literatura
literatura literatura
30 UPRAVLJANJE PROMENAMA klijenata i da pripremi organizaciju da ih zadovolji. Ta priprema obuhvata razvoj i pripremu za proizvodnju novog proizvoda ili usluge, razvoj nove tehnologije, novog pristupa trţištu, itd. Kroz proaktivnost, organizacija učestvuje u kreiranju budućnosti. Druge organizacije koje se samo prilagoĎavaju promenama u svom okruţenju ne deluju proaktivno, već reaktivno. Takve organizacije samo reaguju na dogaĎaju iz okruţenja i time dovode sebe u opasnost, jer one stalno kaskaju za dogaĎajima. Proaktivne organizacije koje koriste ulogu preduzetništva moraju da rade dve stvari – slika 4.1. Prvo, one moraju da predvide buduće potrebe klijenata, zatim delovanje konkurencije, okruţenja i svega ostalog što moţe da utiče na rad te organizacije u budućnosti. Drugim rečima, organizacija mora biti kreativna, odnosno mora predvideti budućnost. Drugo, organizacija mora da preuzme rizik. Rizik predstavlja verovatnoću gubitka u budućnosti zbog pogrešne odluke, pogrešnog delovanja u sadašnjosti, ili zbog nepovoljnog uticaja spoljnih faktora (konkurencija, okruţenje i dr.) na koje organizacija ima manji ili veći uticaj. Sl. 4.1. Šema meĎuzavisnosti izmeĎu uloge preduzetništva i faktora dugoročne efektivnosti Za menadţera je idealna ravnoteţa kada on ume da predvidi budućnost, a zatim je u stanju da preuzme rizik kako bi pripremio organizaciju za tu budućnost. Na taj način, on obezbeĎuje da organizacija uvek moţe na vreme da zadovolji potrebe klijenata kako se one budu javljale, jer je ona na vreme predvidela te potrebe. 4.2. DUGOROČNA EFIKASNOST Dugoročna efikasnost podrazumeva prethodni proces integracije (uloga (I)), odnosno transformaciju svesti organizacije od mehaničke ka organizmičnoj. Ova transformacija obuhvata promenu identiteta organizacije, sistema vrednosti, načina ponašanja, filozofije, organizacione kulture i dr.
Efikasnost i efektivnost Proces integracije počinje od definisanja klijenata i njihovih potreba zbog kojih organizacija postoji. Nakon toga, treba izvršiti identifikaciju ljudi koji su neophodni za zadovoljenje potreba klijenata. Ovaj proces obuhvata ljude iz jedne organizacione jedinice, iz drugih organizacionih delova organizacije, ali mogu biti uključeni i ljudi iz drugih organizacija. Svi oni moraju biti obuhvaćeni procesom integracije kako bi se ostvario osnovni cilj – zadovoljenje potreba klijenata. Ako ovaj proces posmatramo preko četiri uloga odlučivanja, prvi deo uloge (I) je identifikacija klijenata zbog kojih organizacija postoji. Nakon toga sledi uloga (E) – definisanje potreba klijenata. Sledeće je realizacija uloga (P) i (A) – šta organizacija treba da uradi i kako to treba da uradi? Ovo konačno dovodi do drugog dela uloge (I) – ko će raditi da zadovolji potrebe klijenata? Ovim je zaokruţena organizacija koja je dugoročno efikasna. Svi ljudi koji su neophodni za zadovoljenje potreba klijenata su učesnici, odnosno stejkholderi. Oni, takoĎe imaju lične interese da učestvuju u ovom procesu i primaju odreĎenu nadoknadu za svoj rad. Isto tako, i menadţeri imaju lične interese i potrebe koje zadovoljavaju radeći u datoj organizaciji, kao i ostali učesnici iz okruţenja (druge organizacije). Svi ovi učesnici zadovoljavaju svoje potrebe na taj način što meĎusobno saraĎuju u procesu zadovoljenja potreba klijenata. Tom prilikom, menadţeri moraju da sinhronizuju potrebe klijenata i ostalih učesnika u poslovanju organizacije. Kada se uspe u ovom procesu, raĎa se integrisana organizacija gde se vrši meĎusobno zadovoljavanje potreba, kako klijenata, tako i ostalih učesnika u tom procesu. Tada su svi integrisani, krug je zatvoren i organizacija je dugoročno efikasna. 4.3. MEHANISTIČKA I ORGANIZMIČNA SVEST Značaj procesa integracije (uloga (I)) moţe se najbolje videti na osnovu razlike izmeĎu mehanističke i organizmične svesti učesnika koji rade u organizaciji i okruţenju radi zadovoljavanja potrebe svojih klijenata. Kod mehanističke svesti svaki deo organizacije je deo za sebe i svestan je samo sebe. Drugim rečima, svaki učesnik je okrenut svojim 31
- Page 1: Dejan Bogdanović S K R I P T A UPR
- Page 5 and 6: SADRŢAJ UVOD......................
