literatura
literatura literatura
162 UPRAVLJANJE PROMENAMA ove otpore leţe u činjenici da pojedinci smatraju da su uloţili veliki trud, znanje, rad i iskustvo u svom dosadašnjem radu, pri čemu su ostvarili povoljnu ličnu poziciju u organizaciji i koju nikako ne ţele da izgube najavljenim organizacionim promenama. Oni ţele da što duţe zadrţe poziciju koju imaju, zajedno sa svim beneficijama koje idu uz tu poziciju. Ovakvi pojedinci deluju veoma perfidno i lukavo i to putem lobiranja ili iz drugog plana. U našim preduzećima je najčešći slučaj da upravo menadţeri pruţaju najveće otpore organizacionim promenama. Razlozi takvog stanja su mnogobrojni. Na primer, menadţer ţeli po svaku cenu da zadrţi postojeće mesto, jer slično nije predviĎeno u novoj organizaciji. TakoĎe, razlog moţe biti i taj što menadţeri nemaju dovoljno znanja i stručnosti za nove pozicije na koje trebaju da preĎu nakon uvoĎenja nove organizacije. Glavni menadţeri, iz straha da će izgubiti poziciju i sve beneficije koje ona nosi, mogu blokirati sve, pa i najmanje promene u organizaciji, tako da organizacije mogu da doĎu u vrlo nepovoljnu situaciju, sve radi očuvanja pozicija svojih glavnih menadţera. Rešenje za prevazilaţenje ovih otpora moţe da bude angaţovanje konsultanata sa strane. Oni mogu pronaći najbolji model nove organizacije i uz nepristrasno i stručno voĎenje, mogu uspešno da ih uvedu. MeĎutim, njihovo angaţovanje, kao i način njihovog rada zavisi najviše od glavnih menadţera, što moţe biti velika prepreka za uspešno organizaciono prestruktuiranje organizacije.
9. UPRAVLJANJE PROMENAMA I ORGANIZACIONA KULTURA Uspeh uvoĎenja promena u organizaciji zavisi u velikoj meri i od organizacione kulture koja postoji u datoj organizaciji. Postoji veliki broj definicija kulture. Jedna od najčešće citiranih definicija odreĎuje kulturu kao jedan uopšteni skup bazičnih vrednosti, verovanja, pretpostavki, normi i pravila ponašanja, koju odreĎena grupa ljudi podrţava u svom ţivljenju i delovanju i koju zbog toga treba preneti na nove ljude kako bi i oni mogli da je prihvate, dele i dalje razvijaju. Vrednosti predstavljaju osnovne pretpostavke o idealima i normama ponašanja koje zaposleni u jednoj organizaciji podrţavaju i slede. Postoji više vrsta kultura, na primer nacionalna kultura, organizaciona kultura, gradska kultura i dr. Nacionalna kultura je kultura na nivou jedne zemlje ili nacionalne zajednice. Ona podrazumeva skup bazičnih vrednosti, verovanja, pretpostavki, normi i pravila ponašanja, koje je stvorilo jedno društvo i koju slede svi članovi tog društva. Sa druge strane, organizaciona kultura je kultura na nivou jedne organizacije, preduzeća ili udruţenja, asocijacije i sl. U literaturi se ova kultura sreće i pod pojmom korporativna kultura. Ona obuhvata skup bazičnih vrednosti, verovanja, pretpostavki, normi i pravila ponašanja, koje se pridrţavaju zaposleni u jednoj organizaciji, preduzeću i dr. Drugim rečima, organizaciona kultura je skup vrednosti i standarda koji pomaţu zaposlenima da se ponašaju na odgovarajući način sa aspekta šta je dobro, a šta loše, šta je dozvoljeno, a šta nije, šta se nagraĎuje, a šta kaţnjava, itd. Ona na ovaj način olakšava svima ponašanje i delovanje u organizaciji, kako zaposlenima, tako i menadţerima. Zbog svega navedenog, očigledno je da organizaciona kultura predstavlja jedan od najvaţnijih uticajnih činilaca na efikasnost
- Page 121 and 122: Liderstvo i upravljanje promenama d
- Page 123 and 124: Liderstvo i upravljanje promenama n
- Page 125 and 126: Liderstvo i upravljanje promenama M
- Page 127 and 128: Liderstvo i upravljanje promenama s
- Page 129 and 130: Liderstvo i upravljanje promenama N
- Page 131 and 132: Liderstvo i upravljanje promenama D
- Page 133 and 134: Liderstvo i upravljanje promenama k
- Page 135 and 136: Liderstvo i upravljanje promenama K
- Page 137 and 138: 8. UPRAVLJANJE ORGANIZACIONIM PROME
- Page 139 and 140: Upravljanje organizacionim promenam
- Page 141 and 142: Upravljanje organizacionim promenam
- Page 143 and 144: Upravljanje organizacionim promenam
