Studentsko stanovanje u Zagrebu danas - Arhitektonski fakultet

Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 

Katedra za arhitektonsko projektiranje - Suvremeno stanovanje 

ak. god. 2011./2012. 

Zagreb 

Studentsko stanovanje 

u Zagrebu danas 

Seminarski rad



ak. god. 2011./2012. 

Zagreb, veljača 2012. 

Studentsko stanovanje 

u Zagrebu danas 

Seminarski rad 

Kolegij : Suvremeno stanovanje 

Mentor : dr.sc. Alenka Delić dipl.ing.arh 

Student : Petra Franić

1. Uvod 



2. Stanje studentskog stanovanja u Zagrebu danas 

2.1. Brojčani pokazatelji 

Sadržaj rada 

2.2. Cijene stanovanja u studentskim domovima i najamnim stanovima 

3. Studentski domovi Slavka Löwy-a 

3.1. Studentski dom „Cvjetno naselje“ 

3.2. Studentski dom „Šarengradska“ 

3.3. Studentski dom „Sava“ 

4. Odabrani primjeri studentskog stanovanja 

4.1. Stambeno naselje za studente s djecom - Sveučilište Yale 

4.2. Studentsko naselje „Institut za napredno istraživanje“ – Princeton 

4.3. KX200, London 

4.4. SOCIOPOLIS – Sharing Tower 

5. Razgovor sa stručnim osobama i studentima 

5.1. Ruža Jerković, upraviteljica studentskog doma „Ante Starčević“ 

5.2. Akademik Branko Kincl, autor zgrada za znanstvene novake u Borovju 

5.3. Studenti Sveučilišta u Zagrebu 

6. Zaključak 

7. Literatura - izvori 

8. Dodatak - A3 knjižica – studentsko stanovanje



1. Uvod 

Seminarski rad je nastavak istraživanja teme studentskog stanovanja kojom sam se 

bavila na kolegiju Radionica arhitektonskog projektiranja 1 - Suvremeno stanovanje. 

Obuhvaća prikupljene statističke podatke, razgovor sa stručnim osobama i studentima 

Sveučilišta u Zagrebu, izabrane strane i domaće primjere studentskog stanovanja, te vlastito 

iskustvo, a kao dopuna priloženo je vlastito rješenje problema u obliku A3 knjižice. 

Tema je odabrana zbog velikog vlastitog interesa za način života studenata 

Sveučilišta u Zagrebu. Kao student i sama sam upoznata sa sadašnjim stanjem, te 

funkcioniranjem studentskog života u Zagrebu. Istraživanjem sam došla do podataka da su 

kapaciteti studentskih domova u Zagrebu mali, te mnogi redovni studenti, koji imaju pravo na 

smještaj u studentskom domu, ne mogu ga dobiti. Naravno, postoje i oni studenti kojima 

način studentskog stanovanja kakvog Zagreb danas poznaje iz određenih razloga ne 

odgovara, te su primorani unajmiti stan (ili sobu) kako bi imali svoj potreban mir. 

Studentski domovi u Zagrebu stari su 50ak godina, a njihovi su standardi daleko od 

potrebnih za studenta danas. Obnovljeni studentski domovi i dalje su usporedivi sa 

inozemnim primjerima domova 70ih godina 20.st, a u inozemstvu su već tada postojali 

primjeri studentskog stanovanja gdje svaki student ima svoju stambenu jedinicu odnosno 

specifični primjeri stanovanja u malim studentskim stanovima, namijenjeni studentima sa 

djecom ili istraživačima. Na temelju istraživanja ponudila sam novi model studentskog 

stanovanja kao jedan od načina podizanja kvalitete studentskog života. 

1



2. Stanje studentskog stanovanja u Zagrebu danas 

Zagreb, kao i ostali sveučilišni gradovi u Hrvatskoj, ima problema s premalim 

kapacitetom studentskih domova, kao i drugih oblika studentskog smještaja, te 

udomljavanjem velikog broja studenata. Onog dana kada dijete postane punoljetno, te uz 

status adolescenta dobije i status studenta počinje njegova borba u realnom svijetu. Ono 

postane suočeno sa svim nedostacima vezanim za zbrinjavanje studenata, te pružanje 

prostora za život istima. Primorani su tako naglo odrasti te se pobrinuti da im studentski 

život bude što ugodniji, a ujedno i što jeftiniji. 

2.1. Brojčani pokazatelji 

Sveučilište u Zagrebu broji preko 55 000 studenata. Njih 40 000 dolazi iz cijele 

Hrvatske i nema prebivalište u Gradu Zagrebu, a 9 000 ih upiše prvu godinu studija.¹ 

Danas oko 15% studenata Sveučilišta u Zagrebu dobije pravo na stanovanje u 

studentskim domovima. Studentski domovi Grada Zagreba imaju kapacitet od 7510 ležajeva 

– SD Stjepan Radić 4031 ležaj, SD Cvjetno 1762 ležaja, SD Ante Starčević 1237 ležaja i 

SD Lašćina 480 ležajeva,² kojemu prijeti zatvaranje zbog početka gradnje novih paviljona u 

kampusu Borongaj. Za studentski dom Borongaj planira se kapacitet od 5000 ležajeva.³ 

Nakon njegove izgradnje 25 000 studenata još uvijek neće moći ostvariti pravo na jeftiniji 

smještaj u studentskim domovima. 

