Cezar i Kleopatra

Sveučilište J.J. Strossmayera, Osijek
Filozofski fakultet
Katedra za povijest
Kolegij: Rimska pravna povijest
Mentor: doc. dr. sc. A. Zdravčević
Seminarski rad
Cezar i Kleopatra
Student: Iva Matić, 2.god.

Sadržaj:
Osijek, siječanj 2005.
1. Uvod 3
2. Cezar i Kleopatra 4
2.1. Cezar 4
2.2. Kleopatra 6
3. Ljubavnici 7
4. Zaključak 10
Literatura
2

1. Uvod
Cezar i Kleopatra vjerovatno su najpoznatiji ljubavni par staroga vijeka.
On- jedan od, ako ne i najsposobniji vojskovođa i političar svoga doba, već u
zrelom životnom dobu, sa svojih pedeset i nešto godina, kad susreće Kleopatru-
mlahađanu efipatsku princezu od devetnaest godina, ispod čije se krhe vanjštine
krije čvrsta volja, snažna ličnost, dosjetljiva i hrabra kraljica, spremna na gotovo
sve da Egipat oslobodi rimske dominacije.
Njihova afera oduvijek je poticala brojne polemike: da li je tu uopce bilo
ljubavi ili je sve to bila samo igra iz koristoljublja? To vjerovatno neću znati ni
kad završim ovaj seminar, ali to i nije važno.
Ovu sam temu izabrala jer su mi obje ličnosti, kako Cezarova, tako i
Kleopatrina, fascinantne i zanimljive, a ovo je jedan od načina da naučim više o
njima i njihovom zajedničkom životu.
3

2. Cezar i Kleopatra
2.1. Cezar
Cezar, jedan od najpoznatijih osoba u povijesti, s jednom od najbržih i
najburnijih životnih karijera. U svojih 56 godina života prelazi put od osobe
nepoželjne u Rimu, preko vojne slave i omiljenosti do položaja najmoćnije osobe
u Republici. Zahvaljujući samom Cezaru i brojnim osobama koje su pisale o
njemu, o njegovom životu znamo poprilično toga, vjerovatno i ponešto što bi i sam
Cezar preferirao da nije postalo povijesna baština. Rođen 100.g.pr.Kr. u
patricijskom rodu Julijevaca, 85.pr.Kr. Sula mu , kao nećaku konzula Marija,
oduzima čast i imanje. Gaj Julije Cezar odlazi u Malu Aziju i od tada neprestano
niže vojničke uspijehe ističući se hrabrošću i junaštvom. 75.pr.Kr. izabran je za
pontifeksa, zatim i za vojnog tribuna. Nastavlja nizati državne službe i 60.pr.Kr.
vraća se u Rim i postaje član prvog trijumvirata, te sve do Krasove smrti vodi
ratove s Galima i Germanima. Kras umire 53.pr.Kr. a Cezara ta vijest nalazi u
Galiji. Našavši se u sukobu sa Senatom i Pompejem,on s legijom vojnika iz Galije
kreće ne Rim, i tu, prilikom prijelaska riječoce Rubikona izriče slavne riječi:
«Alea iacta est.» 1 Pompej bježi, a Cezar, osiguravši si zaleđe kreće za njim, te ga
49.pr.Kr. kod Fersale stigne i pobijedi, ali Pompej opet utekne. Cezar ga nastavlja
sljediti do Aleksandrije gdje mu Ptolomej XIV. Na poklon uruči balzamiranu
Pompejevu glavu.
Ovako Cezara opisuje Trankvil: «...visoka stasa, bijele puti, čvrstih udova,
lica malo punijega, crnih i živahnih očiju...rugobu čelavosti vrlo je teško
podnosio...» 2 Pa sad, da je bio proćelav jasno je iz brojnih bista, a za ostalo ću
vjerovat Trankvilu. Da bi sakrio ćelavost gotovo uvijek je na čelu nosio lovorov
vijenac (Senat mu je u čast njegovih trijumfa dodijelio tu privilegiju da ga smije
1 Lisičar, Petar; Grci i Rimljani, Zagreb 1971, str. 367.
2 Trankvil, Gaj Svetonije; Dvanaest rimskih careva, Rijeka 1978.str. 37.
4

nositi u svim prilikama). Njegova taština dolazi do izražaja i u odijevanju, uvijek
se opasavao na isti način, tunike su imale široke grimizne porube i bile bogaro
zkrašene resama.
Antički povijesničari zabilježili su i njegovu sklonost ljubavnim
avanturama. Ženio se četri puta i imao popriličan broj ljubavnica i među rimskim i
provincijskim ženama i djevojkama.
5

