<br />
pasivnost i zavisnost. Ključnu ulogu ima način<br />
na koji majka zadovoljava dečje potrebe, a<br />
pogotovo iskustvo u situaciji hranjenja. Ako<br />
libido ostane fiksiran na ovom stupnju, zato što<br />
su detetove potrebe bile previše frustrirane ili<br />
zato što je dete bilo lišeno frustracija, kod njega<br />
će se razviti sledeće osobine: nepoverenje<br />
prema drugima i sumnjičavost ili pak snažna<br />
zavisnost od drugih; nezajažljivost ili pasivnost;<br />
preterani pesimizam ili preterani optimizam i<br />
lakovernost; samoljubivost, sarkazam (kao<br />
simbolička zamena za griženje) i sl. Deca<br />
fiksirana na oralnom stupnju biće sklona<br />
poremećajima apetita (slab ili preteran apetit),<br />
grickanju noktiju, i sl.<br />
Ukoliko su analnoj fazi roditeljski metodi<br />
navikavanja na čistoću bili veoma strogi i<br />
rigidni, ili pak previše blagi i permisivni,<br />
fiksiranost za ovaj stupanj razvoja kasnije će se<br />
ispoljiti u odnosu prema drugima, prema redu i<br />
urednosti (ne samo u odevanju i higijeni, već i u<br />
načinu mišljenja), prema moralu i poštovanju<br />
pravila. Razviće se sindrom osobina poznat pod<br />
nazivom retentivni karakter: (tvrdoglavost,<br />
škrtost i preterana pedantnost), kao i sklonost<br />
ka razvoju opsesivno-kompulzivne neurotske<br />
simptomatologije.<br />
Razmotrimo na ovom primeru, kao najčešće<br />
navođenom, važnost intelektualnog opreza u<br />
razumevanju pomenutih Frojdovih ideja. Bilo bi<br />
pogrešno zaključiti da ukoliko roditelji nisu imali<br />
stroge zahteve vezane za kontrolisano vršenje<br />
nužde, to sigurno znači da se kod osobe neće<br />
razviti pomenute osobine. Postoje i mnogi drugi<br />
činioci u odnosu roditelja prema detetu, ali i u<br />
procesu socijalizacije uopšte (npr. u školi, u grupi<br />
vršnjaka) koji mogu usloviti razvoj crta kao što<br />
su sebičnost, tvrdoglavost ili opsesivna urednost.<br />
To praktično znači da se postojanje pomenutih<br />
osobina ličnosti ne može nedvosmisleno pripisati<br />
karakteristikama navikavanja na čistoću u analnoj<br />
fazi razvoja. Takođe, čak i kada bi se<br />
metodološki korektnim procedurama utvrdilo da<br />
zaista postoji statistički značajna povezanost<br />
između metoda navikavanja na čistoću u ranom<br />
detinjstvu i izraženosti navedenih crta, ne bismo<br />
smeli zaključiti da među njima postoji kauzalna<br />
(uzročno-posledična) veza.<br />
Od uspešnosti razrešenja Edipovog<br />
kompleksa u falusnoj fazi, zavisi ne samo<br />
razvoj određenih osobina ličnosti, već i priroda<br />
„super-ega“, sklonost ka razvoju neuroza, ali i<br />
kasniji izbor partnera i odnos sa njim.<br />
Dramatičnost Edipovog kompleksa i teškoće<br />
u njegovom razrešenju (npr. usled preterano<br />
strogog reagovanja roditelja) dovode do razvoja<br />
osobina falusnog karaktera: sujetnost,<br />
hvalisavost, samouverenost (ili nesigurnost i<br />
sklonost ka samoponižavanju), energičnost,<br />
hrabrost, borbenost (ili kukavičluk i sklonost ka<br />
povlačenju), ponositost, drskost i izrazita težnja<br />
ka sticanju moći (ili poniznost i sklonost ka<br />
potčinjavanju).<br />
Zdravo razrešenje Edipovog kompleksa<br />
važno je za uspostavljanje zrelih partnerskih<br />
odnosa. To podrazumeva odvraćanje<br />
libidinalnih ulaganja od edipalnog objekta<br />
(roditelja suprotnog pola) i usmeravanje ka<br />
drugim heteroseksualnim objektima. Roditelj<br />
istog pola prihvata se bez rivalstva, ali i bez<br />
potčinjavanja.<br />
Fiksiranost u falusnoj fazi i zadržavanje<br />
edipalnih svojstava ometaju put ka konačnoj<br />
genitalizaciji seksualnog nagona i u kasnijem<br />
dobu otežavaju uspostavljanje zrelih<br />
heteroseksualnih odnosa. Muškarci napadno<br />
ističu svoju muškost, hvale se svojim<br />
seksualnim osvajanjima, izrazito su sujetni u<br />
pogledu fizičkog izgleda, dok su žene sklone<br />
čestim promenama partnera, napadnom<br />
flertovanju i uživanju u zavođenju. Pomenuta<br />
ponašanja oba pola najčešće su maska za<br />
duboko usađenu nesigurnost.<br />
81