PROCENA RANJIVOSTI NA KLIMATSKE PROMENE - WWF
PROCENA RANJIVOSTI NA KLIMATSKE PROMENE - WWF
PROCENA RANJIVOSTI NA KLIMATSKE PROMENE - WWF
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
opterećenja ishemijskom bolešću srca dovodi se u<br />
vezu sa hipertenzijom. Učestalost osoba koje uzimaju<br />
antihipertenzivne lekove porasla je sa 46,5% u 2000.<br />
godini na 51,3% u 2006. godini. U ovom periodu se<br />
za skoro 18% povećao broj osoba koje piju lekove za<br />
snižavanje pritiska (Institut za javno zdravlje Srbije, 2008).<br />
U Srbiji je u toku prve decenije 21. veka godišnje<br />
obolevalo u proseku oko 23.730 osoba od malignih<br />
oboljenja sa tendencijom rasta. Stopa incidencije ovih<br />
oboljenja viša je kod muškog pola i iznosi 282,8/100.000,<br />
dok kod ženskog pola iznosi 240,5/100.000 (Institut za<br />
javno zdravlje Srbije, 2011).<br />
Preko 90% slučajeva raka kože pojavljuje se na<br />
površinama kože koje su redovno izložene sunčevom<br />
svetlu ili ultraljubičastom zračenju. UV zračenje direktno<br />
uzrokuje dobijanje karcinoma kože. Postoje dve vrste<br />
raka kože: bazocelularni karcinom kože i planocelularni<br />
karcinom kože. Bazocelularni karcinom kože nastaje<br />
iz najdubljeg sloja kože i najčešći je oblik raka kože.<br />
Predstavlja 75% svih karcinoma kože. Osnovna<br />
karakteristika ovog tipa je izrazito spor rast. Retko daje<br />
udaljene metastaze, ali je njegova karakteristika da<br />
svojim rastom razara okolne strukture (mišiće, kosti,<br />
tetive). Više od 90% ovih tumora javlja se na delovima<br />
kože koji su izloženi sunčevom svetlu, najčešće na licu<br />
i vratu. Češći je kod starijih ljudi zbog duže izloženosti<br />
suncu. Planocelularni karcinom kože je agresivniji vid i<br />
mnogo češće metastazira. Javlja se takođe na delovima<br />
tela koji su izloženi suncu. Najugroženija populacija je<br />
upravo ona koja, zbog prirode posla, mora dugo da<br />
boravi na suncu (poljoprivrednici, građevinski radnici,<br />
itd.). Godišnji porast incidencije melanoma u našoj<br />
zemlji, prema podacima Instituta za javno zdravlje<br />
Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“, bio je u 2004.<br />
godini 5,3%, a u 2005. godini 15%, što je mnogo<br />
više u odnosu na svetske standarde gde je godišnji<br />
porast između 3 i 7%. Melanom se može javiti kod<br />
osoba bilo koje starosne dobi, no najveća učestalost je<br />
između 45. i 55. godine, podjednako kod muškaraca<br />
i žena. Iako tačan uzrok još uvek nije poznat, kao<br />
glavni faktori rizika za pojavu melanoma smatraju se<br />
pojačano izlaganje suncu (posebno povremeno, tzv.<br />
„rekreativno“ izlaganje suncu) 12 . Učestalost ovog, kao i<br />
drugih karcinoma kože je u stalnom porastu, zbog sve<br />
slabijeg ozonskog omotača.<br />
12 Izvor: Institut za onkologiju i radiologiju http://www.ncrc.ac.rs/strane/rakkoze.htm<br />
(od 23. 2. 2012).<br />
SRBIJA<br />
Sl.7. Najčešći uzroci smrti stanovništva u Srbiji. Izvor: Institut za javno zdravlje<br />
Srbije (2011).<br />
Više od pola miliona ljudi u Srbiji boluje od hroničnih<br />
nezaraznih respiratornih bolesti. Stopa mortaliteta od<br />
HOBP (hronične opstruktivne bolesti pluća) tokom<br />
poslednjih deset godina porasla je za 11,8%, od 17,0 na<br />
100.000 stanovnika u 1997. godini do 19,0 na 100.000<br />
stanovnika u 2007. godini. Najvažniji faktori rizika su<br />
aktivno pušenje, genetska predispozicija, alergija, virusne<br />
i gljivične infekcije, kao i faktori sredine u koje spadaju<br />
i klimatski. Različiti oblici alergija predstavljaju veliku<br />
pretnju za javno zdravlje i kvalitet života. Globalni trend<br />
porasta incidencije hroničnih alergija prisutan je i u Srbiji.<br />
Nažalost, ne postoji zvanična statistika o broju obolelih<br />
od alergija, tako da se ne raspolaže ni pouzdanim<br />
statističkim podacima na osnovu kojih bi se moglo<br />
preciznije govoriti o raširenosti i o trendu ovih oboljenja<br />
među stanovništvom. Ipak, većina domaćih stručnjaka<br />
se slaže da je u poslednje vreme došlo do značajnog<br />
porasta incidencije alergija. Procenjuje se da u Srbiji 20-<br />
30% stanovništva pati od nekog oblika alergije.<br />
Zarazne bolesti i dalje predstavljaju ozbiljnu pretnju iako<br />
je u poslednjim decenijama napravljen veliki napredak<br />
u njihovoj prevenciji. Kretanje incidencije zaraznih<br />
bolesti na godišnjem nivou pokazuje značajan porast u<br />
poslednjih pet godina, ali se ovaj trend ne može povezati<br />
sa stvarnom epidemiološkom situacijom. Naime, više<br />
stope incidencije zaraznih bolesti s kraja prve decenije<br />
21. veka pre svega su rezultat poboljšanog sistema<br />
prijavljivanja i evidencije zaraznih bolesti.<br />
Među zaraznim bolestima preovlađuju bolesti<br />
respirativnog trakta i to pre svega faringitis, tonzilitis<br />
i influenca. Vodeći uzroci smrti od zaraznih bolesti u<br />
protekloj deceniji u Srbiji su HIV, tuberkuloza, sepsa i<br />
bakterijski meningitis. Potrebno je napomenuti da je<br />
u poslednjih nekoliko godina incidencija tuberkuloze<br />
značajno smanjena, tako da ona danas iznosi ispod 20<br />
obolelih na 100.000 stanovnika.<br />
31