Određeni broj studenata, sa liste prvenstva koju određuju studentski centri smješta 

se u slobodne kapacitete učeničkih domova, no to ne mjenja sliku velikog broja nezbrinutih 

studenata. 

1 DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU REPUBLIKE HRVATSKE – 1416 Studenti u akademskoj godini 2009./2010. - http://www.dzs.hr/ 

2 http://www.sczg.unizg.hr/smjestaj/ 

3 Baletić, B. (2008), Borongaj i prostorne teme Sveučilišta, ČIP br. 07-08 2008. (650-651), Zagreb 

2



3



4



2.2. Cijene stanovanja u studentskim domovima i najamnim stanovima 

Cijene stanovanja u pojedinim studentskim domovima više su nego pristupačne bez 

obzira što je cijena porasla s obzirom na akademsku godinu 2008./2009. One se razlikuju s 

obzirom na opremljenost i komfor sobe i paviljona, te s obzirom na broj kreveta. 

'Legalni ilegalci' odnosno treća prijavljena osoba u dvokrevetnoj tj. druga prijavljena 

u jednokrevetnoj sobi plaćaju nižu cijenu stanovanja, odnosno troškove cimeri tako dijele na 

dva ili tri jednaka dijela. 

1 http://www.sczg.unizg.hr/smjestaj/smjestaj/cjenik/ 

5



Cijene stanovanja u najamnim stanovima znatno su skuplje od onih u studentskim 

domovima, a ovise o lokaciji, opremljenosti, te uređenju stana. U Zagrebu danas ne postoje 

studentski najamni stanovi čija bi cijena bila pristupačnija generaciji koja ih koristi, već su to 

stanovi do kojih studenti dolaze putem oglasa ili treće osobe, a cijena za studente jednaka je 

cijeni za ostale građane. 

Velik postotak studenata primorani su unajmiti stan kako bi se mogli školovati van 

mjesta prebivališta. Faktori koji utječu na odabir stana su lokacija i blizina fakulteta, dobra 

povezanost (javni prijevoz) s centrom grada, studentskim centrom bi sl. te cijena stana. 

Garsonijere i jednosobni stanovi najtraženiji su među studentima, budući da se u 

većim stanovima povećava i broj studenata s kojima dijele stambeni prostor. 

Tip stana Cijena stana Broj studenata 

GARSONIJERA 1500 – 2500 kn + R 1 - 2 

JEDNOSOBAN 2500 – 3500 kn + R 2 - 3 

DVOSOBAN 3500 – 4000 kn + R 3 (4) 

TROSOBAN 4000 – 5000 kn + R 4 (5) 

2 podaci preuzeti iz oglasnika: http://www.njuskalo.hr | http://www.oglasnik.hr 

FORUM.HR > Društvo > Kutak za školarce i studente >> Studentski stanovi - studenti 

podstanari (s obzirom da jedino sretna manjina dobiva mjesto u domu, mislim i da je ona 

manje sretna većina također zaslužila dobiti svoj topic...) 

“(…) al u zadnje vrijeme je sve previše poskupilo pa valjda i stanarine, a režije su negdje 

najmanje 1000 kn za prosječan dvosoban stan. “ 

“Promijenila sam četiri stana tijekom 4 godine, sad tražim peti. “ 

“(…) koliko god dom imao mana, još uvijek je za skoro 200 eura jeftiniji od stana, a te su 

pare vrijedne trpljenja glasnih dalmoša i dijeljenja kupatila. “ 

6

3 smještaj u gradu 



3. Studentski domovi Slavka Löwy-a 

Predratni Zagreb imao je samo jedno malo studentsko naselje od 6 jednokatnica 

pokraj Botaničkog vrta, te jedan đački internat. Osnivanjem škola i fakulteta broj studenata je 

naglo porastao, a njihov je smještaj bio orijentiran na život u unajmljenim stanovima, 

odnosno podstanarstvo. 

1. kriza u poslijeratnom razdoblju ublažena je adaptacijom stambene zgrada na 

Trgu žrtava fašizma i izgradnjom malog jednokatnog naselja na Lašćini. Nakon toga određen 

je program koji predviđa više studentskih naselja smještenih u blizini nastavnih sadržaja i 

objekata kako bi studentima bio omogućen lakši pristup fakultetima. 