2.2.Kleopatra
«Nema žene kojoj su legenda i roman naprtili toliko grijeha kao upravo
Kleopatri.» 3 Ovo je rečenica na koju sam naišla na samom početku čitanja i
upamtila je. U raznim literaturama danas, ime Kleopatra sinonim je zavodnice i
manipulatorice, nekoga tko gleda isključivo na svoju korist, iako, povijesno
gledano, sve što je činila, činila je za Egipat.
Kleopatra je sedma kraljica Egipta iz dinastije Ptolomejevića koja nosi to
ime. Kad je Ptolomej XIII. Aulet 51.pr.Kr. umro, Kleopatra je imala sedamnaest, a
njen brat i muž, Ptolomej XIV., deset. Kleopatra i Ptolomej vladali su kao
suvladari, ali njihovi pristaše i oni sami nisu bili jedinstveni, vec su se međusobno
borili za vlast. Kad je Pompej gonjem od Cezara došao u Egipat, pristaše
Ptolomeja XIV. Dadu ga ubiti, ali Cezar taj čin nije vidio kao uslugu. Kleopatra je
od Cezara tražila vlast u Egiptu i zaštitu, a zauzvrat je ponudila svoju mladost i
blistavu ljepotu. Zatečen njenim izgledom, ali i smionošću, Cezar je popustio.
Postaju ljubavnici i Kleopatra slijedi Cezara u Rim. Nakon njegove smrti, vraća se
u Egipat, dade pogubiti brata i sjedne na prijestolje. Kad je Marko Antonije
preuzeo upravu nad Istokom, učinika je sve da i on potpadne pod njezin utjecaj,
što joj i uspijeva. U ratu između M. Antonija i Oktavijana, pomaže M. Antonija,
ali usred bitke kod Akcija bježi u Aleksandriju, a Antonije za njom. U strahu da je
Oktavijan ne povede kao zarobljenicu u Rim, otruje se ugrizom zmije otrovnice.
3 Novak, Grga; U zemlji faraona, Zagreb 1946, str. 23.
6

3.Ljubavnici
Po dolasku u Aleksandriju, Cezar se smjestio u kraljevsku palaču
Ptolomejevića i odmah zatražio od kralja da namakne dug tj. svotu koju je
Ptolomej XIII. obećao Rimu ako priznaju njegovo pravo na prijestolje. Čuvši ovo,
kraljevi pristaše počeli su kovati urotu kako da spriječe Cezara. Kraljeva sestra,
princeza Kleopatra, željela je vladati Egiptom. Znajući da kraljevi pristaše to ne bi
nikada dopustili, smislila je plan kako da od Cezara stvori saveznika. Jedne je noći
uz pomoć svog uzdanika Apolodora Sicilijana, u malom se čamcu približila palači,
i da ne bude viđena, uđe u kožnu vreću za prenošenje posteljine a Apolodor je
zaveže užetom i prebaci preko ramena te je tako unese u palaču. Cezaru, koji je uz
svjetiljku čitao, rekoše da je vani čovijek imenom Apolodor koji nosi velik paket
koji smije otvoriti jedino za Cezareve oči. Kad je uže razvezano, iz vreće je izasla
Kleopatra koja je Cezara osvojila svojom blistavom mladošću i ljepotom, ali i
dosjetljivošću i smionošću. Tada devetnaestogodišnja Kleopatra i
pedesetdvogodišnji Cezar te su noći postali saveznici i ljubavnici.
Punih 6 mjeseci su Cezar i Kleopatra ostali zatvoreni unutar palače sa tri
tisuće rimskih vojnika koji su ih čuvali od dvadeset tisuća Ahilovih i Potinovih
plaćenika. Premda je tdad bio najmoćniji čovijek na svijetu, Cezar je volio riskirati
smrt od ruke nekog Potinovog uhode, nego ostaviti Kleopatru. No, ipak, nakon
šest mjeseci, izgubio je strpljenje, zatvorio kralja, a Potina dao pogubiti. Ahilej
bježi, staje na čelo vojske plačenika i započinje rat u imae zarobljenog kralja. U
tom «aleksandrijskom ratu» 4 uništena je i knjižnica Ptolomeja Filadelfa u požaru
koji je naredio Cezar da bi spriječio da njegova flota padne u ruke neprijatelja.
Nakon velikih gubitaka s obje strane, utvrđen je mir i Ptolomej XIV. Je pušten na
slobodu to odmah po izlasku stao kovati plan protiv Cezara. 47.pr.Kr. dolazi do
bitke u kojoj i sam Ptolomej pogiba, a na prijesto sjeda Kleopatra.
4 Vicenzi, Lorenzo; Cezar, Zagreb 1976., str. 118.
7

