05.08.2013 Views

Vodič za korisnike - Eset

Vodič za korisnike - Eset

Vodič za korisnike - Eset

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

6. Rečnik<br />

6.1 Tipovi infiltracija<br />

Infiltracija je deo zlonamernog softvera koji pokušava da uđe i/ili ošteti<br />

računar korisnika.<br />

6.1.1 Virusi<br />

Računarski virus je infiltracija koja oštećuje postojeće datoteke na<br />

računaru. Virusi su dobili naziv po biološkim virusima pošto koriste<br />

slične tehnike <strong>za</strong> širenje sa jednog računara na drugi.<br />

Računarski virusi uglavnom napadaju izvršne datoteke i dokumente.<br />

Da bi se kopirao, virus prilaže svoje „telo“ na kraj ciljne datoteke. Ukratko,<br />

računarski virus funkcioniše na ovaj način: posle izvršenja <strong>za</strong>ražene<br />

datoteke, virus se aktivira (pre originalne aplikacije) i izvršava svoj<br />

unapred definisani <strong>za</strong>datak. Tek posle toga originalna aplikacija može da<br />

se pokrene. Virus ne može da <strong>za</strong>razi računar ukoliko korisnik, slučajno ili<br />

namerno, sâm ne pokrene ili otvori zlonamerni program.<br />

Računarski virusi se mogu rangirati po svrsi i stepenu ozbiljnosti.<br />

Neki od njih su izuzetno opasni <strong>za</strong>to što imaju mogućnost namenskog<br />

brisanja datoteka sa čvrstog diska. Sa druge strane, neki virusi ne<br />

uzrokuju nikakvu štete – oni služe samo tome da uznemire korisnika<br />

i predstave tehničke veštine svojih autora.<br />

Važno je imati na umu da virusi (kada se uporede sa trojanskim konjima<br />

ili spajverom) postaju sve ređi <strong>za</strong>to što nisu komercijalno primamljivi<br />

<strong>za</strong> autore zlonamernog softvera. Pored toga, termin „virus“ često se<br />

neispravno koristi <strong>za</strong> sve tipove infiltracija. Ova upotreba se postepeno<br />

prevazilazi i <strong>za</strong>menjuje novim, tačnijim terminom „malver“ (zlonamerni<br />

softver).<br />

Ako je vaš računar <strong>za</strong>ražen virusom, <strong>za</strong>ražene datoteke morate vratiti<br />

u originalno stanje – tj. očistiti ih pomoću antivirusnog programa.<br />

Primeri virusa su: OneHalf, Tenga i Yankee Doodle.<br />

6.1.2 Crvi<br />

Računarski crv je program koji sadrži zlonamerni kôd koji napada<br />

domaćine i širi se preko mreže. Osnovna razlika između virusa i crva<br />

jeste u tome što crvi mogu da se kopiraju i prenose – ne <strong>za</strong>vise od<br />

datoteka hosta (ili sektora <strong>za</strong> pokretanje sistema). Crvi se šire putem<br />

e-adresa sa spiska kontakata ili koriste bezbednosne ranjivosti<br />

u mrežnim aplikacijama.<br />

Crvi su stoga mnogo održiviji u odnosu na računarske viruse. Zbog<br />

rasprostranjene dostupnosti Interneta, oni se u roku od nekoliko<br />

časova od objavljivanja mogu raširiti po celom svetu – u nekim<br />

slučajevima čak i <strong>za</strong> nekoliko minuta. Ova mogućnost ne<strong>za</strong>visnog<br />

i brzog kopiranja čini ih opasnijim od ostalih tipova malvera.<br />

Crv aktiviran u sistemu može da dovede do ni<strong>za</strong> neprijatnosti: može<br />

da izbriše datoteke, umanji performanse sistema ili čak deaktivira<br />

programe. Priroda računarskog crva određuje ga kao „sredstvo <strong>za</strong><br />

prenos“ drugih tipova infiltracija.<br />

Ako je vaš računar <strong>za</strong>ražen crvom, preporučuje se da izbrišete <strong>za</strong>ražene<br />

datoteke <strong>za</strong>to što verovatno sadrže zlonamerni kôd.<br />

Primeri poznatih‑ crva su: Lovsan/Blaster, Stration/Warezov, Bagle<br />

i Netsky.<br />

6.1.3 Trojanski konji<br />

Računarski trojanski konji su u prošlosti definisani kao klasa infiltracija<br />

koje pokušavaju da se predstave kao korisni programi i na taj način<br />

prevare <strong>korisnike</strong> da ih pokrenu. Važno je imati na umu da je ovo<br />

važilo <strong>za</strong> trojanske konje u prošlosti – danas više nema potrebe da se<br />

