literatura

literatura literatura

menadzment.tf.bor.ac.rs
from menadzment.tf.bor.ac.rs More from this publisher
02.07.2013 Views

208 UPRAVLJANJE PROMENAMA Sl. 11.4. Šema povezanosti promena, znanja i učenja 11.7. UPRAVLJANJE PREMA CILJEVIMA I PROMENE Upravljanje prema ciljevima je jedan od osnovnih koncepata upravljanja organizacijama koji se primenjuje u cilju poboljšanja poslovanja same organizacije. Kod ovog koncepta upravljanja, sve upravljačke akcije koje se primenjuju imaju svrhu samo ako doprinose efikasnom ostvarenju ciljeva organizacije. Ali postoji i povratna veza, odnosno u zavisnosti od stepena ostvarenosti ciljeva planiraju se i sprovode odreĎene upravljačke akcije. To znači da je ovde akcenat na to kako postići ciljeve, dok su ulazi i sam proces rada u drugom planu. Postoji i poboljšana verzija upravljanja prema ciljevima, a to je upravljanje prema dogovorenim ciljevima. Kod ovog pristupa ciljevi se najpre dogovaraju od strane svih u organizaciji (organizacione jedinice i pojedinci), a onda se sprovode po istom postupku kao kod prethodnog prisrupa – upravljanje preko ciljeva. To znači da ciljevi nisu nametnuti od strane menadţmenta, već su zajednički prodiskutovani i široko

Upravljanje promenama i druge menadţment discipline prihvaćeni od strane svih u organizaciji. Ovaj pristup je u praksi dao dobre rezultate, pogotovu kod organizacija koje imaju veći stepen decentralizacije i gde postoje organizacione jedinice koje su nezavisne. Kod ovih pristupa je najvaţnije precizno odrediti ciljeve, nezavisno od toga da li se to odnosi na pojedince, delove organizacije ili na organizaciju u celini. Dobro definisani ciljevi motivišuće deluje na zaposlene, tako da oni svrsishodno rade i zajedno rešavaju probleme koji se javljaju. Precizno definisani ciljevi prikazuju rezultate koje ţele postići pojedinci ili organizacija. Oni predstavljaju buduće ţeljeno stanje prema kojoj se organizacija i pojedinci kreću uz pomoć različitih upravljačkih i drugih postupaka i procesa. To znači da ciljevi predstavljaju perspektivne tačke koje sluţe za orijentaciju i kojima stremi organizacija i pojedinci u njoj. Precizno definisani ciljevi omogućavaju odreĎivanje pravca akcija i potrebne aktivnosti i procese za njihovo ostvarenje. Drugim rečima, dobro definisani ciljevi omogućuju izbor najboljih akcija koje omogućavaju dostizanje datih ciljeva. Najčešće greške koje se prave kada se definišu ciljevi predstavlja zamena ciljeva sa opisom poslova, sa zadacima, namerama, aktivnostima i dr. Zbog toga, menadţeri trebaju da razumeju da su ciljevi i akcije koje dovode do njihovog ostvarenja dve različite celine koje se dopunjuju. Kada se odreĎuju ciljevi, pored definisanja šta su ciljevi, treba odrediti i koje vrste ciljeva postoje kako bi se na odgovarajući način dogovorili pojedinačni i zajednički ciljevi. Ciljevi mogu biti dugoročni i kratkoročni, shodno vremenskom periodu na koji se odnose. Ciljevi se takoĎe, mogu podeliti na operativne, kada se odnose na ostvarenje operativnih rezultata i na razvojne, kada se odnose na ostvarenje razvojnih rezultata organizacije. Sledeća podela ciljeva razmatra pojedinačne ciljeve koji se odnose na pojedinca ili jednu organizacionu jedinicu i zajedničke ciljeve koji se odnose na skup više ili svih organizacionih celina u organizaciji. TakoĎe, ciljevi mogu biti kvantitativni, ako su definisani u merljivim, 209

Upravljanje promenama i druge menadţment discipline<br />

prihvaćeni od strane svih u organizaciji. Ovaj pristup je u praksi dao<br />

dobre rezultate, pogotovu kod organizacija koje imaju veći stepen<br />

decentralizacije i gde postoje organizacione jedinice koje su nezavisne.<br />

Kod ovih pristupa je najvaţnije precizno odrediti ciljeve,<br />

nezavisno od toga da li se to odnosi na pojedince, delove organizacije<br />

ili na organizaciju u celini. Dobro definisani ciljevi motivišuće deluje<br />

na zaposlene, tako da oni svrsishodno rade i zajedno rešavaju probleme<br />

koji se javljaju.<br />

Precizno definisani ciljevi prikazuju rezultate koje ţele postići<br />

pojedinci ili organizacija. Oni predstavljaju buduće ţeljeno stanje<br />

prema kojoj se organizacija i pojedinci kreću uz pomoć različitih<br />

upravljačkih i drugih postupaka i procesa. To znači da ciljevi<br />

predstavljaju perspektivne tačke koje sluţe za orijentaciju i kojima<br />

stremi organizacija i pojedinci u njoj.<br />

Precizno definisani ciljevi omogućavaju odreĎivanje pravca akcija<br />

i potrebne aktivnosti i procese za njihovo ostvarenje. Drugim rečima,<br />

dobro definisani ciljevi omogućuju izbor najboljih akcija koje<br />

omogućavaju dostizanje datih ciljeva.<br />

Najčešće greške koje se prave kada se definišu ciljevi predstavlja<br />

zamena ciljeva sa opisom poslova, sa zadacima, namerama,<br />

aktivnostima i dr. Zbog toga, menadţeri trebaju da razumeju da su<br />

ciljevi i akcije koje dovode do njihovog ostvarenja dve različite celine<br />

koje se dopunjuju.<br />

Kada se odreĎuju ciljevi, pored definisanja šta su ciljevi, treba<br />

odrediti i koje vrste ciljeva postoje kako bi se na odgovarajući način<br />

dogovorili pojedinačni i zajednički ciljevi.<br />

Ciljevi mogu biti dugoročni i kratkoročni, shodno vremenskom<br />

periodu na koji se odnose. Ciljevi se takoĎe, mogu podeliti na<br />

operativne, kada se odnose na ostvarenje operativnih rezultata i na<br />

razvojne, kada se odnose na ostvarenje razvojnih rezultata organizacije.<br />

Sledeća podela ciljeva razmatra pojedinačne ciljeve koji se odnose na<br />

pojedinca ili jednu organizacionu jedinicu i zajedničke ciljeve koji se<br />

odnose na skup više ili svih organizacionih celina u organizaciji.<br />

TakoĎe, ciljevi mogu biti kvantitativni, ako su definisani u merljivim,<br />

209

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!