BILOGORA

BILOG
Poštarina plaćena a gotovom. Ciena 3 Kune
POLITIČKO-PROSVJETNI TJEDNIK
Broj 105. BJelovar, 19. lipnja 1943. Godina III.
Svečano proslava Hrvatskog Antunova
TOK SVEČANOSTI
Bjelovar, dne 17. lipnja
Proslava Hrvatskog Antunova proslavljena je u našem gradu
na vrlo svečan način. U oči blagdana na večer u 9 sati svirala
je oružnička glasba rodoljubne davorije po glavnim gradskim
ulicama. Isto tako je oružnička glasba na sam dan proslave
rano u jutro svirala budnicu, prolazeći glavnim gradskim ulicama.
Sve poscbničke javne zgrade bile su izklćene hrvatskim
narodnim i državnim zastavama, a mnoge su ustanove kao i
posebnlcl vrlo liepo i ukusno uredili svoje izloge i prozore
s Poglavnikovom slikom, zastav'ama, hrvatskim grbom, zelenilom
i cviećem.
Naročito su liepo bile urešene sve zgrade oko Poglavnlkovog
Trga, gdje se održala svečana misa i druge svečanosti.
U 9 sati prije podne preč. g. dekan i župnik Milan-Horvat uz
asistenciju vlč. gg. Vlahovca i Mihalića odslužio je svečanu sv.
Misu sa svečanim »Tebe Boga hvalimo" kojoj su na posebno
izgradjenoj svečanoj tribini prisustvovali predstavnici hrvatskihi
savezničkih oružanih snaga, ustaški dužnostnici, predstavnici
državnih i samoupravnih oblasti i drugi odličnici. S jedne i
s druge strane te svečane tribine bile su smještene postrojbe
hrvatskih i njemačkih oružanih snaga, Ustaška mladež, Ženska
loza ustaškog pokreta, odlikovani ratnici, te postrojbe drugih
hrvatskih družtava, brojno činovničtvo, gradjanstvo, seljačtvo i
radničtvo.
Poslije sv. Mise, za vrieme koje je pjevao crkveni zbor
pod ravnanjem g. Ćernoga, održao je logornik logora za grad
Bjelovar g. Domagoj Ružičić govor o temi »Mistika hrvatskog
Antunova", u kom je istaknuo značajnu činjenicu, da čitav hrvatski
narod svih triju vjera: rimokatoličke i grkokatoličke,
hrvatsko pravoslavne i muslimanske diljem ciele naše Domovine
štuje Padovanskog svetca sv. Antuna.
MISTIKA HRVATSKOG ANTUNOVA
»Nije li baš kult sv. Ante", rekao je govornik, »Hrvatski
krik pradjedova, koji kao Hrvati katolici na ovaj način svjedoči
kroz krv svojih praunuka muslimana i pravoslavaca za njihovo
nacionalno porieklo i pripadnost? Razvijajući ovako misli, ne
ćemo li doći do zaključka, da je pod vidom baš ovog kulta
sudbinski morala uzkrsnuti misao hrvatske državnosti u osobi
nosioca ovog imena Otca Domovine dra Ante Starčevića, da
je u širokim masama morala biti čuvana i njegovana po osobi
dra Ante Radića i dra Ante Trumbića, te konačno ostvarena
genijalnim djelom ustaške revolucije vodjene po najvećem čo- •
vjeku hrvatske poviesti Poglavniku dr. Anti Paveliću.
Baš u toj mistici Hrvatskog Antunova leži vriednost ovog
velikog nacionalnog blagdana, koji je i bez službenog objavljivanja
kao takav postojao kroz viekove hrvatske poviesti i koji
je dobio odrcdjenu formu i odkriveno značenje postignućem
narodnih težnja u ostvarenju hrvatskog državnog suvereniteta.
Ovako gledajući na ovaj blagdan moći ćemo ga mirne duše
proglasiti blagdanom uštaške revolucije, koja je započela propašću
hrvatskog kraljevstva, revolucije koja se odvijala u sjeni
velikog svetca kroz osam stoljeća hrvatske poviesti, a koja je
privela narod svom cilju pod vodstvom legendarne Inkarnacije
mističnog zaštitnika.
»Neka nam ovaj blagdan posluži kao opomena u ovim
krvavim danima poviesti čovječanstva, da ćemo obstojati jedino
onda, ako se okupimo oko jednog ognjišta bez razlike vjerskih
i stranačkih pripadnosti".