STUDENTSKI DOM „ANTE STARČEVIĆ“ („ŠARENGRADSKA“) 

STUDENTSKI DOM „STJEPAN RADIĆ“ („SAVA“) 

STUDENTSKI DOM „“CVJETNO NASELJE“ 

3 izvedena naselja (Cvjetno naselje, Šarengradska, Sava), koje je projektirao Slavko 

Löwy, su bila trokatna i četverokatna, racionalno građena, s orijentacijom dvokrevetnih soba 

istok-zapad te na jug. Izvedba je bila u rešetkastoj opeci s poprečnim sistemom 

konstruktivnih zidova. Materijal i konstrukcija su bili usklađeni sa propisima o deficitarnim 

materijalima, propisanim minimalnim površinama i drugim propisima koji su vrijedili za 

vrijeme građenja studentskih domova. Zbog takve gradnje domovi su građeni 40% jeftinije od 

domova u ostalim gradovima, a za toliki postotak je mogao bit povećan smještajni kapacitet.¹ 

1 Darja Radović Mahečić (1999), Slavko Löwy - sustvaratelj hrvatske moderne arhitekture tridesetih godina, izdavač: Horetzky i Institut za povijest umjetnosti, Zagreb 

7

4 perspektivni prikaz naselja 



3.1. Studentski dom „Cvjetno naselje“ 

Prvo izgrađeno studentsko naselje bilo je ono na Odranskoj cesti, tzv. „Cvjetno 

naselje“. Lokacija je bila određena u veljači, a idejni je projekt odobren u kolovozu 1955. 

godine. Investitor naselja je bila uprava za socijalnu i zdravstvenu zaštitu studenata. 

Naselje se proteže na zemljištu između Savske ceste i Cvjetnog naselja na 

ispravljenoj Odranskoj cesti. Sastoji se od 7 paviljona, 5 stambenih trokatnica, i 2 jednokatne 

zgrade koje služe društvenim potrebama studenata, te su u njih smještene učionice i 

društvene prostorije. 

5 tlocrt karakteristične etaže 

U stambenim paviljonima, osvijetljenim u smjeru istok-zapad, smješteno je 1000 

studenata u dvokrevetnim sobama. Veličina soba je 3.60m x 5.10m, a visina sobe 2.60m, te 

je bilo predviđeno da imaju ugrađene ormare, rezervne peći koje će se moći ložiti iz hodnika, 

te centralno loženje ukoliko bude sredstava. Dio uz prozor bio je namijenjen radu, a stražnji 

dio - boravku i spavanju (s kombinacijom kauča - kreveta). 

VERTIKALA + 

ZAJEDNIČKI PROSTOR 

ČAJNA KUHINJA 

PRAONICA 

SANITARNI PROSTOR 

8



Na svakom katu su bile 2 grupe s umivaonicima, tuševima, čajnom kuhinjom, a 

predviđena je i mogućnost separacije bolesnika. Svaki paviljon imao je 75 soba sa 150 

kreveta, a u prizemlju su bile smještene skladišne prostorije sa stanom čuvara. 

Paviljoni su rađeni kao kutijaste zgrade, s ograđenim terasama na ravnom krovu, 

namijenjenih za korištenje. One su uklonjene za vrijeme obnove paviljona 1987.godine, kada 

im je dograđen dvoslivni krov. Tada su paviljoni dobili i vanjska požarna stubišta na kraćim 

stranama, a samom kompleksu su dograđena i 2 dodatna paviljona s kantinom i poštom u 

prizemlju te sobama za gostujuće profesore na katu. 

Društveni su paviljoni bili staklenim pregradama podijeljeni na 3 dijela, koji su se po 

potrebi mogli spajati u zajedničku dvoranu za priredbe. Dio nižih paviljona podignut je 

djelomično na stupove, kako bi se kroz njih nesmetano prolazilo. 

Nakon završetka gradnje predviđena je bila izgradnja još jednog kompleksa iste 

namjene iza 4. cvjetnog naselja, u produžetku Runjaninove ulice, no ono nije izvedeno već je 

nadograđen studentski restoran iznad kojeg se nalaze sobe. 

Danas je dom obnovljen te veći broj soba ima vlastite kupaonice i čajne kuhinje, dok 

u pojedinim paviljonima postoji i izlaz na balkon iz svake sobe. 

9




3.2. Studentski dom „Šarengradska“ 

Studentsko naselje „Šarengradska“ (danas je to SD Ante Starčević, Ljubljanska 2) 

građeno je tijekom 1960. i 1961. godine pored autoputa i kapaciteta je za oko 1000 

studenata. Parcela trapeznog oblika iskorištena je za stepenasto uzmicanje paviljona prema 

glavnoj cesti, a društvene i pomoćne prostorije su oblikovane kao prizemni aneksi pojedinih 

paviljona. 

