PROCENA RANJIVOSTI NA KLIMATSKE PROMENE - WWF
PROCENA RANJIVOSTI NA KLIMATSKE PROMENE - WWF
PROCENA RANJIVOSTI NA KLIMATSKE PROMENE - WWF
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
2. Sadašnji i budući<br />
klimatski rizici u Srbiji<br />
2.1 SRBIJA – OPŠTE ODLIKE<br />
2.1.1.Geografske odlike<br />
Srbija je kontinentalna zemlja površine 88.361 km²<br />
smeštena u jugoistočnoj Evropi. Većim delom nalazi se<br />
na Balkanu (80% teritorije), a manjim u panonskoj niziji<br />
(20% teritorije).<br />
U biogeografskom pogledu Srbija se deli na panonski<br />
region, kontinentalni region i alpski region (Dinaridi).<br />
Sever zemlje (Vojvodina) predstavlja niziju, a ostali delovi<br />
uglavnom predstavljaju brdsko - planinske krajeve sa<br />
dolinama reka. Visina se kreće od 17 mnv uz Dunav<br />
kod Prahova do 2656 mnv, koliko je visok najviši vrh<br />
Đeravica koji se nalazi na Kosovu. Velike reke su Dunav,<br />
Sava, Drina, Velika Morava, Tisa, Tamiš, Južna Morava,<br />
Zapadna Morava, Ibar, Lim, Timok. Dunavskom<br />
slivu pripada 92,5% voda, jadranskom slivu 5,5%,<br />
a egejskom oko 2%. Najveća jezera su veštačka, po<br />
poreklu akumulacije (Đerdapska akumulacija, Vlasinsko<br />
jezero, jezero Perućac, Ćelije, Gružansko jezero).<br />
Najveće prirodno jezero je Belo jezero, koje je danas<br />
većim delom pretvoreno u ribnjak.<br />
Pod šumom je oko trećina teritorije (2,5 x 10 6 ha), a<br />
pošumljenost u Vojvodini znatno niža i iznosi samo<br />
6,5%. Srbijom preovlađuju listopadne šume. Četinarskih<br />
šuma znatno je manje i one obuhvataju samo oko 10%<br />
šumskog područja.<br />
Ukupna dužina državne granice je 2397 km. Srbija<br />
se graniči sa Hrvatskom, Mađarskom, Rumunijom,<br />
Bugarskom, Makedonijom, Albanijom, Crnom Gorom i<br />
Bosnom i Hercegovinom. Administrativno se deli na dve<br />
autonomne pokrajine, Vojvodinu i Kosovo i Metohiju.<br />
Teritorija države je podeljena na 29 upravnih okruga i<br />
na 150 opština.<br />
SRBIJA<br />
2.1.2. Demografske karakteristike<br />
Prema popisu iz 2011. godine 2 ukupan broj stanovnika<br />
u Srbiji bez Kosova je 7.120.666. Stanovništvo je<br />
neravnomerno raspoređeno i oko 50% ukupnog<br />
stanovništva nalazi se u Beogradu i u Vojvodini. Srbija<br />
ima negativan demografski trend, tako da je u odnosu<br />
na popis iz 2002. zabeležen pad populacije od 5%.<br />
Porast stanovništva zabeležen je samo u 22 opštine,<br />
dok je u preostalim opštinama broj stanovnika<br />
smanjen u poslednjem popisnom periodu. Ukupan broj<br />
domaćinstava u Srbiji iznosi 2.497.187. Ovaj broj je<br />
takođe smanjen u odnosu na poslednji popisni period.<br />
Prosečna starost stanovništva u Republici Srbiji prema<br />
podacima iz 2010. godine je 41,3 godine. Indeks<br />
starenja stanovništva je 111,4, a očekivano trajanje<br />
života živorođenih je 74,0. Srbija ima izuzetno visok<br />
udeo stanovništva starijeg od 65 godina (oko 17%), što<br />
je svrstava u red starih država.<br />
2.1.3. Opšti ekonomski pokazatelji<br />
Stopa privrednog rasta Srbije u 2011. godini iznosila<br />
je 2%, nakon ostvarenog skromnog rasta od 1% u<br />
2010. godini. Dalje usporavanje privredne aktivnosti<br />
i širenje krize u evrozoni prouzrokovalo je korekciju<br />
projekcije privrednog rasta Srbije za 2012. godinu<br />
na 1,5% iako je prvobitno bilo očekivano da će biti<br />
na prošlogodišnjem nivou. Bruto domaći proizvod<br />
Srbije u 2011. godini iznosio je 32,9 milijardi evra, što<br />
predstavlja povećanje od 13,67% u odnosu na 2010.<br />
godinu kada je iznosio 29 milijardi evra.<br />
Ukupna spoljnotrgovinska razmena Srbije sa svetom<br />
u 2011. godini iznosila je 22,88 milijardi evra. Izvoz je<br />
iznosio 8,43 milijardi evra, dok je uvoz iznosio 14,44<br />
2 Kosovo (Rezolucija UN 1244) nije obuhvaćeno ovim popisom<br />
17