- Page 145 and 146: Upravljanje organizacionim promenam
- Page 147 and 148: Upravljanje organizacionim promenam
- Page 149 and 150: Upravljanje organizacionim promenam
- Page 151 and 152: Upravljanje organizacionim promenam
- Page 153 and 154: Upravljanje organizacionim promenam
- Page 155 and 156: Reinţenjering Upravljanje organiza
- Page 157 and 158: Upravljanje organizacionim promenam
- Page 159 and 160: Upravljanje organizacionim promenam
- Page 161 and 162: Upravljanje organizacionim promenam
- Page 163 and 164: Upravljanje organizacionim promenam
- Page 165 and 166: Upravljanje organizacionim promenam
- Page 167 and 168: Upravljanje organizacionim promenam
- Page 169 and 170: Upravljanje organizacionim promenam
- Page 171: Upravljanje organizacionim promenam
- Page 175 and 176: Upravljanje promenama i organizacio
- Page 177 and 178: Upravljanje promenama i organizacio
- Page 179 and 180: 10. UPRAVLJANJE PROMENAMA I RAZVOJ
- Page 181 and 182: Upravljanje promenama i razvoj orga
- Page 183 and 184: Upravljanje promenama i razvoj orga
- Page 185 and 186: Upravljanje promenama i razvoj orga
- Page 187 and 188: Upravljanje promenama i razvoj orga
- Page 189: Upravljanje promenama i razvoj orga
- Page 192 and 193: 182 UPRAVLJANJE PROMENAMA realizaci
- Page 194 and 195: 184 UPRAVLJANJE PROMENAMA TakoĎe,
- Page 196 and 197: 186 UPRAVLJANJE PROMENAMA upravljan
- Page 198 and 199: 188 UPRAVLJANJE PROMENAMA projekta.
- Page 200 and 201: 190 UPRAVLJANJE PROMENAMA izvršiti
- Page 202 and 203: 192 UPRAVLJANJE PROMENAMA promenlji
- Page 204 and 205: 194 UPRAVLJANJE PROMENAMA proces pr
- Page 206 and 207: 196 UPRAVLJANJE PROMENAMA Cilj orga
- Page 208 and 209: 198 UPRAVLJANJE PROMENAMA Timsko u
- Page 210 and 211: 200 UPRAVLJANJE PROMENAMA Sl. 11.3.
- Page 212 and 213: 202 UPRAVLJANJE PROMENAMA Poseban s
- Page 214 and 215: 204 UPRAVLJANJE PROMENAMA praktičn
- Page 216 and 217: 206 UPRAVLJANJE PROMENAMA omogućav
- Page 218 and 219: 208 UPRAVLJANJE PROMENAMA Sl. 11.4.
- Page 220 and 221: 210 UPRAVLJANJE PROMENAMA kvantitat
9. UPRAVLJANJE PROMENAMA I<br />
ORGANIZACIONA KULTURA<br />
Uspeh uvoĎenja promena u organizaciji zavisi u velikoj meri i od<br />
organizacione kulture koja postoji u datoj organizaciji.<br />
Postoji veliki broj definicija kulture. Jedna od najčešće citiranih<br />
definicija odreĎuje kulturu kao jedan uopšteni skup bazičnih vrednosti,<br />
verovanja, pretpostavki, normi i pravila ponašanja, koju odreĎena<br />
grupa ljudi podrţava u svom ţivljenju i delovanju i koju zbog toga<br />
treba preneti na nove ljude kako bi i oni mogli da je prihvate, dele i<br />
dalje razvijaju.<br />
Vrednosti predstavljaju osnovne pretpostavke o idealima i<br />
normama ponašanja koje zaposleni u jednoj organizaciji podrţavaju i<br />
slede.<br />
Postoji više vrsta kultura, na primer nacionalna kultura,<br />
organizaciona kultura, gradska kultura i dr.<br />
Nacionalna kultura je kultura na nivou jedne zemlje ili nacionalne<br />
zajednice. Ona podrazumeva skup bazičnih vrednosti, verovanja,<br />
pretpostavki, normi i pravila ponašanja, koje je stvorilo jedno društvo i<br />
koju slede svi članovi tog društva.<br />
Sa druge strane, organizaciona kultura je kultura na nivou jedne<br />
organizacije, preduzeća ili udruţenja, asocijacije i sl. U literaturi se ova<br />
kultura sreće i pod pojmom korporativna kultura. Ona obuhvata skup<br />
bazičnih vrednosti, verovanja, pretpostavki, normi i pravila ponašanja,<br />
koje se pridrţavaju zaposleni u jednoj organizaciji, preduzeću i dr.<br />
Drugim rečima, organizaciona kultura je skup vrednosti i<br />
standarda koji pomaţu zaposlenima da se ponašaju na odgovarajući<br />
način sa aspekta šta je dobro, a šta loše, šta je dozvoljeno, a šta nije, šta<br />
se nagraĎuje, a šta kaţnjava, itd. Ona na ovaj način olakšava svima<br />
ponašanje i delovanje u organizaciji, kako zaposlenima, tako i<br />
menadţerima.<br />
Zbog svega navedenog, očigledno je da organizaciona kultura<br />
predstavlja jedan od najvaţnijih uticajnih činilaca na efikasnost