Sastoji se od 3 paviljona od kojih svaki ima međusobno okomito postavljeno 

prizemno, četverokatno i trokatno krilo. Svaki paviljon na katu ima zajedničke prostorije za 

dnevni boravak, po dvije čajne kuhinje te kupaonice s tuševima. Ravne plohe krovova 

pojedinih stambenih paviljona organizirane su kao javne terase. Pokraj naselja je sportski 

park s igralištima, a uređeni su i pristupni putovi s klupama i zelenilom.¹ 

Svaki paviljon imao je 120 soba sa po 2 ležaja i ugrađenim ormarima. Na svakoj 

etaži su predviđene čajne kuhinje. Paviljoni imaju centralno grijanje i mogućnost upotrebe 

tople vode. Studentske sobe su bile dvokrevetne, imale su ugrađene ormare i, za tadašnje 

prilike, „srednjeg hotelskog komfora“ .² 

Pokraj 1. paviljona je smještena dvorana za predavanja i konferencije, a u slobodno 

vrijeme za ples i kulturno-zabavne priredbe. Pokraj 2. paviljona je servisni prostor,a pokraj 3. 

je uprava doma. Naselje je okruženo parkom, te je služilo studentima tehničkih fakulteta i 

Više pedagoške škole u bližoj okolici. 

10

DVORANA : 

KONFERENCIJE 

PREDAVANJA 

PLES – PRIREDBE 

FITNESS 

7 tlocrt karakteristične etaže nakon obnove 2003.g 



Studentski dom "Ante Starčević" obnovljen je 2003. godine. Obnovljena su i 

rekonstruirana tri domska paviljona, čime je znatno podignuta razina komfora. 

Dom je pripremljen za useljenje prvih dana 2004. godine, ali nije dobio restoran. Broj 

ležajeva podignut je s 1070 na 1230, a svaka soba opremljena je modernim namještajem, 

hladnjakom, priključkom na Internet mrežu velike propusne moći, satelitskom antenom i 

interfonom. U prizemlju svakog paviljona po dvije jednokrevetne sobe prilagođene su za život 

osoba s invaliditetom. 

Cijena obnove iznosila je oko 55 milijuna kuna, a radovi koji su počeli krajem srpnja 

2003. godine izvedeni su u rekordnom roku. 

HAL 

VERTIKALA + 

ZAJEDNIČKI PROSTOR 


PRAONICA 


1 Darja Radović Mahečić (1999), Slavko Löwy - sustvaratelj hrvatske moderne arhitekture tridesetih godina, izdavač: Horetzky i Institut za povijest umjetnosti, Zagreb 

2 Vjesnik (16.5.1961.) "Završeni stambeni objekti studentskog doma u Šarengradskoj ulici“ 

11




3.3. Studentski dom „Sava“ 

Studentsko naselje „Sava“ na Horvaćanskoj cesti (danas „Stjepan Radić“), 

smješteno je zapadno od starog gradskog kupališta, blizu sportskog parka „Mladost“ na Savi. 

U svoje vrijeme to je bilo „najveće studentsko naselje u Republici“ u koje se moglo smjestiti 

3500 studenata. Naselje čini devet četverokatnih paviljona, na koje se vežu trokatna okomito 

postavljena krila.¹ 

Svaki paviljon sastoji se od 180 dvokrevetnih soba s ugrađenim ormarima. Na 

svakoj etaži su skupine umivaonika sa tuševima, čajne kuhinje, prostorije za poslugu i 

balkoni te odvojene sobe za bolesnike, i telefonske kabine. 

Naselje je bilo zamišljeno kao visokokvalitetno stanovanje, s praonicama za rublje, 

dućanima, servisima od frizera do postolara. U sredini je projektiran društveno-upravni 

paviljon s restoranom - samoposlugom s 500 sjedala, kinodvoranom s 500 sjedala, 

dvoranom za zabave s terasom i petnaestak klupskih prostorija.² 

12




U velikom aneksu je, uz kotlovnicu centralnog grijanja, smještena i praonica rublja 

dimenzionirana za potrebe svih studenata u Zagrebu. Da se ne bi moralo čekati izgradnju 

produžetka Savske ceste, predviđena je vlastita kružna interna ulica naselja. U njenom 

centru je društveni paviljon, a na nju se priključuju svi paviljoni. Društveni paviljon izgrađen je 

u drugoj etapi. 

Löwy je početkom šezdesetih godina uspio razviti razmišljanja o studentskom 

naselju kao novoj arhitektonskoj temi u nas, a naselje „Sava“, tj. „Stjepan Radić“ svakako 

predstavlja evolucijski vrhunac. Ne samo veće sobe, prodavaonice, servisi i kulturna 

ustanova, već mnogo zelenila sa stazama i klupama uključeno u opseg naselja te konačno 

blizina jedne od najpoticajnijih gradskih rekreativnih zona - do danas održavaju kvalitetu toga 

naselja.³ 

VERTIKALA 


PRAONICA 


13



Dio studentskog doma je obnovljen te se trenutno u 2 paviljona nalaze sobe sa 

vlastitim kupaonicama, veće su i boljeg standarda. Dom je dograđen, izgrađena su još 2 

potpuno nova paviljona, te je povećan kapacitet studentskog naselja. 

