literatura
literatura literatura
34 UPRAVLJANJE PROMENAMA uključujući pri tom i nju samu. Na kraju, svi se integrišu u jednu radnu celinu i organizacija je tada na vrhuncu svog ţivotnog ciklusa. Što se tiče uloge (E) – preduzetništvo, ona ima zadatak da pripremi organizaciju za zadovoljenje naredne potrebe klijenata. Kada prodaja opada, znači da potrebe klijenata nisu zadovoljene i u takvoj situaciji jedino rešenje je iznalaţenje i zadovoljenje nove i jače potrebe klijenata. Ulogu (I) – integracija je najteţe postići. Cilj integracije je da se stvori takva klima u kome će se najverovatnije desiti najpoţeljnije stvari. Postizanje i odrţavanje (PAEI) koncepcije je vrlo teško ostvariti zbog nesaglasnosti ovih četiri uloga. Nesaglasnost se ogleda u njihovoj nekompatabilnosti, odnosno u tome što jačanje jedne uloge dovodi do slabljenja, oteţane primene, ili pak isključenja druge ili ostalih uloga. Na primer, uloge (P) i (I) su nesaglasne jer je teško istovremeno proizvesti rezultate i integraciju, odnosno teško je istovremeno biti integrisan i teţiti postizanju nekog rezultata. To je slučaj kada učesnici rade pod pritiskom u uslovima javljanja konflikata. Tada učesnici teţe samo ka postizanju rezultata, a integracija im je u drugom planu. TakoĎe, isto vaţi i za uloge (P) i (E). Naime, postizanje rezultata zahteva mnogo napora i energije, tako da kompanija nema vremena da razmatra svoje buduće potrebe. Ovde uloga (P) jača na račun uloge (E). Ali moguća je i obrnuta situacija gde uloga (E) slabi ulogu (P). To je slučaj kada organizacija više energije troši na poboljšanju krajnjih proizvoda, tako da sama proizvodnja ne moţe da se stabilizuje na ţeljeni nivo zbog stalnih izmena i intervencija na proizvodima. I uloge (P) i (A) su nesaglasne, odnosno organizaciji je vrlo teško da istovremeno bude i efektivna i efikasna. Ponekad kada je organizacija efikasna, to je na račun njene efektivnosti. Isto vaţi i za uloge (A) i (E). Ako organizacija zamrzne nove ideje zbog efikasnosti, opada njena sposobnost da bude proaktivna i efektivna u dugoročnom periodu. Previše pravila i institucionog ponašanja koče promene, a previše promena koči sistematizaciju, standardizaciju i poredak.
Efikasnost i efektivnost Nekompatabilnost uloga (A) i (I) se ogleda u tome da što je veći stepen integracije u jednom sistemu, potrebno je manje administriranja i obrnuto, što je više potrebno administriranja, odnosno intervencija pravnog tipa, manja je potreba za integracijom. Na kraju, nesaglasnost uloga (E) i (I) se ogleda u tome što previše promena koje zahteva uloga preduzetništva (novi proizvodi za zadovoljenje klijenata) moţe dezintegrisati postojeći nivo integracije svih učesnika u poslovanju. I obrnuto, visok nivo integracije koji se ţeli odrţati moţe da koči organizaciju da bude proaktivna i da odgovori na nove potrebe klijenata. Za uspešno upravljanje organizacijom, osim neophodnosti primene svih četiri uloga odlučivanja, vrlo je vaţno znati da pojedini procesi u organizaciji (marketing, proizvodnja i dr.) zahtevaju veći nivo primene pojedinih uloga u odnosu na ostale. Na primer, kod marketinga su ključne uloge (E) i (I), odnosno preduzetništvo u cilju analize budućih potreba klijenata i integracija sa klijentima (identifikacija klijenata i njihovih potreba) i sa ostalim poslovnim učesnicima. Ostale uloge (P) i (A) su takoĎe neophodne, jer da bi imao smisla, marketing mora da dovede do rezultata (uloga (P)) i sve mora biti planirano, propisano i sistematizovano (uloga (A)). Sa druge strane, kod proizvodnje ključne uloge su (P), (A) i (I). Suština proizvodnje je proizvoĎenje rezultata (proizvoda ili usluge) na osnovu plana, na sistematičan način po propisanoj proceduri (tehnologiji) i u skladu sa potrebama klijenata. Uloga (E) je ovde takoĎe neophodna jer sektor proizvodnje mora da se pripremi za proizvodnju novog proizvoda ili usluge, da razvija novu tehnologiju, itd. Navedeni primeri ukazuju na nesaglasnost funkcija marketinga i proizvodnje u jednoj organizaciji. Marketing je dugoročno orijentisan i treba da odgovori na pitanje kako organizacija treba da funkcioniše u budućnosti. Sa druge strane, proizvodnja je kratkoročno orijentisana na zadovoljenje trenutnih potreba klijenata i ona treba da bude efikasna. Konflikt izmeĎu ove dve funkcije organizacije se sastoji u tome što marketing, koji je orijentisan na buduće promene, moţe da poremeti red koji je neophodan za kratkoročno orijentisanu efikasnost proizvodnje. Ova vrsta konflikta je normalna u svakoj organizaciji. 35
- Page 1: Dejan Bogdanović S K R I P T A UPR
- Page 5 and 6: SADRŢAJ UVOD......................