oni prerušavaju. Njihova jedina svrha jeste da se što lakše infiltriraju<br />

i postignu zlonamerne ciljeve. „Trojanski konj“ je postao veoma uopšten<br />

termin koji opisuje svaku infiltraciju koja ne spada ni u jednu određenu<br />

klasu infiltracije.<br />

Budući da je ovo veoma široka kategorija, ona se deli na brojne<br />

potkategorije:<br />

Preuzimač – zlonamerni program koji može preuzeti druge infiltracije<br />

sa Interneta.<br />

Ubacivač – tip trojanskog konja di<strong>za</strong>jniran da ubacuje druge tipove<br />

malvera na ugrožene računare.<br />

Zadnja vrata – aplikacija koja komunicira sa daljinskim napadačima<br />

i omogućava im da dobiju pristup sistemu i preuzmu kontrolu nad njim.<br />

Program <strong>za</strong> krađu lozinki – (program koji hvata ono što se kuca na<br />

tastaturi) – program koji snima svaki korisnikov pritisak tastera i šalje<br />

informacije daljinskim napadačima.<br />

Birač brojeva – birači brojeva su programi di<strong>za</strong>jnirani <strong>za</strong> povezivanje<br />

sa brojevima sa dodatnom tarifom. Skoro je nemoguće da korisnik<br />

primeti da je kreirana nova ve<strong>za</strong>. Birači brojeva mogu biti štetni samo<br />

<strong>za</strong> <strong>korisnike</strong> sa pozivnim modemima koji se više ne koriste često.<br />

Trojanski konji obično imaju oblik izvršnih datoteka sa oznakom tipa<br />

datoteke .exe. Ako na računaru otkrijete datoteku sa trojanskim<br />

konjem, preporučuje se da je izbrišete <strong>za</strong>to što postoji velika<br />

verovatnoća da ona sadrži zlonamerni kôd.<br />

Primeri poznatih‑ trojanskih konja su: NetBus, Trojandownloader.<br />

Small.ZL, Slapper<br />

6.1.4 Rutkiti<br />

Rutkiti su zlonamerni programi koji Internet napadačima omogućavaju<br />

neograničen pristup sistemu i pri tom prikrivaju svoje prisustvo. Pošto<br />

pristupe sistemu (obično koriste neku ranjivost sistema), rutkiti koriste<br />

funkcije u operativnom sistemu da ih anitivirusni softver ne bio otkrio:<br />

oni prikrivaju procese, datoteke i podatke Windows registra. Iz tog<br />

razloga, skoro je nemoguće otkriti ih pomoću standardnih tehnika<br />

testiranja.<br />

Postoje dva nivoa otkrivanja <strong>za</strong> sprečavanje rutkita:<br />

1. Kada pokušaju da pristupe sistemu. Još uvek nisu prisutni i stoga<br />

nisu aktivni. Na ovom nivou mnogi antivirusni sistemi mogu da<br />

uklone rutkite (pod pretpostavkom da oni <strong>za</strong>pravo otkrivaju takve<br />

datoteke kao <strong>za</strong>ražene).<br />

2. Kada su skriveni od uobičajenog testiranja. Korisnici programa<br />

ESET NOD32 Antivirus imaju prednost Anti-Stealth tehnologije<br />

koja može da otkrije i ukloni aktivne rutkite.<br />

6.1.5 Adver<br />

Adver je skraćenica <strong>za</strong> softver podržan <strong>za</strong> reklamiranje. Programi koji<br />

prikazuju reklamni materijal spadaju u ovu kategoriju. Adverske aplikacije<br />

često u Internet pregledaču automatski otvaraju nove iskačuće prozore<br />

koji sadrže reklame ili menjaju matičnu stranicu pregledača. Adver je<br />

često pove<strong>za</strong>n sa besplatnim programima što osobama koji su ih kreirali<br />

omogućava da pokriju troškove razvoja svojih (obično korisnih) aplikacija.<br />

Sam adver nije opasan, ali će <strong>korisnike</strong> <strong>za</strong>marati reklame. Njegova<br />

opasnost leži u činjenici da može izvršiti i funkcije praćenja (kao što to<br />

čini spajver).<br />

Ako odlučite da koristite besplatni softverski proizvod, posebno obratite<br />

pažnju na instalacioni program. Instalacioni program će vas verovatno<br />

obavestiti o instalaciji dodatnog adverskog programa. Često ćete biti<br />

u mogućnosti da izvršite otkazivanje i instalirate program bez advera.<br />

Neki programi se neće instalirati bez advera ili će njihova<br />

funkcionalnost biti ograničena. To znači da adver često može pristupiti<br />

sistemu na „legalan“ način <strong>za</strong>to što su se korisnici saglasili sa tim.<br />

U ovom slučaju je bolje sprečiti, nego lečiti. Ako postoji datoteka koja<br />

je na računaru otkrivena kao adver, preporučuje se da je izbrišete <strong>za</strong>to<br />

što postoji velika verovatnoća da sadrži zlonamerni kôd.<br />

35

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!