2 studenta sanitarije 

10 studentska soba – shema PRIJE OBNOVE 

(CVJETNO NASELJE, SARENGRADSKA, SAVA) 

2 studenta 

sanitarije 

2 studenta 

11 studentska soba – shema POSLIJE OBNOVE 

(CVJETNO NASELJE, SARENGRADSKA, SAVA – dva paviljona) 

2 studenta 2 studenta 

sanitarije kuhinja 

12 studentska soba – shema 

(SAVA – dva nova paviljona) 

kuhinja 

studentske sobe organizirane su na način da dva 

studenta dijele prostor spavanja, odnosno rada, dok 

se sanitarni prostori, te prostori čajne kuhinje dijele na 

jednom krilu etaže (40-50 studenata) 

kuhinja 

studentske sobe organizirane su na način 

da dva studenta dijele prostor spavanja, 

odnosno rada, dok sanitarni prostor dijele 

četiri studenta susjednih soba 

prostor čajne kuhinje dijele studenti jedne 

etaže (90-100 studenata) 

studentske sobe organizirane su na način da dva studenta dijele 

prostor spavanja, odnosno rada, dok sanitarni prostor i kuhinju 

dijele četiri studenta susjednih soba 

1 2 3 Darja Radović Mahečić (1999), Slavko Löwy - sustvaratelj hrvatske moderne arhitekture tridesetih godina, izdavač: Horetzky i Institut za povijest umjetnosti, Zagreb 

14



4. Odabrani primjeri studentskog stanovanja 

4.1. Stambeno naselje za studente s djecom - Sveučilište Yale 

New Haven, Connecticut, USA 

Arhitekt: Paul Rudolph 

13 aksonometrijski prikaz situacije 

Naselje je smješteno na uzvisini u New Havenu, a 

projektirano je za studente s djecom. Zgrade u sklopu imaju 

2 - 3 etaže, a terasasta tipologija naselju pruža mogućnost 

korištenja ravnih krovova zgrada kao zajedničke terase. 

Stanovi su pretežito jednaki, a svaki stan ima dvije 

spavaće sobe. Mjesečni najam iznosi $97. 

VERTIKALA 

KUHINJA 


14 fotografije interijera i eksterijera 15 tlocrt karakteristične etaže 

DNEVNI 

BORAVAK 

DNEVNI 

BORAVAK 

DNEVNI 

BORAVAK 

DNEVNI 

BORAVAK 

15



4.2. Studentsko naselje „Institut za napredno istraživanje“ – Princeton 

New Jersey, USA 

Arhitekt: Marcel Breuer 

16 aksonometrijski prikaz situacije 

17 fotografije interijera i eksterijera 

VERTIKALA 

KUHINJA 


107 stanova je projektirano prvenstveno za studente 

s djecom. Projektirano je 5 tipova prizemnih i dvoetažnih kuća 

u nizu – dvoetažna zgrada s 8 jednosobnih stanova, 

dvoetažna zgrada s 4 dvosobna stana, dvoetažna zgrada s 4 

trosobna stana, prizemna zgrada s 4 trosobna stana i 

prizemna zgrada s 2 četverosobna stana. 


16

London, UK 



4.3. KX200, London 

Arhitekti: Allford Hall Monaghan Morris 

Poslovni toranj prenamijenjen je u mix studentskog, privatnog i socijalnog 

stanovanja. Studentsko stanovanje zauzima 80% zgrade, na etaži se nalaze i zajednički 

dnevni boravak, te sanitarije i kuhinja namijenjene jedinicama koje ih nemaju u svom 

tlocrtnom rasporedu, ostale jedinice sadržavaju spavaći i radni prostor, te kuhinju i 

kupaonicu. Jedinice su uglavnom namijenjene za jednog studenta, studenta tako ne dijeli 

svoj privatni prostor. 

VERTIKALE + ZAJEDNIČKI PROSTOR 

KUHINJA 



17

20 aksonometrija stambenih jedinica za 1 studenta 

21 aksonometrija stambenih jedinica za 2 studenta 



18



4.4. SOCIOPOLIS – Sharing Tower 

Valencia, Španjolska 

Arhitekti: Vicente Guallart, Maria Diaz 

'Sharing Tower' je hibridna zgrada koja uključuje 250 najamnih apartmana, 

umjetnički centar i tehnološki centar. Oko javnoga trag je artikulirano prizemlje iz ikojeg se 

uzdiže toranj. 

U tornju se smještaju različite vrste stanovanja, na temelju dobi i optimalnih životnih 

uvjeta stanarka. Na nižim etažama nalaze se stanovi za zaposlenike umjetničkog i 

tehnološkog centra, dok se na višim etažama tornja smješta stanovanje za mlade, odnosno 

studente. Svaka etaža dijeli zajedničke prostore kao što su dnevni boravak, radni prostor, 

praonica rublja, terase, a na nekim etažama i kuhinja i blagovaonice, koje projicira na fasadu. 

Tipičan stan na jednoj etaži ima 35m² privatnog prostora, te 70m² zajedničkog prostora. Na 

zadnjim etažama jedinice postaju dvosobni stanovi namijenjeni za mlade obitelji s djetetom. 

