PROCENA RANJIVOSTI NA KLIMATSKE PROMENE - WWF
PROCENA RANJIVOSTI NA KLIMATSKE PROMENE - WWF
PROCENA RANJIVOSTI NA KLIMATSKE PROMENE - WWF
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
već daje biometeorološke prognoze, odnosno<br />
prognoze meteoroloških prilika sa aspekta uticaja na<br />
zdravlje stanovništva.<br />
Kroz strateške dokumente vezane za planiranje<br />
adaptacija u oblasti zdravstva neophodno je:<br />
y razviti organizacionu strukturu za proces<br />
adaptacija na klimatske promene u oblasti<br />
javnog zdravlja u kojoj će se definisati odgovorne<br />
institucije i oblici njihove saradnje;<br />
y definisati moguće uticaje klimatskih promena na<br />
oblast zdravsta;<br />
y definisati zdravstvene probleme kod kojih se<br />
očekuje najizraženiji uticaj klimatskih promena;<br />
y definisati prioritete za dalja istraživanja uticaja<br />
klimatskih promena na zdravlje;<br />
y definisati grupe stanovništva čije će zdravlje<br />
biti najugroženije kroz proces klimatskih<br />
promena (preliminarno se može reći da je to<br />
stanovništvo ruralnih krajeva udaljenih od većih<br />
urbanih centara, staro stanovništvo, siromašno<br />
stanovništvo i radnici na otvorenom);<br />
y definisati najranjivija područja u Srbiji (udaljena<br />
ruralna područja, visokoplaninska područja,<br />
područja izložena poplavama i bujicama);<br />
y razviti sistem mera za ublažavanje pojedinih<br />
problema;<br />
y razviti sistem obaveštavanja i upozoravanja<br />
stanovništva sa zdravstvenim problemima;<br />
y integrisati i usaglasiti planove adaptacije iz oblasti<br />
zdravstva sa nacionalnim planom/strategijom<br />
adaptacija na klimatske promene;<br />
y predvideti izradu planova za hitno delovanje za<br />
sve vidove katastrofa.<br />
Razvoj stručnih i naučnih kapaciteta za<br />
praćenje efekata klimatskih promena na<br />
zdravlje.<br />
Iako je praćenje zdravstvene statistike u Srbiji u poslednje<br />
vreme značajno unapređeno i to pre svega kroz rad<br />
Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović<br />
Batut“ i dalje ne postoji odgovarajuća statistika koja bi<br />
na nacionalnom nivou pratila povezanost meteoroloških i<br />
klimatskih prilika i zdravstvenih parametara. Razvoj ovakve<br />
baze podataka u kojoj bi se objedinjavali podaci instituta<br />
za javno zdravlje, službi hitne pomoći, hidrometorološkog<br />
zavoda omogućio bi veoma važan resurs za praćenje<br />
reakcija javnog zdravlja na klimatske promene, a samim<br />
tim i važnu osnovu za planiranje adaptacija.<br />
SRBIJA<br />
Razvoj intersektorske saradnje<br />
Kao što je više puta naglašeno, zdravlje stanovništva<br />
zavisi od više determinanti. Zbog toga je u<br />
proces adaptacija u oblasti zdravstva neophodno<br />
uključiti predstavnike više sektora i obezbediti<br />
odgovarajuću komunikaciju i koordinaciju među<br />
njima. Za aspekt zdravlja pored ostalih veoma su<br />
značajni sektori poljoprivrede, upravljanja vodama,<br />
infrastrukture, energetike.<br />
Razvoj regionalne i međunarodne saradnje u<br />
pogledu adaptacija na klimatske promene<br />
Klimatske promene će najverovatnije imati sličan karakter<br />
u zemljama u okruženju pa je iz tog razloga veoma<br />
korisno umrežavanje i razmena iskustava u rešavanju<br />
problema vezanih za javno zdravlje. Jedan od aspekata<br />
kod kojeg je veoma izražena potreba međunarodne<br />
saradnje jesu zarazne bolesti. Imajući u vidu da se sa<br />
klimatskim promenama očekuje i širenje pojedinih<br />
postojećih i pojava novih zaraznih bolesti neophodno je<br />
dalje razvijanje međunarodne saradnje na ovom planu.<br />
Razvoj svesti javnosti o uticaju klimatskih promena<br />
na zdravlje<br />
Nivo svesti o zdravstvenim problemima povezanim sa<br />
klimatskim promenama i dalje je relativno nizak u Srbiji,<br />
kako među donosiocima odluka i kreatorima politika<br />
tako i među stanovništvom. Za uspešno sprovođenje<br />
mera adaptacije, odnosno za očuvanje zdravlja<br />
stanovništva pre svega je neophodno unaprediti znanje<br />
o ovim problemima. Iako se u medijima u poslednje<br />
vreme o ovome dosta piše uglavnom se to prezentuje<br />
na senzacionalistički i često stručno neutemeljen način.<br />
Iz tog razloga nacionalno telo odgovorno za adaptacije<br />
u oblasti zdravlja mora posebnu pažnju posvetiti<br />
problemu obrazovanja i informisanja stanovništva<br />
zasnovanog na relevantnim podacima.<br />
Obezbeđivanje boljeg pristupa zdravstvenim<br />
uslugama na lokalnim nivoima<br />
Jačanje i unapređivanje zdravstvenog sistema veoma je<br />
složen i zahtevan proces koji zavisi od mnogo faktora, a<br />
ponajviše od ekonomsko-socijalne razvijenosti pojedinih<br />
područja. Teško je planirati i obezbediti odgovarajuću<br />
zdravstvenu zaštitu za slabo naseljena i udaljena područja<br />
sa inače loše razvijenom privredom i infrastrukturom. To<br />
je problem koji se mora rešavati integralno sa ostalim<br />
sektorima. Ipak, obzirom na potencijalnu ugroženost<br />
stanovništva u ovim krajevima neophodno je predvideti<br />
moguće mere adaptacije na efikasan i racionalan<br />
35