Univerzitet Singidunum, Beograd
Univerzitet Singidunum, Beograd
Univerzitet Singidunum, Beograd
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Engleskoj, značajno je povećala količinu i<br />
kvalitet interakcija maloletnih majki sa bebama.<br />
Podržane od strane lokalnih socijalnih službi,<br />
ove majke brinule su o svojoj deci na način koji<br />
je doprinosio zdravijim razvojnim ishodima.<br />
Poslednji, najširi kontekst razvoja čini<br />
MAKROSISTEM, koji obuhvata kulturu i<br />
subkulturu u kojoj dete živi. Ovaj ekološki<br />
sistem na razvoj utiče preko osobenog sistema<br />
vrednosti i stavova karakterističnih za datu<br />
kulturu, kao i na njima zasnovanih normi i<br />
obrazaca ponašanja.<br />
Na primer, deca i mladi koji žive u razvijenim<br />
zemljama Zapada, poput SAD, rastu u kulturi<br />
koja visoko vrednuje koncept demokratije i<br />
“stožere” kapitalističkog uređenja (privatnu<br />
svojinu i slobodno tržište). Na njima počiva<br />
ustrojstvo društvenog sistema i društvenih<br />
institucija, kao i preovlađujuća ideologija oličena<br />
u socijalizacijskim obrascima tih zajednica. U<br />
ovim društvima vrednuju se i podstiču<br />
individualistička orijentacija, motiv postignuća i<br />
sticanje (svojine), a postoji i imperativ<br />
razlikovanja javne i privatne stvari („kult“<br />
privatnosti).<br />
Sasvim drugačiji makrokontekst razvoja imaju<br />
deca i mladi koji odrastaju u tradicionalnim i<br />
kolektivističkim kulturama.<br />
U takvim društvima<br />
više se vrednuju solidarnost i uzajamnost (nego<br />
sticanje i postignuće), poštovanje tradicije (nego<br />
koncept slobode i ljudskih prava), kao i<br />
kolektivni obrasci života - porodični i srodnički<br />
(nego individualistička orijentacija).<br />
Makrosistem se može odnositi i na<br />
vrednosti,<br />
norme i obrasce ponašanja koji<br />
preovlađuju<br />
u užim grupama ili<br />
subkulturama.<br />
U mnogim društvima<br />
subkultura<br />
mladih izdvaja se kao posebna i<br />
različita<br />
u odnosu na druge. Takođe, u nekim<br />
delovima zemlje<br />
(npr. Američki Jug) kulturni<br />
obrazac<br />
može biti u nekim aspektima različit<br />
od<br />
onoga koji preovlađuje u drugim<br />
sredinama.<br />
Američka deca u nekim krajevima SAD (npr. na<br />
već pomenutom Jugu) mogu se razvijati pod<br />
uticajem stavova o poželjnosti sporijeg načina<br />
života ili o negativnim posledicama „grubog<br />
individualizma“ i tržišne utakmice, kao i sa<br />
većom rasnom i etničkom distancom.<br />
Nasuprot<br />
tome, deca koja žive u multietničkom i/ili<br />
multirasnom okruženju, mogu izgraditi<br />
autentičnu toleranciju prema razlikama, a druge<br />
kulture i tradicije s kojima dolaze u kontakt mogu<br />
značajno uticati na njihov razvoj.<br />
Makrosistem je stabilniji od drugih<br />
ekoloških sistema, ali se i on menja sa<br />
razvojem društva i krupnim društvenim<br />
promenama. Primeri takvih promena su:<br />
politička i ekonomska tranzicija (npr. od<br />
komunističkog<br />
ka kapitalističkom uređenju),<br />
recesija<br />
(prelaz iz ekonomskog blagostanja u<br />
ekonomsku<br />
krizu) ili prelaz od mira prema<br />
ratu<br />
i obrnuto.<br />
Makrosistem, takođe, utiče na razvoj<br />
pojedinca<br />
i posredno – preko ostalih ekoloških<br />
sistema.<br />
Različita kulturno-ekološka okruženja<br />
uslovljavaju<br />
različite strukture ili tipove<br />
porodica,<br />
što svakako utiče na socijalni i<br />
k ognitivni razvoj deteta. Na primer, u<br />
razvijenim zemljma Zapada postoji<br />
značajno<br />
veća stopa razvoda, a u poslednje vreme, sve<br />
veći broj materijalno dobro situiranih žena<br />
odlučuje se da dete odgaja bez oca. Jasno je da<br />
preovlađujući tipovi porodičnih struktura utiču<br />
na specifične obrasce podizanja dece, tj. da<br />
vode ka posebnim uslovima razvoja. Na sličan<br />
način mogli bismo analizirati i kako kulturni<br />
makrokontekst određuje osobene odlike<br />
školskog okruženja ili prirodu i dominantne<br />
socijalizacijske poruke medija.<br />
Konačno, kulturni makrosistem utiče i na to<br />
kako će se vrednovati određeni razvojni ishodi,<br />
pa samim tim i razvojni uslovi. Ono što su u<br />
jednom kontekstu poželjne crte ličnosti ili<br />
obrasci ponašanja, u drugom kulturnom<br />
kontekstu mogu se smatrati nepoželjnim ili čak<br />
disfunkcionalnim.<br />
Prema nalazima nekih longitudinalnih studija<br />
(Thomas & Chess, 1984) mlade osobe koje pate<br />
od psihičkih poremećaja često se od “zdravih”<br />
osoba razlikuju po tome što su u periodu<br />
odojaštva bili „teška“ deca (o čemu smo govorili<br />
na početku). Jedno istraživanje, međutim, pruža<br />
dramatične dokaze da temperamentalne<br />
148