22 shema razvoja etaža 

VERTIKALE + ZAJEDNIČKI PROSTOR 

KUHINJA 

23 tlocrti – kat 5, 6, 8 i 14. 

19



5. Razgovor sa stručnim osobama i studentima 

5.1. Ruža Jerković, upraviteljica studentskog doma „Ante Starčević“ 

Upraviteljica studentskog doma Ruža Jerković time se bavi već dugi niz godina i 

osim što je trenutno upraviteljica SD „Ante Starčević“ (Šarengradska) nekada je bila 

upraviteljica SD „Stjepan Radić“ (Sava), te je tako tijekom našeg razgovora nekoliko puta 

naglasila da standard većine paviljona SD „Stjepan Radić“ nije prihvatljiv za današnje doba. 

Kako kaže „njeni“ se studenti ne žale previše na život u domu, pogotovo otkad su 

paviljoni obnovljeni, tu i tamo pokoji student prigovori na buku određene grupice na katu, što 

je uvijek bio problem jer u domu nedostaje zajedničkih prostora za druženje, pa se studenti 

druže prvenstveno na hodniku. 

-Tijekom obnove doma ignorirali neke bitne zahtjeve, koje sam nekoliko puta isticala 

kao što je prostornija za parkiranjem bicikli. - studenti nedostatkom iste svoje bicikle 

ostavljaju na hodniku i stubištu što često rezultira krađom ili uništenjem. Slaže se sa 

mišljenjem studenata da bi kuhinja trebala biti veća, te sadržavati prostor blagovanja, ali 

također ističe kako u sklopu kuhinje postoji prostor s perilicom i sušilicom, te smatra to 

velikom prednosti. Praonicu nema ni jedan studentski dom u Zagrebu iako je ona planirana u 

projektu za SD „Sava“. 

U sklopu ovog studentskog doma su danas, osim spavaćih jedinica, razne učionice i 

prostori za učenje, u prizemlju je predviđen manji dnevni boravak koji se danas koristi kao 

učionica za tečaj stranih jezika, tulumara, te fitness dvorana i teretana, te na parceli igrališta 

za košarku i odbojku. Ovo je jedini studentski dom u Zagrebu koji nema menzu, te postoje 

planovi da se dvorana teretane i fitnessa prenamjeni u manji restoran, ali kako upraviteljica 

kaže, za sada studenti smatraju kako im je teretana potrebnija od menze koja se nalazi u 

blizini (SD „Cvjetno naselje“). 

20



5.2. Akademik Branko Kincl, autor zgrada za znanstvene novake 

u Borovju 

S idejom o zgradi za znanstvene novake autoru zgrada došli su iz Ministarstva 

znanosti. Budući da program nije bio jasno definiran, te da oni sami nisu znali što točno žele 

kroz par održanih sastanaka zajedno su došli do točnog programa i kataloga stanova. 

- Postoje četiri osnovna tipa stana, za samce, za dvije i tri osobe te par s malim 

djetetom. To smo radili po uzoru na finske studentske domove, koje su prostorno mnogo 

bogatiji od naših, a princip je bio da će se u stanove useljavati znanstveni novaci na 

magistarskom i doktorskom studiju, znači u periodu od tri ili šest godina. 

- S obzirom na dob i životni stil, potrebno je bilo projektirati zajednički vrtić za 

stanare, klub u prizemlju kao zamjenu za dnevni boravak koji nije uključen u stan, kabinet, 

prostoriju s mašinama za pranje i sušenje rublja, jer prostor za njih nije predviđen u stanu, te 

manji market. 

24 tlocrt stana S1 

25 tlocrt stana S2-a i S2-b 

21

26 tlocrt stana S2-c i S2-d 



Također, ta zgrada je prva bila umrežena u akademski informacijski sustav, preko 

SRCA i povezana sa svim fakultetima, tako da se, još onda, iz svakog stana imalo pristup 

internetu. Kod samog projektiranja zgrade, izveli smo ventilirano krovište, i provukli svjetlike 

kroz kuću. Ti svjetlici su zapravo moje jako pozitivno iskustvo sa centra Klake. Pomoću njih 

smo osvijetlili hodnike te oni više nisu crni koridori, i ventilirali kupaonice, što je važno za 

higijenski standard kuće. 

Projekt je završen relativno brzo, ali nažalost, nije čitav projekt realiziran. Postojeće 

zgrade, koje čine L oblik, trebalo se zatvoriti s još dvije zgrade u blok, koji bi u sredini imao 

podzemne garaže, s dječjim igralištima i drugim vanjskim sadržajima na krovu. 

- Nakon realizacije, promijenila se vlast, kako to već ide, projekt je naručila koalicija, 

nakon koje je novi ministar, prema kriterijima s kojima ja nikad nisam bio upoznat, rasprodao 

stanove, valjda im se nije dalo baviti jednom takvom nekretninom na dulje vrijeme. Velika 

mana takve odluke je ta što su stanovi su jako mali i projektirani isključivo za privremeni 

boravak kao jedno luksuznije studentsko stanovanje. Najmanji stan ima 15 kvadrata. Nakon 

te političke odluke, imamo jednu jako devijantnu situaciju stalnog boravka čak i više ljudi u to 

malo kvadrata, što je jedno apsolutno substandardno stanovanje, ali danas u tim stanovima 

stvarno žive ljudi s djecom i to već dulje vrijeme. 

