Univerzitet Singidunum, Beograd
Univerzitet Singidunum, Beograd
Univerzitet Singidunum, Beograd
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
moralnosti („dobrog i lošeg“). Moralnost tada<br />
počiva na ličnoj posvećenosti univerzalnim<br />
etičkim principima - postupajući po ličnoj<br />
savesti pojedinac može i da se usprotivi<br />
postojećim društvenim zakonima i normama<br />
(rizikujući nekada čak i vlastiti život).<br />
Poslednju, šestu fazu moralnog razvoja po<br />
Kolbergu dostiže veoma mali broj ljudi.<br />
Građanska neposlušnost koju su pokazali<br />
Mahatma Gandi u Indiji ili Martin Luter King u<br />
Americi, primeri su moralnosti zasnovane na<br />
ovom najvišem stupnju razvoja. Tokom drugog<br />
svetskog rata, ovu vrstu moralnosti pokazali i<br />
oni pojedinci koji su, uprkos opasnosti,<br />
spašavali Jevreje od nacističkog istrebljenja.<br />
U svojim kasnijim radovima, Kolberg kaže da<br />
je ova faza više teorijska (mogućnost), nego<br />
stvarna faza razvoja, tj. ideal kome se teži (a<br />
koji je on u svojim ispitivanjima retko sretao).<br />
Uprkos svojoj obuhvatnosti i inspirativnosti<br />
za istraživanja, Kolbergova teorija moralnog<br />
razvoja imala je prilično „olujnu“ prošlost,<br />
bivajući predmet različitih kritika i<br />
osporavanja. U nekim studijama je potvrđeno<br />
da deca prolaze kroz Kolbergove stadijume<br />
moralnog mišljenja, po predviđenom redosledu<br />
(Walker, 1986), ali u nekima se to nije<br />
potvrdilo. Pokazalo se da, umesto<br />
kontinuiranog napredovanja po predviđenom<br />
redosledu, pojedinci nekada nazaduju u svom<br />
razvoju ili preskoče neki stadijum (Kuhn, 1976;<br />
Gilligan & Murphy, 1979; Kohlberg & Kramer,<br />
1969; Kurtines & Grief, 1974).<br />
Još jedna kontroverzna pretpostavka<br />
Kolbergove teorije je da stadijumi moralnog<br />
razvoja odgovaraju stadijumima kognitivnog<br />
razvoja koje je opisao Pijaže (tabelarni prikaz<br />
stadijuma kognitvnog i moralnog razvoja dat je<br />
u Prilogu 1). Ovu podudarnost potvrdili su neki<br />
istraživači (Colby et al., 1983; Walker, 1986),<br />
ali neki nisu (Haan, Weiss i Johnson,1982).<br />
Postoje dva moguća objašnjenja ovog<br />
neuspeha: po prvom gledištu problem je u<br />
samoj Kolbergovoj teoriji moralnog razvoja,<br />
dok je po drugom stanovištu glavni problem<br />
način tumačenja podataka u istraživanju<br />
moralnog razvoja. Jedan od problema u<br />
tumačenju podataka vezan je za proceduru<br />
bodovanja odgovora na Kolbergovim zadacima<br />
(moralne dileme date u vidu priča).<br />
Kao odgovor na ovu kritiku, Kolbi (Colby) i<br />
Kolberg izradili su standardizovanu shemu<br />
skorovanja, koja je lakša za upotrebu i<br />
pouzdanija. Korišćenjem ove revidirane<br />
procedure, utvrđena je veća podudarnost<br />
između teorijskih očekivanja i podataka.<br />
119