- Page 7: 8.7.2. Problemi kod uvoĎenja nove
- Page 11: 2 UPRAVLJANJE PROMENAMA otpore prem
- Page 14 and 15: 4 UPRAVLJANJE PROMENAMA menadţmen
- Page 16 and 17: 6 UPRAVLJANJE PROMENAMA Organizovan
- Page 18 and 19: 8 UPRAVLJANJE PROMENAMA organizovan
- Page 20 and 21: 10 UPRAVLJANJE PROMENAMA sprovoĎen
- Page 22 and 23: 12 UPRAVLJANJE PROMENAMA problemima
- Page 24 and 25: 14 UPRAVLJANJE PROMENAMA 2.2.2. Tip
- Page 26 and 27: 16 UPRAVLJANJE PROMENAMA neplaniran
- Page 28 and 29: 18 UPRAVLJANJE PROMENAMA nastavak
- Page 31 and 32: 3. KVALITET ODLUKA Kvalitet menadţ
- Page 33 and 34: Kvalitet odluka integracija - ulog
- Page 35 and 36: Kvalitet odluka zadovoljava svrhu z
- Page 37: Kvalitet odluka zavisnosti izmeĎu
- Page 42 and 43: 32 UPRAVLJANJE PROMENAMA interesima
- Page 44 and 45: 34 UPRAVLJANJE PROMENAMA uključuju
- Page 47 and 48: 5. MODELI UPRAVLJANJA PROMENAMA Pro
- Page 49 and 50: Modeli upravljanja promenama podst
- Page 51 and 52: Modeli upravljanja promenama 5.2. K
- Page 53 and 54: Modeli upravljanja promenama prome
- Page 55 and 56: Modeli upravljanja promenama 5.4. O
- Page 57 and 58: Modeli upravljanja promenama nametn
- Page 59 and 60: Modeli upravljanja promenama u proc
- Page 61 and 62: Modeli upravljanja promenama struk
- Page 63 and 64: Modeli upravljanja promenama organi
- Page 65 and 66: Modeli upravljanja promenama bazira
- Page 67 and 68: Modeli upravljanja promenama Sl. 5.
- Page 69 and 70: Modeli upravljanja promenama novoj
- Page 71 and 72: 6. PROCES UPRAVLJANJA PROMENAMA Upr
- Page 73 and 74: Proces upravljanja promenama 6.2. P
- Page 75 and 76: Proces upravljanja promenama benifi
- Page 77 and 78: Proces upravljanja promenama organi
- Page 79 and 80: 7. LIDERSTVO I UPRAVLJANJE PROMENAM
- Page 81 and 82: Liderstvo i upravljanje promenama
- Page 83 and 84: Liderstvo i upravljanje promenama i
- Page 85 and 86: Liderstvo i upravljanje promenama o
- Page 87 and 88: Liderstvo i upravljanje promenama n
- Page 89 and 90: Liderstvo i upravljanje promenama O
30<br />
UPRAVLJANJE PROMENAMA<br />
klijenata i da pripremi organizaciju da ih zadovolji. Ta priprema<br />
obuhvata razvoj i pripremu za proizvodnju novog proizvoda ili usluge,<br />
razvoj nove tehnologije, novog pristupa trţištu, itd.<br />
Kroz proaktivnost, organizacija učestvuje u kreiranju budućnosti.<br />
Druge organizacije koje se samo prilagoĎavaju promenama u svom<br />
okruţenju ne deluju proaktivno, već reaktivno. Takve organizacije<br />
samo reaguju na dogaĎaju iz okruţenja i time dovode sebe u opasnost,<br />
jer one stalno kaskaju za dogaĎajima.<br />
Proaktivne organizacije koje koriste ulogu preduzetništva moraju<br />
da rade dve stvari – slika 4.1. Prvo, one moraju da predvide buduće<br />
potrebe klijenata, zatim delovanje konkurencije, okruţenja i svega<br />
ostalog što moţe da utiče na rad te organizacije u budućnosti. Drugim<br />
rečima, organizacija mora biti kreativna, odnosno mora predvideti<br />
budućnost. Drugo, organizacija mora da preuzme rizik. Rizik<br />
predstavlja verovatnoću gubitka u budućnosti zbog pogrešne odluke,<br />
pogrešnog delovanja u sadašnjosti, ili zbog nepovoljnog uticaja<br />
spoljnih faktora (konkurencija, okruţenje i dr.) na koje organizacija<br />
ima manji ili veći uticaj.<br />
Sl. 4.1. Šema meĎuzavisnosti izmeĎu uloge preduzetništva i faktora dugoročne<br />
efektivnosti<br />
Za menadţera je idealna ravnoteţa kada on ume da predvidi<br />
budućnost, a zatim je u stanju da preuzme rizik kako bi pripremio<br />
organizaciju za tu budućnost. Na taj način, on obezbeĎuje da<br />
organizacija uvek moţe na vreme da zadovolji potrebe klijenata kako<br />
se one budu javljale, jer je ona na vreme predvidela te potrebe.<br />
4.2. DUGOROČNA EFIKASNOST<br />
Dugoročna efikasnost podrazumeva prethodni proces integracije<br />
(uloga (I)), odnosno transformaciju svesti organizacije od mehaničke<br />
ka organizmičnoj. Ova transformacija obuhvata promenu identiteta<br />
organizacije, sistema vrednosti, načina ponašanja, filozofije,<br />
organizacione kulture i dr.