Najam tog stana je bila 'nagrada' za marljive studente, koji su zadržavani na faksu, a 

bez svog domicila u Zagrebu. 

22

15 situacija – tlocrt prizemlja 

27 situacija – tlocrt prizemlja 



KLUB 

SAMOPOSLUŽIVANJE 

Realizacija projekta zgrade za znanstvene novake u Borovju dobila je 2000/2001 nagradu DedaloMinosse u čijem 

su žiriju među ostalima bili Toyo Ito i Boris Podrecca. 

DJ. VRTIĆ 

JASLICE 

VERTIKALA 

23



5.3. Studenti Sveučilišta u Zagrebu 

Studenti koji žive u unajmljenom stanu smatraju da su cijene stanova previsoke, ali 

smještaj u domu ili ne mogu dobiti zbog premalog kapaciteta studentskih domova u Zagrebu 

ili se odlučuju na život u stanu radi potrebnog mira i privatnosti. Život u unajmljenom stanu 

pruža tu privatnost, ali se skupo plaća. 

Studenti su ispitani kako bi dali svoje mišljenje o najamnim stanovima čija bi cijena 

bila prilagođena mogućnostima plaćanja studenata, a funkcioniralo bi kao zajedničko 

stanovanje studenata unutar stambene zgrade. 

Marta Jovanović (19), studentica Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta 

Marta je studentica 2. godine i živi u SD „Ante Starčević“. Za studentsko stanovanje 

odlučila se prvenstveno radi malog troška stanarine i živjela bi u domu i sljedeće godine ako 

bude mogućnosti, jer ima sve potrebno za malo novaca u odnosu na smještaj u stanu. 

- Kada bi postojali jeftini studentski stanovi, odnosno stambene zgrade koje 

funkcioniraju po principu studentskog doma, vjerojatno bi se odlučila na takav život. Ali ovdje 

je isto super. Mislim da bi se i ostali domovi trebali obnoviti kao i ovaj jer je puno 

jednostavnije živjeti kada u sobi imaš kupaonicu i dijeliš je s još samo tri osobe, a ne cijelim 

katom. Idealno bi bilo kad bi svaka studentska soba imala vlastitu kupaonicu, čajnu kuhinju i 

hladnjak, kao što je u novim paviljonima na Savi, ali ne možeš uvijek imati sve, bar ne za 

ovako nisku cijenu. 

Katja Vasiljević-Jeromela (22), studentica Arhitektonskog fakulteta 

Katja sada planira upisati diplomski studij arhitekture i urbanizma i ovo joj je ujedno 

četvrta godina da živi u stanu. Prve dvije godine nije imala cimera, a na život u unajmljenom 

stanu se odlučila zbog blizine fakulteta te pristupačne cijene stanarine. Ove godine se 

situacija promijenila, ali iako je upoznata s načinom života u domu ne vjeruje da bi se 

preselila jer je navikla na „svoj mir“ bar unutar 4 zida svoje sobe koju ne mora dijeliti, te bi se 

na takvo što odlučila samo kada bi cimerica imala iste ili slične navike za učenje i rad, ali 

situacija je takva da su kapaciteti domova daleko ispod broja redovno upisanih studenata 

Sveučilišta u Zagrebu, pa dom vjerojatno ne bi dobila. 

- U unajmljenom stanu živim zbog nedovoljne kvalitete stanovanja u domovima, 

studiram na faksu gdje je potreban minimum intimnog osobnog prostora, dakle, neophodna 

24



je barem vlastita soba. Dalje, dodatan razlog je i blizina fakulteta, centra i svih nužnih 

sadržaja za studentski život (tramvaj, trgovine, zabava). S obzirom na studentske standarde, 

za stan od 60 kvadrata sa 2 iskoristive sobe 450€ mjesečno + režije (koje zimi znaju biti jako 

visoke zbog nekvalitetnih prozora, izolacije, teško je ugrijati stan), smatram da stanarinu 

plaćam itekako previše. Sviđa mi se ideja studentskih najamnih stanova, znam da to vani već 

dugo postoji, a svakako bi bili pristupačniji od iznajmljenih stanova privatnih vlasnika koji 

ovisno o položaju stana i broju kvadrata/opremljenosti, po svojoj slobodnoj procjeni određuju 

cijenu, bez obzira iznajmljuju li ih studentima ili zaposlenim osobama. 

Maja Pavić (22), studentica Medicinskog fakulteta 

Maja živi u stanu jer nema drugog izbora nakon što nije dobila dom na drugoj godini 

studija. Stanarina koju plaća je previsoka i kad bi imala prilike opet bi živjela u domu. 

