PROCENA RANJIVOSTI NA KLIMATSKE PROMENE - WWF
PROCENA RANJIVOSTI NA KLIMATSKE PROMENE - WWF
PROCENA RANJIVOSTI NA KLIMATSKE PROMENE - WWF
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
<strong>PROCE<strong>NA</strong></strong> <strong>RANJIVOSTI</strong> <strong>NA</strong><br />
<strong>KLIMATSKE</strong> <strong>PROMENE</strong><br />
SRBIJA<br />
Daljim zagrevanjem Zemlje povećava se i emitovanje<br />
infracrvenog zračenja, tako da ovaj efekat u suštini<br />
predstavlja pozitivnu povratnu spregu.<br />
Gasovi staklene bašte su oni atmosferski gasovi koji<br />
imaju sposobnost da apsorbuju i emituju zrake velike<br />
talasne dužine i infracrveno zračenje. U atmosferi su<br />
najzastupljeniji sledeći gasovi staklene bašte: vodena<br />
para, ugljen-dioksid, metan, azotsuboksid i ozon.<br />
Ostali gasovi koji su prisutni u atmosferi u manjim<br />
koncentracijama su CFC (hlor-fluor ugljenik CClF 2 ),<br />
HCFC (hlor-fluor ugljovodonici CHClF 2 ), tetraflourmetan<br />
(CF 4 ), heksaflouretan (C 2 F 6 ), sumporheksafluorid (SF 6 ),<br />
azotrifluorid (NF 3 ).<br />
Za najznačajnijeg pokretača globalnog zagrevanja uzima<br />
se ugljen-dioksid. Koncentracija ovog gasa u atmosferi<br />
značajno zavisi od čovekovih aktivnosti, odnosno<br />
porast koncentracije slobodnog ugljen-dioksida u<br />
atmosferi nastaje usled emisija ovog gasa koje nastaju<br />
kao posledica sagorevanja fosilnih goriva i prevođenjem<br />
prirodnih staništa u urbane i poljoprivredne površine.<br />
Sl. 1. Mehanizam efekta staklene bašte prema Houghton et al. (1996)<br />
14<br />
Koncentracija atmosferskog ugljen-dioksida značajno<br />
je porasla u poslednjih nekoliko decenija i dovodi se u<br />
direktnu vezu sa osmotrenim porastom temperature na<br />
globalnom nivou.<br />
1.1.3. Posledice klimatskih promena<br />
Postepeno zagrevanje atmosfere izaziva brojne i<br />
dalekosežne posledice za celokupnu ljudsku zajednicu.<br />
Ljudska civilizacija je i pored snažnog tehnološkog<br />
razvoja i dalje suštinski vezana za prirodne sisteme<br />
i direktno zavisi od procesa koji se u njima odvijaju.<br />
Direktne posledice klimatskih promena kao što je porast<br />
temperature, topljenje leda, porast nivoa mora i okeana<br />
i izmena režima padavina mogu prouzrokovati značajne<br />
probleme u funkcionisanju ljudskog društva. Proizvodnja<br />
i dostupnost hrane i vode, zdravlje ljudi, transport,<br />
snabdevanje energijom samo su neki od elemenata na<br />
kojima je zasnovano funkcionisanje ljudskih zajednica,<br />
a koji su veoma zavisni od klimatskih uslova i koji mogu<br />
biti značajno destabilizovani klimatskim promenama.<br />
Povećanje učestalosti katastrofalnih pojava kao što<br />
su poplave, suše, požari takođe se povezuje sa