POD VODSTVOM POGLAVNIKA
Nakon toga govornik iztiče da je samo u žrtvi i revolucionarnom
samoodricanju leži tajni ključ uspjeha i da obstojnost
vlastite države možemo zahvaliti samo tome što je najveći dio
hrvatskog naroda bio sviestan i borio se za ostvarenje Nezavisne
Države Hrvatske, a zatim je nastavio:
»Ustaška revolucija nije završila svoje djelo, premda je izvela
uzkrsnuće Nezavisne Države Hrvatske. Njezin je zadatak:
Pod vodstvom Poglavnika provesti ovu mladu državu kao
ladju kroz uzburkano more svjetskog krvoprolića, te joj u
mirnim danima učvrstiti temelje unutarnjeg nacionalnog, ćudorednog,
družtvovno-gospodarskog i uljudbenog života. Tek
takvu predat će je Hrvatskom narodu na uživanje i čuvanje,
omogućivši joj trajno oživotvorenje vjekovnog sna, da uistinu
bude Hrvatska Hrvatom, i da njom vladaju samo Bog i Hrvati.
U dubokoj vjeri da ćete pomoći svim silama ova poviestna
nastojanja Poglavnika i njegovog ustaškog pokreta, i da ćete i
Vi pridonieti uklanjanju kukolja iz naših narodnih redova, pozivam
Vas braćo i sestre, da na svojim dužnostima, na radu,
u borbi, na odmoru budete uviek i na svakom mjestu
ZA POGLAVNIKA I DOM SPREMNI!"
Poslije govora logornika oružnička glasba je odsvirala državnu
i ustašku himnu, a zatim je sliedio mimoprolaz mladih
hrvatskih oružnika središnje oružničke škole u Bjelovaru, postrojbe
ustaške mladeži, hrvatskih radnika, odlikovanih ratnika,
ratnih ozljedjenlka, hrvatskih vatrogasaca, željezničara, H. P. D.
Golub i Dvojnice, Udruženje trgovaca i zanatlija, športaša, lovaca,
ribolovaca. Povorku je zaključio vod domobrana.
Pojedine postrojbe, naročito Hrvatski oružnici, ustaška
mladež i domobrani bili su burno pozdravljani od prisutnog
množtva, koje se divilo uzornom stupanju postrojbi.
Poslije podne bila je na kupalištu ustaške mladeži tjelovježbena
priredba, koja je bila brojno posjećena, a na priredbi
su nastupile sve dobne skupine ženske i mužke ustaške mladeži.

Strana 2. "BILOGORA"
Graditelji Hrvatske
(K Dan "mučenika")
Jedino Je žrtva u krvi velika:
ave drugo je prolazna tvar...
Jedino krv daje slavi grimizni sjaj
sja)'. B. MuasolInJ.
Sve Ideje, koje su postigle uspjehe
u čovječanstvu, 1 koje su u
povlestl priznate velikima, morale
su prije svog ožlvotvorenja 1 praktične
primjene, odnosno prije svoje
pobjede biti kršfcne krvlju prolivenom
iz rana svojih prvoboraca.
Ovo je povjestna činjenica, koja
nam daje životni pravac, 1 koja nam
objašnluje odnos Izmedju dobra 1
zla.
Podpuno je razumljivo, da dva
suprotna načela predstavljaju koliziju,
koja mora doći na materijalan
način do Izražaja, ako je objekt tih
načela materijalne naravi, a da 1
ne govorimo o ljudima kao o materijalnim
nosiocima suprotnih načela.
Ovakov sukob znači absolutno
uništenje ili jedne, ili druge
strane. U poviesti nailazimo Izmjenično
na pobjedu — nekad zla,
koje za sobom povlači krvnu žrtvu
nosilaca najplemenitijih nastojanja,
a nekada opet dobra, koje za sobom
povlači uništenje nosilaca tame
1 robstva.
U svakom slučaju pobjedu valia
izvojevati težklm borbama, u kojima
moraju padati žrtve. Te žrtve predstavljaju
preživjelima štit o koji su
zapele ubojne strlellce, koje su
Imale Izvesti uništenje preživjelih
poblednlka.
Čija je prema tome najveća zasluga
za pobjedu!?
Častohleplje nas nagoni, da hvalimo
sebe, koji smo uspjeli na vrhu
barikada zataknuti zastavu slobode,
a savjest nam šapće: »Ne! Trebala
su ubojna zrna zaustaviti se u tielima
mučenika, proliti njihovu krv
i njenom vlagom ohladiti vatru neprijateljskog
oružja, koje je zaslugom
mučenika onemogućeno!"
Stotine i tisuće junačkih vojnika
svojom su nam krvlju omogućile
dolazak u zemlju, koja nam je pred
tisućljeće i pol postala domovinom.