- Živjela sam u domu godinu dana, i kad bih imala prilike opet bih to ponovila. Život 

među studentima daleko je lakši i zabavniji. Mislim da su u domu na Savi sobe premale, 

kupaonice prestare (tu mislim prvenstveno na tuševe koji su očajni), ali ipak čovjek se 

navikne, a i tješi ga činjenica koliko para - toliko i muzike. Mislim da treba proširit sobe jer je 

dosta studenata koji rijetko idu doma i koji su prisiljeni po cijele dane provodit vrijeme s 

(ne)poznatom osobom u sobi 2x2. Također smatram da bi kupaonice trebale bit drugačije 

organizirane, na manji broj korisnika. Mislim da je ideja o studentskim najamnim stanovima 

odlična. Kada bi se nešto takvo realizirao pomoglo bi studentima, pogotovo onima koji se ne 

mogu zamislit kako dijele sobu s nepoznatom osobom koju vide prvi put u životu. 

25



6. Zaključak 

Istraživanja pokazuju kako se velik broj studenta (80%) u Zagrebu, a tako i u cijeloj 

Hrvatskoj, u trenutku upisa na studij prvi put suoče s problemima pronalaska adekvatnog 

stambenog prostora za život. Dok određeni mali broj studenata dobije pravo na život u 

zajednici studentskih domova, velika većina prisiljena je tražiti druge oblike smještaja, pa 

tako većina preko oglasnika dolazi do stanova na iznajmljivanje. Troškovi tih studenata 

preveliki su jer uz visoku stanarinu, koja nije prilagođena studentskim standardima, plaćaju i 

režije. Upravo su to oni studenti koji iz istog razloga ne dobiju stipendiju, te su troškovi života 

utoliko veći. Takav način života teško da se može nazvat studentskim s obzirom da su 

troškovi visoki, te studenti, u nemogućnosti da si sami financiraju studiranje i dalje žive na 

teret roditelja. Negativna strana stanovanja u unajmljenom stanu je i nedostatak studentskih 

sadržaja koji svaki studentski dom ima, te student ne živi u zajednici s ostalim studentima, 

već zajednički prostor i suživot dijeli sa stanovnicima zgrade u kojoj živi. 

Postavlja se pitanje koji su minimalni privatni prostori potrebni jednom studentu, te 

kolike su potrebne površine zajedničkih prostora koje studenti dijele. Svjesna svih navedenih 

problema, te iz vlastite potrebe za intervencijom ponudila sam novi model studentskog 

stanovanja stvaranjem odnosa PRIVATNO - POLUPRIVATNO - ZAJEDNIČKO. Na takav 

način potiče se što veća socijalizacija i interakcija studenata u domu, ali se pruža i 

mogućnost potpune izolacije studenta u trenutku kada je to potrebno. Svi studenti tako bi 

imali jednake uvjete studentskog života za jednaku cijenu. 

26



7. Literatura – izvori 

1. Državni arhiv Zagreb, Opatička 29 – izvor nacrta zagrebačkih studentskih domova 

2. Darja Radović Mahečić (1999), Slavko Löwy - sustvaratelj hrvatske moderne 

arhitekture tridesetih godina, izdavač: Horetzky i Institut za povijest umjetnosti, Zagreb; 

3. Članak - Vjesnik (16.5.1961.) "Završeni stambeni objekti studentskog doma u 

Šarengradskoj ulici“; 

4. Baletić, B. (2008), Borongaj i prostorne teme Sveučilišta, ČIP br. 07-08 2008. 

(650-651); 

5. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa – ODLUKA o kriterijima za raspodjelu 

mjesta u studentskim domovima studentskih centara i učeničkim domovima u 

Republici Hrvatskoj za akademsku godinu 2011./2012. 

6. Fengler, M. (1963), Heime ∙ Studenten – Berufstätigen - und Altenheime, 

Verlagsanstalt Alexander Koch GmbH, Stuttgart; 

7. Guallart, V. (2004), Sociopolis – Project for a City oft he Future, Actar i 

Architekturzentrum, Beč; 

8. Ergović, A. (2002), Kvaliteta stanovanja u zagrebačkim studentskim domovima, 

diplomski rad, Filozofski fakultet u Zagrebu, Odsjek za sociologiju, Zagreb; 

9. Razgovor s Ružom Jerković, upraviteljicom studentskog doma „Ante Starčević“ 

10. Razgovor s akademikom Brankom Kinclom, autorom zgrada za znanstvene novake u 

Borovju 

11. Razgovor sa studentima Sveučilišta u Zagrebu 

12. Državni zavod za statistiku - http://www.dzs.hr/ 

13. Studentski centar u Zagrebu - Sveučilište u Zagrebu - http://www.sczg.unizg.hr 

14. Oglasnici - http://www.njuskalo.hr i http://www.oglasnik.hr 

27



8. Dodatak - A3 knjižica - studentsko stanovanje

Studentsko stanovanje u Zagrebu danas - Arhitektonski fakultet

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?