- Page 7: 8.7.2. Problemi kod uvoĎenja nove
- Page 11: 2 UPRAVLJANJE PROMENAMA otpore prem
- Page 14 and 15: 4 UPRAVLJANJE PROMENAMA menadţmen
- Page 16 and 17: 6 UPRAVLJANJE PROMENAMA Organizovan
- Page 18 and 19: 8 UPRAVLJANJE PROMENAMA organizovan
- Page 20 and 21: 10 UPRAVLJANJE PROMENAMA sprovoĎen
- Page 22 and 23: 12 UPRAVLJANJE PROMENAMA problemima
- Page 24 and 25: 14 UPRAVLJANJE PROMENAMA 2.2.2. Tip
- Page 26 and 27: 16 UPRAVLJANJE PROMENAMA neplaniran
- Page 28 and 29: 18 UPRAVLJANJE PROMENAMA nastavak
- Page 31 and 32: 3. KVALITET ODLUKA Kvalitet menadţ
- Page 33 and 34: Kvalitet odluka integracija - ulog
- Page 35 and 36: Kvalitet odluka zadovoljava svrhu z
- Page 37: Kvalitet odluka zavisnosti izmeĎu
- Page 40 and 41: 30 UPRAVLJANJE PROMENAMA klijenata
- Page 42 and 43: 32 UPRAVLJANJE PROMENAMA interesima
- Page 47 and 48: 5. MODELI UPRAVLJANJA PROMENAMA Pro
- Page 49 and 50: Modeli upravljanja promenama podst
- Page 51 and 52: Modeli upravljanja promenama 5.2. K
- Page 53 and 54: Modeli upravljanja promenama prome
- Page 55 and 56: Modeli upravljanja promenama 5.4. O
- Page 57 and 58: Modeli upravljanja promenama nametn
- Page 59 and 60: Modeli upravljanja promenama u proc
- Page 61 and 62: Modeli upravljanja promenama struk
- Page 63 and 64: Modeli upravljanja promenama organi
- Page 65 and 66: Modeli upravljanja promenama bazira
- Page 67 and 68: Modeli upravljanja promenama Sl. 5.
- Page 69 and 70: Modeli upravljanja promenama novoj
- Page 71 and 72: 6. PROCES UPRAVLJANJA PROMENAMA Upr
- Page 73 and 74: Proces upravljanja promenama 6.2. P
- Page 75 and 76: Proces upravljanja promenama benifi
- Page 77 and 78: Proces upravljanja promenama organi
- Page 79 and 80: 7. LIDERSTVO I UPRAVLJANJE PROMENAM
- Page 81 and 82: Liderstvo i upravljanje promenama
- Page 83 and 84: Liderstvo i upravljanje promenama i
- Page 85 and 86: Liderstvo i upravljanje promenama o
- Page 87 and 88: Liderstvo i upravljanje promenama n
- Page 89 and 90: Liderstvo i upravljanje promenama O
- Page 91 and 92: Liderstvo i upravljanje promenama p
- Page 93 and 94: Liderstvo i upravljanje promenama Z
Efikasnost i efektivnost<br />
Nekompatabilnost uloga (A) i (I) se ogleda u tome da što je veći<br />
stepen integracije u jednom sistemu, potrebno je manje administriranja<br />
i obrnuto, što je više potrebno administriranja, odnosno intervencija<br />
pravnog tipa, manja je potreba za integracijom.<br />
Na kraju, nesaglasnost uloga (E) i (I) se ogleda u tome što previše<br />
promena koje zahteva uloga preduzetništva (novi proizvodi za<br />
zadovoljenje klijenata) moţe dezintegrisati postojeći nivo integracije<br />
svih učesnika u poslovanju. I obrnuto, visok nivo integracije koji se ţeli<br />
odrţati moţe da koči organizaciju da bude proaktivna i da odgovori na<br />
nove potrebe klijenata.<br />
Za uspešno upravljanje organizacijom, osim neophodnosti<br />
primene svih četiri uloga odlučivanja, vrlo je vaţno znati da pojedini<br />
procesi u organizaciji (marketing, proizvodnja i dr.) zahtevaju veći nivo<br />
primene pojedinih uloga u odnosu na ostale.<br />
Na primer, kod marketinga su ključne uloge (E) i (I), odnosno<br />
preduzetništvo u cilju analize budućih potreba klijenata i integracija sa<br />
klijentima (identifikacija klijenata i njihovih potreba) i sa ostalim<br />
poslovnim učesnicima. Ostale uloge (P) i (A) su takoĎe neophodne, jer<br />
da bi imao smisla, marketing mora da dovede do rezultata (uloga (P)) i<br />
sve mora biti planirano, propisano i sistematizovano (uloga (A)).<br />
Sa druge strane, kod proizvodnje ključne uloge su (P), (A) i (I).<br />
Suština proizvodnje je proizvoĎenje rezultata (proizvoda ili usluge) na<br />
osnovu plana, na sistematičan način po propisanoj proceduri<br />
(tehnologiji) i u skladu sa potrebama klijenata. Uloga (E) je ovde<br />
takoĎe neophodna jer sektor proizvodnje mora da se pripremi za<br />
proizvodnju novog proizvoda ili usluge, da razvija novu tehnologiju,<br />
itd.<br />
Navedeni primeri ukazuju na nesaglasnost funkcija marketinga i<br />
proizvodnje u jednoj organizaciji. Marketing je dugoročno orijentisan i<br />
treba da odgovori na pitanje kako organizacija treba da funkcioniše u<br />
budućnosti. Sa druge strane, proizvodnja je kratkoročno orijentisana na<br />
zadovoljenje trenutnih potreba klijenata i ona treba da bude efikasna.<br />
Konflikt izmeĎu ove dve funkcije organizacije se sastoji u tome što<br />
marketing, koji je orijentisan na buduće promene, moţe da poremeti<br />
red koji je neophodan za kratkoročno orijentisanu efikasnost<br />
proizvodnje. Ova vrsta konflikta je normalna u svakoj organizaciji.<br />
35