U međuvremenu u Rimu izbijaju neredi, ali Cezar usprkos tome uporno se
odbija vratiti i dovesti stvari u red. Upravo suprotno, nakon pobijede nad
Ptolomejom prepustio se uživanju i krenuo s Kleopatrom na putovanje Nilom.
Zajedno su, ploveći, posjetili dolinu kraljeva, prešli Asuan i krenuli prema Etiopiji.
Dok je Cezar uživao u ljubavi i Kleopatri, njegovi neprijatelji, uvjereni da je
smekšao i zaboravio ratovati, jačali su i ujedinjavali se. Uvjeren u Cezarevu
slabost, Farnak, Mitridatov sin, krenuo je u osvajanje rimskih posjda u Aziji, dok
su se u africi protiv Cezara ujedinili Pompejevi pristaše.
Zaručivši tada već trudnu Kleopatru s mlađim bratom, Ptolomejem XV. ,
dvije je legije ostavio da ih čuvaju, a s jednom krenuo put Ponta da se nađe s
Farnakom. Sa svojom jednom legijom i ostatcima legija poraženih od Farnaka, u
nekoliko je dana porazzio Farnaka. Svom prijatelju u Rim, napisao je: «Veni, vidi,
vici.» 5
Odvojen od Kleopatre i suočen sa stvarnošću, Cezar je bio prisiljen primjetiti
situaciju u Rimu gdje su svakodnevno izbijali neredi nezadovoljnika- opljačkanog
srednjeg staleža i veterana koji nisu dobili obećanu zemlju.Djelomično je sredio
situaciju isplaćivanjem veterana i progonom pompejacakoji su se okupili i Africi s
kraljem Numidije. Po završetku tog «afričkog rata» 6 Rim je dobio još jednu
provinciju, istočnu Nubiju, nazvanu Africa Nova. Konačan obračun s
pompejevcima, točnije, Pompejevim sinovima Gnejom i Sekstom, zbio se u
Hispaniji 46.pr.Kr. Po povratku u Rim slavio je Cezar četri trijumfa i po treći put
izabran je za diktatora.
Ovjenčan pobijedom nije zaboravio Kleopatru, a to je i javno demonstratirao
kad je u hramu što ga je dao sagraditi u čast Veneri Roditeljki stavio Kleopatrin
kip. Krajem te iste godine pozvao je Kleopatru da mu se sa njihovim sinom
pridruži u Rimu, a ona je to prihvatila, ostavljajući egipatsko prijestolje bratu. Iako
se Cezar nikad nije odrekao svoje rimske supruge Kalpurnije i još je od nje
5 Lisičar, Petar; Grci i Rimljani, Zagreb 1971, str.370.
6 Lisičar, Petar; Grci i Rimljani, Zagreb 1971, str.370.
8

