Java e Shkencës 2012 - Universiteti i Prishtinës

KUMTESA
mada je pretrpio pro- mjene kako u leksici tako i u strukturi. Jedino je selo Orčikle na granici
da izgubi svoj dosadašnji jezik i da se u potpunosti albanizira.
DISKUSIJA
U fonetici goranskog govora došlo je do određenih promjena koje su nastale pod uticajem
albanskog jezika. Na ove pojave su u svojim radovima ukazivali pojedini istraživači govora
Gore.
Prisutnost ə (ë) u goranskom govoru, u kojem su poluglasnici vokalizovani, ukazuje na
kontakt sa arumunskim, ali i albanskim govorima. Božidar Vidoeski smatra da je redukcija
vokala, prije svega a, najčešće u kontaktu sa nazalima, mogla nastati pod uticajem
arumunskih ili albanskih govora (Vidoeski:1998).
I „zatamnjivanje“ vokala a Koneski objašnjava sličnim pojavama u albanskim i arumunskim
dijalektima (Koneski:1966). Pojam „zatamnjivanje“ koji koristi Koneski odnosi se na
redukciju i zatvaranje vokala. U kontaktu sa nazalima u mnogim slučajevima a je prešlo u ə
(ë). To se dogodilo kako u domaćim tako i u riječima stranog porijekla. Glagol znəm, znəjem
– né znəm, né znəjem koristi se u ovom obliku gotovo na cijelom prostoru Gore. Oblik né
znam, né znajem je poznat na ograničenom prostoru i vjerovatno je inovacija.
Momci spijet, majčice, ka jagənca (Dokle, 437).
Ge zatemne jena temna məgla,
niz məglata jeno belo pile, (Hasani, 264).
Uspostavljanje konsonanta dz (x) u govoru Gore, također, bi moglo biti podstaknuto
arumunskim ili albanskim uticajem.
Najveći dio autora l'/l < lj u slavenskim govorima objašnjava uticajem albanskog jezika
(Ivić: 1991). Ivić ističe da je „u mnogim govorima duž albanske granice, crnogorskog,
metohijskog i prizrenskog tipa, kao i kod sandžačkih Muslimana, poremećen odnos
između l i lj, ali bez potpunog gubljenja distinkcije ovih fonema“ (Ivić:1991).
Goranski govor i poezija Gore poznaje tročlani i dvočlani sistem pokaznih zamjenica.
Tročlani sistem je prisutan u višim selima, dok dvočlani sistem poznaju niža sela. Tročlani
sistem (óvja, ója, ón-ja) poznaju viša sela Gore kao i sela u Makedoniji (Urvič i Jelovjane),
te viša sela u Al- baniji (Borje, Šišteec, Orešek i Crnjeljevo). Dvočlani sistem (óvja, tója)
poznaju niža sela Gore kao i niža sela u Albaniji (Zapod, Pakiša, Orgosta, Košarišta i
Orčikle). Tročlani sistem poznaju obližnji makedonski i neki granični srpski govori.
Dvočlani sistem poznaje i albanski jezik.
U goranskm govoru i u narodnoj poeziji Gore normalno je da atribut stoji ispred imenice
koju određuje. Ali nije rijetko da atribut dođe iza imenice, odnosno da se nađe u postpoziciji.
Ovakvo mjesto atributa je čak obavezno ako je atribut prisvojna zamjenica. Mjesto atributa
iza imenice osobina je romanskih jezika. Ta osobina je karakteristična i za albanski jezik.
~ 306 ~