Univerzitet Singidunum, Beograd
Univerzitet Singidunum, Beograd
Univerzitet Singidunum, Beograd
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
veliki uticaj na savremena shvatanja psihičkog<br />
razvoja čoveka.<br />
*<br />
U nastavku teksta kratko ćemo razmotriti<br />
osnovne psihoanalitičke teze o strukturi i<br />
dinamici ličnosti, neophodne za razumevanje<br />
psihodinamskog shvatanja razvoja.<br />
Centralna psihoanalitička teza odnosi se na<br />
značaj nesvesnih psihičkih procesa (pojam<br />
nesvesnog je temeljni psihoanalitički koncept).<br />
Frojd je verovao da su nesvesni procesi ključni<br />
za razumevanje ljudskog ponašanja, kao i da je<br />
za razumevanje razvoja pojedinca neophodno<br />
razumeti složenu nesvesnu dinamiku tokom<br />
različitih faza psihoseksualnog razvoja. Poznata<br />
je Frojdova metafora kojom je on uporedio<br />
psihički život sa ledenim bregom: svest je kao<br />
“vrh ledenog brega”, dok se ispod vode nalazi<br />
najveći deo – nesvesno.<br />
Razvoj ideje o ključnoj ulozi nesvesnog<br />
trebalo bi povezati sa Frojdovim kliničkim<br />
iskustvom – tumačenjem uzroka neuroza i<br />
razvojem originalne metode njihovog lečenja.<br />
Ideja o postojanju nesvesnih psihičkih procesa<br />
imala svoje preteče u spekulacijama nekih<br />
filozofa i literarnim opisima slavnih<br />
književnika, ali je Frojdova zasluga u tome što<br />
je prvi započeo sistematsko proučavanje<br />
nesvesnog, što je konceptualizovao „dinamičko<br />
nesvesno, njegovu prirodu, mehanizme,<br />
sadržinu i funkcije“ i, konačno, što je razvio<br />
metod za njegovo objektivno i sistematsko<br />
istraživanje (Trebješanin, 2005, str. 124).<br />
Frojd je nastojao da tezu o postojanju nesvesnih<br />
psihičkih procesa potkrepi teorijskim i<br />
empirijskim dokazima. Dokazi na kojima se<br />
zasniva ova tvrdnja su: (a) saznanja o nesvesnom<br />
značenju (smislu) snova, omaški i neurotskih<br />
simptoma; (b) efekti psihoanalitičke terapije -<br />
pretpostavke o nesvesnim procesima<br />
omogućavaju bolje razumevanje svesnih pojava,<br />
predviđanje ponašanja i njegovo menjanje (npr.<br />
neurotski simptomi nestaju posle prorađivanja<br />
interpretacije o njihovom nesvesnom uzroku); (c)<br />
nalazi istraživanja u kojima su eksperimentalno<br />
proveravane psihoanalitičke hipoteze o<br />
nesvesnim psihičkim procesima i eksperimentalni<br />
nalazi o fenomenu posthipnotičke sugestije<br />
(Trebješanin, 2005).<br />
Iako je govorio o centralnoj ulozi nesvesnog i<br />
nagonskog u psihičkom životu čoveka, Frojd<br />
nikada nije tvrdio da svest nije važna ili da se<br />
psihički život čoveka može objasniti samo<br />
pomoću seksualnog nagona. To su<br />
pojednostavljene i nezasnovane interpretacije<br />
psihoanalitičkih teza.<br />
“Raduje me da sam makar jednom istog mišljenja<br />
kao moji protivnici“<br />
Odgovarajući na primedbe za „panseksualizam“ i<br />
ignorisanje svesnog u tumačenju psihičkog života<br />
čoveka, Frojd je pisao: „Psihoanaliza nikada nije<br />
zaboravljala da postoje i neseksualne nagonske sile.<br />
Ona je i podignuta na jasnom odvajanju seksualnih<br />
nagona od ja-nagona i tvrdila je, pre svakog<br />
prigovora, da neuroze ne proizilaze iz seksualnosti<br />
(...) Samo što joj je suđeno da se u prvom redu bavi<br />
seksualnim nagonima zato što su oni preko neuroza<br />
prenosa bili najpre pristupačni saznanju i što joj je<br />
bila dužnost da proučava ono što su drugi<br />
propustili.“ (...) „U početku smo skloni da znatno<br />
snizimo vrednost kriterijuma svesnosti, pošto se<br />
pokazao tako nepouzdanim. Ali na taj način bismo<br />
pogrešili (...). Bez svetiljke kvaliteta svesnosti bili<br />
bismo izgubljeni u tami dubinske psihologije...“<br />
(Frojd, prema Trebješanin, 2005).<br />
75