Svaki kamen u izgradnji velebnog
hrama Hrvatskog Kraljevstva bio
je zaliven krvlju mučenika, koji
su je prolievali, da s njom kao
žbukom učvrste bedeme naše
Smrtna pogibelj
Bjelovar, 19. lipnja
Englezko-američke izdajice, koje
Europu izručuju boljševizmu, trude
se na sve moguće načine, da nekako
opovrgnu strahote sovjetskog
gospodstva. Oni svletu pričaju priče,
kako je Staljin promlenio njušku
i nastoje — u opreci sa svim svojim
prijašnjim spoznajama — vlastite
narode i male države uvjeriti,
da s Moskovltlma ne stoji stvar baš
tako loše, kako se misli. Ta će prozirna
taktika, koja izručivanje Starog
Svieta ima prikazati nešto
manje zločinačkim, djelovati možda
drž«yaostl. I u času Njegova rušenja
Izlaže posljednji Kralj svoje
grudi, da možda posljednju strlellcu
zaustavi svojim prsima. Nije uspio,
alj je .pružio primjer novim pokoljenjima,
koja su Ga Imala pred
očima kroz osam slledećlh stoljeća.
.U svako) godini padale su žrtve
onih, koji su — braneći životna
prava naroda — primali udarce
neprijatelja namleniene narodnoj
cjelini 1 pod njima žrtvovali živote
na oltaru domovine, moleći poput
razpetog Krista: .Oprosti im, jer
ne znaju što čine!"
U istinu nisu znali, što čine.
Krv mučenika kriepila je poput
nektara borce, koji su izdržali, 1
koji mogu s revolucionarnim ponosom
uzkllknuti:
— Nema više Mletačke Republike,
nema više Austro-Ugarske,
u prašini leži osmanlljsko carstvo;
u unutarnjim borbama — sužena
na obsegom najmanji etnički dio —
Izdlše do nedavna „velika" Srbija
bez slobode 1 suvereniteta.
Mučenlcll Na mlllonlma vaših
kostiju Izkrsnula je — kao na najčvrstijim
temeljima — obnovljena
i slobodom preporodjena zgrada
hrvatskog državnog suvereniteta,
čija je svaka opeka zalivena potocima
Vaše dragocjene krvi. Vaš
broj biva danomice sve veći, no
što on više raste, to zgrada biva
čvrstija, a iz zemlje, na koju se
prolieva Vaša kn-, niču novi junaci,
da nastave tradiciju djedova i otaca,
ali ne više kao osvajači, nego kao
branioci — Vašom zaslugom —
stečene slobode i državnosti.
Baš u ovoj činjenici gledamo
životni kontinuitet s Vama. Niste
od nas odieljeni! S nama ste! Živimo
i borimo se za zgradu 1 u
zgradi Nezavisne Države Hrvatske,
koja je sagradjena Vašim životima
i Vašom krvi, spremni u svakom
času, da i ml svojim kostima i svojom
krvi popravimo svaku i najmanju
štetu nanešenu po neprijatelju.
U Vama blistaju uzori hrabrosti,
Vi ste proroci ustaške žrtve!
Domagoj Ružičić
jedino na one, koji imadu kratko
pamćenje pa će zato proizvesti kod
njih učinak, da u njima donekle
izbliede uspomene na izvješća o
strahotama, koja su nekad čitav
sviet ispunjavala užasom. No ono,
što se ne može ničim prikriti, ničim
opovrći i ničim izbrisati, bio je
bleg stotina tisuća ljudi, koji su bili
oslobodjeni od njemačkih četa, i
koji su se, kad je došao protuudar
na Volgi, vidjeli ponovno .ugroženima
od Staljinovih krvnika. Taj
bleg čitavog jednog .naroda -ispred
knute vlastite vlade je najglasnija
obtužba proti boljševičkom gospodstvu,
kooja je ikada podignuta i
najoštrije opovrgnuće englezkoameričkog
pretvaranja/koje ae dade
zamisliti.
čfm te pučanstvo Kavkazlje I
Đonskog područja prlmletllo, da *e
njemačka fronta Iz taktlčldh razlo

Broj 105
• Dan narodnih
oružanih snaga, državnih i samoupravnih
oblaati, te gradjanaka
mučenika
družtva.
Bjelovar, dne 19. lipnja.
U U sati prije podne u sliko-
.Ustaša" Hrvatski Oalobodila- kazu „Zora" održaje ae svečana
•čkl Pokret Stožer mužke i ženske komemorativna priredba uz su-
mladeži .Bilogora" u Bjelovaru, djelovanje oružnlčke glasbe, krapriredjuje
dne 30. lipnia »943. ' snoslove, pjevanje hrvatskih da-
svečanu komemoraciju u čast svih vorija 4 prigodnog govora.
ustaša hrvatske poviesti, koji su
Ulaz za priredbu slobodan.
položili živote na oltar domovine.
