07.08.2013 Views

Univerzitet Singidunum, Beograd

Univerzitet Singidunum, Beograd

Univerzitet Singidunum, Beograd

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Škola kao“eko-niša”: učionica jedne srednje škole u<br />

Koloradu (SAD)<br />

Na sličan način mogu se analizirati i<br />

predškolske ustanove. Realno je očekivati da<br />

će različite socijalizacijske efekte imati<br />

ustanova tipa dnevnog smeštaja (u kojima se<br />

vodi briga o deci dok njihovi roditelji rade) i<br />

obdaništa - u kojima osoblje ne samo da<br />

”brine” o deci, već i podstiče njihov kognitivni<br />

i socijalni razvoj.<br />

U Bronfenbrenerovom ekološkom modelu<br />

MEZOSISTEM čine međusobni odnosi<br />

između elemenata mikrosistema. On, na primer,<br />

uključuje odnose roditelja sa vaspitačima i<br />

nastavnicima njihove dece ili odnose braće i<br />

sestara dece sa vršnjacima sa kojima se ta deca<br />

druže. Uopšteno govoreći, što su podsistemi<br />

međusobno više povezani, to će detetov razvoj<br />

imati jasniju i dosledniju podršku.<br />

EGZOSISTEM je socijalno okruženje koje<br />

utiče na dete i njegov razvoj, iako ono u njemu<br />

neposredno ne učestvuje. Ovaj “treći” sloj<br />

konteksta uključuje, na primer: lokalnu vlast<br />

koja odlučuje o tome<br />

koje će porodice dobiti<br />

socijalnu pomoć ili da li će se dečja igrališta<br />

zameniti hipermarketima; mesto zaposlenja<br />

roditelja, od koga zavisi vreme koje će oni<br />

povoditi na poslu (ali i opterećenost poslom) ili<br />

mogućnost dobijanja plaćenih odustava radi<br />

brige o detetu; školsko veće koje donosi odluku<br />

o dečjim ekskurzijama ili izboru udžbenika po<br />

kojima će škola raditi; organizacija i rad<br />

socijalnih službi, od kojih zavisi dostupnost<br />

zdravstvenih usluga ili usluga dnevne<br />

brige o<br />

deci za zaposlene roditelje; masovni mediji, a<br />

pogotovo ponuda i kvalitet televizijskog<br />

programa, s obzirom na veliku količinu<br />

vremena koje deca danas provode gledajući<br />

televiziju (mediji, takođe, povezuju porodicu sa<br />

širim društvenim kontekstom), itd.<br />

Istraživanje koje navodi Bronfenbrener pokazuje<br />

da deca samohranih, siromašnih i slabo<br />

obrazovanih majki imaju bolje uslove za razvoj<br />

kada njihove majke imaju stalan posao. Pored<br />

povećanja porodičnih primanja, posao<br />

omogućava poboljšanje majčinih socijalnih<br />

uslova, njene socijalne mreže i samopouzdanja,<br />

kao i dostupnosti različitih kulturnih i socijalnih<br />

resursa (Bronfenbrener, 1986). Ovaj nalaz<br />

potvrđen je i u istraživanju u kome je utvrđeno da<br />

deca trećeg i petog razreda, o kojima su se nakon<br />

škole brinule njihove samohrane nezaposlene<br />

majke, ispoljavaju više antisocijalnog ponašanja,<br />

anksioznosti i konflikata sa vršnjacima, kao i da<br />

postižu slabije rezultate na testovima (Vandell &<br />

Raman, 1991).<br />

Značaj ovog šireg okruženja u kome deca<br />

žive,<br />

a koje je povezano sa socio-ekonomskim<br />

statusom<br />

porodice, najbolje govori da su<br />

različiti<br />

ekološki sistemi međusobno povezani i<br />

da<br />

se samo uslovno mogu odvojiti. Rezultati<br />

istraživanja<br />

pokazuju da, uopšteno govoreći,<br />

d eca iz siromašnih zajednica češće imaju<br />

razvojne<br />

teškoće nego deca iz bogatih zajednica<br />

(McLoyd, 1990; Rutter, 1989). I druge<br />

k araktersitike zajednice u kojoj dete živi,<br />

t akođe utiču na rizik od javljanja različitih<br />

r azvojnih problema. Na primer, značajno veći<br />

r izik od pojave psiholoških teškoća u razvoju<br />

p ostoji kod dece koja žive siromašnim<br />

naseljima u gradu,<br />

nego kod dece koja žive u<br />

isto tako siromašnim malim gradovima ili<br />

seoskim sredinama (Lavik, 1977).<br />

Takođe je utvrđeno da jaka socijalna mreža<br />

podrške, koju čine rođaci i prijatelji roditelja,<br />

kao i socijalne službe, mogu značajno da<br />

umanje negativne posledice nepovoljnih<br />

razvojnih uslova u pomenutim sredinama. Na<br />

primer, socijalna podrška za roditelje iz<br />

siromašnih i problematičnih sredina, koju je<br />

obezbeđiva Nacionalna zdravstvena služba u<br />

147

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!