očekivao nasljednika koji će ga sljediti, Kleopatra i Cezarion živjeli su u njegovoj
vili, a Cezara se često moglo u perivojima vidjeti u njihovom društvu.
46.g.pr.Kr. Cezar zapravo postaje apsolutni monarh, ipak, imao je dovoljno
opreza odbiti ponuđenu mu kraljevsku krunu. Obožavanje Cezara došlo je do tih
razmjera da je na jednom njegovu kipu pisala posveta «Nepobjedivom bogu» 7 .
Vršio je brojne državne reforme, sređivao sudstvo, povećao broj senatora i
magistrata, uveo nove vojne službe i stroge disciplinske propise, reforma
kalendara učinjena je na njegov zahtjev. Kao vješt političar, maksimalno je
iskoristio prilike, stekao golemu moć (diktator, vrhovni sudac, pontifex maximus)
i popularnost kod naroda. Neki od Cezarovih najbližih suradnika i velik broj
senatora , uplašilo se te popularnosti, vidjevši u tome kraj Republike i početak
Carstva, te su se urotili. Glavne uloge u uroti odigrali su Kasije, Brut i Trbonije.
Cezar je ubijen na izlasku iz Senata 15.3.44.g.pr.Kr., na Martovske ide. Ubojice su
zaposjele Kapitolij, a Senat donio odluku da se ubojstvo ima smatrati
zaboravljenim.
Vrativši se u Egipat te iste godine, Kleopatra dade ubiti svog brata, pa
zasjedne na prijestolje sa Cezarionom kao suvladarom. Kad je Marko Antonije
stigao na istog, ona ga posjeti u Kilikiji. Antonije, osvojen njenom ljepotom, ostaje
uz nju u Egiptu. 37.g.pr.Kr. oženio se Kleopatrom (iako je u Rimu oatavio suprugu
Oktaviju, sestru Oktavijana Augusta) i pod njenim utjecajem ustupio rimske
posijede u Fenikiji, Siriji, Kilikiji, otoke Kreti i Cipar Egiptu, a njihovoj troje djece
dodjelio kraljevske posjede. Oktavijan je 32.g.pr.Kr. objavio rat Kleopatri i
Antoniju. U bitci kod Akcija Kleopatra bježi sa bojišta, Antonije za njom, a
njihova se vojska pridruži Oktavijanu. U kolovozu 30.g.pr.Kr. Oktavijan osvaja
Aleksandriju, Antonije počini samoubijstvo, a za nim i Kleopatra. Dinastija
Ptolomejavića izumire, a Egipat postaje rimska provincija.
7 Lisičar, Petar; Grci i Rimljani, Zagreb 1971, str. 371.
9

4.Zaključak
U uvodu sam spomenula da i nije važno je li između Cezara i Kleopatre
postojala Ljubav ili ne, ali svejedno volim misliti da su ipak bili zaljubljeni, barem
malo.Iako su mnogi to osporavali, Kleopatra je tvrdila da je Cezarion Cezarev sin,
a i neki grčki povijesničari pišu da mu je mali zaista i izgledom sličio.
Iz svega što sam pročitala, očito je da su se moralne vrijednosti ondašnjeg
Rima znatno razlikonale od današnjih (iako se moderno društvo ubrzano vraća
starim «idealima»).
zanimljivo.
U svakom slučaju, uživala sam u iščitavanju literature, bilo je vrlo
Ovo je jedan od rijetkih seminara s kojim nisam imala velikih problema s
pronalaskom potrebne literature i informacija, a šti se samog seminara tiče,
ispunila sam svoja očekivanja i saznala više o životima i ličnostima Cezara i
Kleopatre.
10

Literatura:
1.Lisičar, Petar; Grci i Rimljani, Zagreb 1971
2.Novak, Grga; U zemlji faraona, Zagreb 1946.
3. Novak, Grga; Egipat, Zagreb, 1967.
4.Opća enciklopedija, svesci II. i IV. , Jugoslavenski leksikografski zavod,
Zagreb 1977
5.Plutarh; Usporedni životopisi III., Zagreb 1988
6.Skup autora; Velika ilustrirana povijest svijeta (160. pr.n.e.-300.), svezak
VI., Otokar Keršonavi, Rijeka 1976
7.Trankvil, Gaj Svetonije; Dvanaest rimskih careva, Rijeka 1978
8.Vicenti, Lorenzo; Cezar, Zagreb 1976
11