Poziva se rodoljubno gradjan-
U 9 sati u jutro sveta misa u
atvo, scljačtvo i radnlčtvo, da ovoj
rimokatoličkoj župnoj crkvi Sv.
priredbi prisustvuju u što većem
Terezi je, kod koje prisustvuju postrojbe
ustaške mladeži, postrojbe
broju.
ustaškog pokreta, predstavnici Za Poglavnika i Dom spremni!
GRADSKE VIESTI
Zahvala Ženske loze.
• Ženska loza Ustaškog pokreta bjelo"varskog
tabora ovime sTioplo zahvaljuje
Bjelovarskom Gradjanskom Sportskom
Klubu BOŠK. za Iznos cd 5 000
Kuna, koji je darovan za niše ranjenike.
Isto se zahvaljuje Križevačkom Gradjanskom
Športskom Klubu na iznosu
od 2 156 Kuna. ko|a ic svota primljena
kao čist prihod od nogometne utakmice
održane u tjednu „Mijka i diete*.
Osobne viesti sa suda.
Mladen Belčić, predstojnik kotarskog
suda u Bosanskom Šamcu premještenje
na molbu i imenovan viećnlkom
sudbenog stola u Bjelovaru.
Ivan Jurković, kancelista kotarskog
suda u Garešnlci premješten je
kotarskom sudu u Bjelovaru u istom
svojstvu.
Stjepan Menis, činovnički vježbenik
kotarskog suda u Bjelovaru premješten
je iz službenih obzira kotarskom
sudu u Grubišnopolje.
Ciepljenje protiv boginja.
Ovogodišnje clepljenje protiv velikih
boginja u gradu Bjelovaru obavit će se
ovim redom:
. Grad Bjelovar 25 VII. 1934 od 10
do 12 sati prije podne.
Pripojena sela gradu: Male i Velike
Sredice, Mlinovac, Nove Plavnice, Hrgovljani
i Ivanovčani 26 VI. 1943. od
10 do 12 sati prije podne.
Ciepljenju imaju se donietl djeca
rodjena od 1.1.1942. do 31. XII. 1942.
i starija djeca, koja još nisu ciepljena.
Ciepljenje će se obaviti u prostorijama
Doma narodnog zdravlja (Školska
poliklinika).
Pojedinačni pozivi ne će se slali.
Svako ne odazivanje bit će po po-
stojećem zakonu kažnjeno.
Hodočašće u Mariju Bistricu.
Dne 17. VI. t. g. u jutro odputovalo
Je oko 450 hodočastnika naše rkt. župe
na hodočašće u Mariju Bistricu, gdje
ostaju do nedjelje, te se u nedjelju dne
SI. t. mj. vraćaju. Oglasom na crkvenim
vratima javit će sat dolazka hodočastnika.
Pomilovanje.
Stjepanu Ma» rinu. sitničaru iz
Bjelovara oprošten Je odredbom Poglavnika
na priedlog ministra prsvosu-
Strana "BILOGORA"
3.
dja i bogoštovlja ostatak'težke tamnice
odjjedne godine, na koju je pomilovan
povodom osude Pokretnog priekogsuda
od 10 1942. P. p. S. 629-1942.
Osnutak Radničko-namješteničke
zadruge.
Župsko povjereničtvo HRS-a povelo
je akciju za osnutak Radničko namještenlčke
potrošačke zadruge u Križevcima,
Koprivnici, Gjurgjevcu i Bjelovaru. U
tu svrhu je župski povjerenik održao
prošlog tjedna dogovore s radnicima i
namještenicima u Gjurgjevcu, koji su
već pristupili osnutku zadruge.
Povodom osnutka navedene zadruge
u Bjelovaru sazvan je sastanak svih
radnika 1 namještenika u Bjelovaru, koji
će se održati dana 20. lipnja u nedjelju
prije podne u 9 sati u prostorijama
slikokaza „Dom". Na sastanak pozi.
valu se svi radnici i namještenici. Ove
akcije osnutka zadruga usliedile su nakon
održanih konferencija svih župskih
povjerenika HRS-a u Zagrebu na kojima
je došlo do uvjerenja da se radničtvo
i namješteničtvo u današnjim
prilikama može najbolje 1 lakše obskrbiti
potrebnim živežn m namirnicama
samo preko svojih zadruga. U mjestima
u kojima ne postoje i ne budu postojale
takove zadruge predvidjeno je po
novim zakonskim propisima da će se
imati obskrbiti sa najnužnijim živežnim
namirnicama radnik i namještenik i to
najsiromašniji a po tom svi ostali.
Iz Nabavljačke zadruge državnih
službenika s o. j.
U posljednje vrieme opaža se vidan
napredak u radu Nabavljačke zadruge,
državn h službenika s o. J. u Bjelovaru,
koji provodi novi upravni odbor izabran
na ovogodišnjoj skupštini. Upravni je
odbor povjerio vodjenje knjigovodstva
ing. Juliju Spalju, te primio novog iskusnog
poslovodju po preporuci Saveza
iz Zagreba g. Leopolda Planka tako da
će te tada ivi tekući poslovi u zadruzi
redovito odvijati.
Knjiga za kućne pomoćnice.
Župsko povjereničtvo HRS a primilo
je knjigu namienjenu kućnoj pomoćnici,
koja se može dobiti uz odkup od 30
Kuna po komadu, pa ae pozivaju sve
kućne .pomoćnice da Istu naruče kod
m. .. —.... . • ... .. ...
svojih nadležnih kotarskih povjereničtva
HRS-a. Kako Je ista knjiga od vrlo
važne potrebe u kućnu pomoćnicu u
kojoj će svaka djevojka kućna pomoć-
nica naći dobrih savjeta i uputa, to je
potrebno da Istu kanjgu nabavi svaka
kućna pomoćnica.
Uposlcnje strojara 1 ložača.
Župsko povjereničtvo HR3-a upozorava
sve poslodavce interesente u velikoj
župi Bilogora da Naredba od 29 listopada
1940. o uposlenju strojara 1
ložača je još na snaži, a prema Naredbi
broj 56724 VIII1940. od 20. XII.
1940.
Uposl'Vanje ložača i strojara vršiti
ae može izključivo samo preko stručnog
ureda ložača HRS-a u Zagrebu.
Savezno time pozivaju se svi katarski,
obćinski i mjestnl povjerenici
HRS a, da Itti upozore sve ložače i
strojare na gornje propite navedene
Naredbe. Kršltelji gornje Naredbe kažnjavaju
te ta 10000 Kuna III ta zatvorom.
„ZA BLIŽNJEGA"
• Izkaz br. 5
onih koji tu se obvezali, da će mjesečno
doprinositi u fond
,ZA BLIŽNJEGA*
100 Kn: Hajduković Franjo, Koch
Dragutin, Obvan Josip.
50 Kn: Ha|duković Slavko, Ivanović
Pavao, Kolbezen Josip, Kratof l
Karlo, Majstorović Gjuro, Mllller Ing.
Gjuro, Š'mić Svetomir, Stokuća Brigila,
Uzelac Slavko.
40 Kn: Siladlć Ana.
30 Kn: Dragaš Nikola, Jambrešić
Kazimir, Kareš Dragutin, Mandić Augustln,
Mavrin Julka, Mikec Saveta,
Strukil Katarina, Torbić Marija.
25 Kn: Špaljarić Nikola, Sleiner
Štefan.
24 Kn: Marek Gjuro.
20 Kn: Adam Alojz Agbaba Jula,
Antolić Anton, Bač.'ć Ivan. Ban Ljubica.
Banjeglav Rudolf Barić Stjepan. Bazič
Marko, Belobrk Mato, Belovitić Ružica,
Benačić Ivan, Behnec Miško, Bencek
Anton, Benić Ing. Emil. Bjelobrajdić
Tomo, Bilišić Josip. Blečić Kazimir,
Bosanac Ljubica, Brajec Florijan, Bugarinović
Ljubica, Bukač Rudolf. Crhounek
Envl, Časni Konstantin, Ćerny
Emil, Ćikan Gjuro, Čoklo Ivan, Čuhmil
Franjo, Dočkal Marija, Dukarić Antun,
Dukarii Josip, Dušek Timara, Feješ
Antun, F.lipec Petar, F.lipović Antun,
Focko Jakob. Frauenhein Antonija,
Franković Marta, FuksMakso, Glumac
Pepa, Gregorić Slavko. Habalija Ivan,
Habfk Gjuro, Habun Mijo, Hačka Franjo,
Haramija ing. Viktor, Hegedušić
Ana, Herjavić Cecilija. Herlić Franjo,
Horvat Franjo postolar, Ilić Josip, Jakopović
Stjepan, Jančarević Đoko, Jakšeković
Mijo, Jandrlć Aleksandar, Janjatovič
Miloš, Jelača Viktorija, Jerbić
Ivan, Kareš Ivo, Kargačin Zlata, Kečke
Stjepan, Kekić Julijana, Kezma Tonka,
Klem Mijo, Klepac Dragutin, Kllnovski
Apolonija, Knez Vjekoslav, Knitl Pavao,
Korpn ZUta, Košćak Mato. Kovač Petar,
Kranželič Josip, Krapec Jakob,
Xratky Allca, Kravajica Nikola, Krivošić
Marko, Krupić Anton. Kuhar Stjepan,
ifnHi« Dragutin, Kiin^rrt* Anton, Kupsjak
Dragutin, Kustić Cedlija, Kuzmić
Fabijan, Lang Joa'p, Letić Ilija, Ličanin
Bjelovarske pučke škole pdredjuju
u nedjelju dne 27. o. mj. u 10 tad
prije podne tvo|u zivršnu školsku svečanott
u dvorani .Zora* slikokaza, ta
obilnim razporedom, na koju te ctajeni
roditelji uljudno poziva|u. Ulaz slobodan.
Dobrovoljni prinosi, koji će te
primati ta zahvalnošću, upo trle biti će
te za pokriće troškova i za pomaganja
siromašnih učenika.
Upraviteljstvo
Državnih pučkih škola
u Bjelovaru.
Marko, Lončar Stjepan, Lovašić Antun,
Lovrlć Mijo, Luklnovlć Žfvko, Lušičić
Lovro, Magdić Stjepan, Majčin Dragutin.
Margetić Dušan, Margetić Emil,
Margetić Stevo, Marinćlč Marija, Marinčlć
Slava, Mateljan Stjepan, Mitkovlć
Anton, Mežnarlć Florijan, Mrak
Tomo, Mlkičenlć Mito, Milivojevlć
Stevo, Mlloitić Franko, MUdlć Ivan,
Mlinarič Filip, Mlinari«* Marija, Nadj
Franjo, Nalevka Dragutin, Nalevka Rudolf.
Navelka Vilim, Nemet Dragutin,
Novak Fanika, Novak Matlja, Novotel
Sof ja, Obad L|ublca, Opačić Lazar,
Palata Franjo, Parlpović Nikola, Pavkovlć
Ivan, Pavlović Mate, Pavlovlć
Matlja, Petriša Stjepan, Pjijčik Franjo,
Podgorčić Ivan, Poljak Aloii, Popović
Iliji, Posavec Ivan, Pour Vlado, Potočnjak
Mllan, Pradanlć Lea, Prević
Krešimir, Pohač Petar, Puretlć Stjepan,
Radmanić Andrija. RadoUć Nikola. Rabtavi
Ivan, Rohman Elizabeta, Rožek
Josip, Rudlć Katica, Ružć Đuro, Sabol
Marija. Sabolić Jakov, Sabolović Stjepan,
Sabolović Šimo, Salopek Jelena,
Salak Kata, Seljanac Ana. Sever Ivan,
Sirovi Julijana, Skokan Albin. Skokan
Ljudevit, iSolarić Danica, Sočec Katarina,
Spahina Josip, Srcbrenović Stjepan,
Sfnčtn Ivan, Strainić Dušan,
Slropnik Stavka. Stubičan Amalija, Savor
ing. Ivan, Šavorlć Jakob. Š'ngerberger
Đuro, Široki Luka, Šmid Mato,
Španić Vilma. Spoljarić Franjo, Štefanec
Mira, Šlefek Terezija. Šttfnić Fabijan,
Švarc Josip, Tekaić Pajo, Todo
rović Lazar, Topolčt Agneza, Tuksar
Ivan, Turkalj Dragutin, Varga Josip,
postolar. Veseiski Marija. Viiičić Jtrko,
Vimpolšek Anton, Višočević Franjo,
Vitez Mira, Vcdoplja Josip, Vojnović
Teodor, Votruba Marija, Vrbovčan
Marti, Vuglovečki Apolonija, Vujčić
Viktor, Vujnović Mane, Vukmanović
Anka, Weprek Eleonora, Winter Dragut
n, Zakrajšek Marija, Zimić Zvonko,
Zobenica Milka.
.Mi to vidimo iz poviesti, da je
moći narode sagnuti, skućitl, adove
im rezati, raztepati ih ognjem i mačem,
ali dok srdce skinuo nisi, podignu
se, udovi im porastu, skupljaju
se te žive i cvata joi u sreći
i blagostanju. A zašto? JER PA-
TITI, NIJE JOŠ BOLOVATI, PA-
TNJE ZADAJU DRUGI—TUĐINCI.
Bolest si zadaju narodi narodi, jer
si glavu i srdee vrieđaju. A bogme
bez glave i srdca alje moguće živjeti".
EUGEN KVATERN1K
u hrvatskom saboru 1861. g.

Strana 4
Kulturni pregled
Prva knjiga o slikopisu na hrvatskom
jeziku.
Do ud ne kod nat osjećao kao manjak,
Sto na hrvatskom jeziku nismo
imali niti jedne knjige o ilikopiau. Da
te ukloni taj manjak, odlučio je Državni
ilikoplsnl zavod .Hrvatski slikopls"
Izdati knjigu prof .M'rka Cerovca
.Slikopls". Knjiga je predana u tisak,
te će izaći u najskorije vrieme.
U knjizi je vrlo obširno obradjena
povleat slikopisa od prvih početaka do
danas, obstanak zvučnog t plastičnog
slikopisa, kao i slikopisa u bojama,
žalim sve glavne vrste slikopisa le i
način njihove izradbe u atellerlma i laboratorijima.
Po prvi puta objavljuju
se ovdje na našem jeziku izcrpni podatci
o slikopisu kao tehničkom sredstvu
i glavnim europskim atellerima
(osobito slikoplsnlm gradovima Babelsberg
i Cinecltta) i uobće u današnjem
stanju slikopisne proizvodnje u Europi,
te posebno u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.
Knjiga .Slikopls" — koja će se t skati
u vrlo ograničenom broju primjeraka—Imat
će od prilike 150 stranica
s velikim množtvom vilo zanimljivih I
i do sad neobjavljenih slika. Ciena će
joj biti za one, koji je unapried naruče
kod Dižavnog sllkopisnog zavoda .Hrvatski
slikopls" Zagreb, Pejačevićev trg
17. I., brzoglas 4933) pedeset Kuna.
Novac se može poslati poštanskom uputnicom
na čekovni račun .Hrvatskog
slikopisa", broj 30.672). Za pošlarihu
treba priložiti 10 Kuna, a tko želi preporučeno
20 Kuna. Naručbe treba slati
najžumlje, jer će tisKanje knjige biti
gotovo još tokom sliedeć h dana, pa
treba u najkraćem roku odrediti visinu
naklade.
Boljševički leksikon o Churchillu.
(E. S.) Prigodom uzaludnih nastojanja
Churchllla, da dodje do sastanka
u troje ili četvero sa Staljinom,
.Deutsche Allgemeine Zeitung" upozoruje
što piše .Velika holjševička en.
ciklopedija" o britanskom predsjedniku
vlade: .Churchll lWinston (rodjen 1874),
sin Randolpha Churchilla, englezki političar",
najveći mrzsc Sovjetske Rusije
(Lenjin). Sudjelovao je u kolonijalnim
ratovima kao častnik i ratni dop snik.
Kao konzervatlvac bio je od 1900 —
1904 član parlamenta, na to je piešao
liberalima, jer su oni imali za iduće
izbore sve izglede na pobjedu. Poslije
tih izbora ušao je u liberalnu vladu, u
kojoj je redom zauzeo mnoge položaje.
Kao ministar unutrašnjih poslova privukao
je na se najveću mižnju radničkog
staleža ponovljenim strieljanjem
štrajkaša u mncžtvu i postrojavanjem
banda protiv štrajkova, koje su se sastojale
iz bivših častnika, sveučilištaraca,
trgovačkih namještenika i drugih. Napose
je primienio najokrutnije mjere
proti* prvakinja pokreta za žensko pravo
glasa (sufražetkinje).
U borbi proti boljševizmu
odlučuje vojska radnika
Najveće robstvo svjetske poviest!.
Napisao^Kajetan Klug. (E. S ) U nakladi
Franca Ehera u Berlinu izašle
su potresne reportaže Kajetana Kluga
o užasnim prilikama u kaznenim podučjima
GPU a podnaslovom .Najvećer
robstvo svjetske poviestl", Klug proveo
je sedam godina u paklu sovjetskog
.raja* a uspio |e pobleći kratko vrieme
prije početka rata. Zato je najviše i
pozvan tumačiti sve st.ahote crvenog
terora. Njegovo čin|enično stanje posreduje
duboki i široki uvid u zloči.
nački robskl sustav Staljina.
S Kubanskog mostobrana:
Njemački obkopari grade pomoćni most
preko jedne rieke. (E. S)
Znakovi razsula
u Sovjetskom Savezu
Oslobodilačka volaka general« Vlasova
broil već na stotine tisuća pripadnika
(E. S.) Finski list .Aian Suunta "
donosi značajno izvješće o znakovima
razsula u Sovjetskom Savezu,
koii se ne mogu više zatajiti, a u
kojem se medju ostalim kaže:
.Premda je sovjetska vojska još
sposobna za poduzimanje većih
operacija, sliedi iz brojnih činjenica,
da je kapacitet Sovjetskog Saveza
na mnogim područjima dosegao
granicu mogućnosti. Posljednji podhvati
.čišćenja* medju željezničkim
činovnicima i radnicima u Sibiriji,
koiom je prilikom strleliano radi
sabotaže oko 20.000 ljudi, i sve
češje viesti o sve većoj gladi u čitavoj
zemlji predstavljaju očigledne
znakove razsula, koje se sve više
širi.
.Najjasnije se medju'im ove činjenice
očituju u biežanju iz crvene
vojske. Na tisuće prebjega prijavilo
se već dobrovoljno u borbu protiv
iste crvene vojske. Dobrovoljačke
skupine obrazovane su ne samo od
raznih narodnosti Sovjetskog Saveza,
nego velikim dielom i od Velikorusa
pod zapovjedničtvom generala
Vlasova. Postojanje ove vojske,
koja već broji na stotine tisuća
"BILOGORA" Broj 106.
Gradnja bunkera na obali Sredozemnog mora. (E. S.)
pripadnika, očituje se već svuda.
Prema pouzdanim vlestlmn smatra
Staljin baš ovu pojavu najopasnllom
obzirom na odpornu snagu Sovjetskog
Saveza. Staro izkustvo naime
pokazuje, da ovakovi pokreti, kad
su jednom pokrenuti, znadu djelovatl
snagom i brzinom usova".
Banditi izmedju sebe
.Deutsche Zeitung in Kroatren' donosi
u svome broju od 2 lipnj.: slie
deći zanimljivi člančić:
„Partizani i četnici započeti su izmedju
sebe razgovor, koji od njh mogu
biti okrutniji u teroru nad mirnim stanovništvom
Bosne i Hercegovine. Obostrano
su mišljenja, da su oni s druge
strane razbojnici, koji ni za što nisu
nego za to, da se unište (I) Jedni drugima
spominju mrtve i ubijene i nabrajaju
brojke, koje odaju strašnu sl'ku u
stanju njhovog morala. Pri toj svadji
se pozivaju na svoje zapoviedi iz Moskve
odnosno Londona i dokazuiu iako
nehotice, da stvsrni nalagaoci th
strašn h masakra stoje na Istom strašnom
brdu mrtvačkih lubanja kao i
zapovjednici terorističkih naoadaja iz
zraka, i da se sva ova nedjela koja
PRODAJEM
zgražavaju ul|udbenu Eurcpu. mogu
svod.li na iste uzročnike. Pošto četnici,
kojima upravljaju iz Londona, nazivaju
partizane, dirigirane >z Moske. zločincima.
a ovi oprt Mihailovlćev m ljudima
daju slične nazive, jasno je. koliko se
oni medlusobno elene te se tako iz
izvora, kojima se ne meže predbacili
predrasuda karakterizira moralna osnovica.
na koioj .saveznici" osnivaju svoje
ratne i mirnodobske ciljeve*.
Ovome skoro ne treba komentara,
samo toliko još: ako su lopovi osnovali
t^rdku 1 ona propada, onda seoni
mediusobno obtužuju I ovo medjusobno
obluživanje najbolji je dokaz, da
je ovo banditsko družtvo u razsulu.
v ••
rabljena velika s kožn'm krovom za
60 000 Kuna.
Vidjeli kod NOVAKA u Farkaševcu.
SOBU traži bolja gospodja uz
cielu obskrbu Sobi može biti i zajednička.
Upitati se kod Seeman, Bogovićeva
ulica br. 3.
UGLJEN
iz četiri najbolja rudnika po želji
sa dostavom u kuću ili bez dostave.
Ciena od 150 Kn za 100 kg
prema vrsti. Vagonske količine,
a najmanja količina 1000 kg.
Preporučam cienj gradjanstvu da se pravovremeno obskrbi
Franjo Tomljenović
Bjelovar
Pavlinovićeva ul. 1 — brzoglas 52
Vlasstnlk i Izdavač: 1ZPOSTAVA GLAVNOG RAVNATELJSTVA ZA PROMIČBU U BJELOVARU. - Glavni i odgovorni urednik IVAN ŠESTAK, Ulica 8. travnja 1941. br. t/l.
Tisak STJEPKO ŠKALEC, BJELOVAR. - Za tiskam odgovara Stlepko Škalec, Poglavnikov trg 17. — CIENA LISTU: Pojedini broj 3 Kune. četvrtgodišnja predplata 36 Kuna.
polugodišnja 72 Kune, a godiinja 1« Kune. — Broj čekovnog računa 32311.