Sobne biljke – odabir prikladnog mjesta - Sjemenarna doo Široki ...

G r e e n G a r d e n • b r o j 3 6 • s i j e č a n j / v e l j a č a 2 0 0 5 . • g o d i n a V I • c i j e n a 3 K M 

Sobne biljke – odabir prikladnog mjesta 

Vrtovi u bocama i posudama 

Artičoka –atraktivno povrće 

Nove sorte trešanja 

Štetnici agruma 

B R O J 3 6 • S I J E Č A N J / V E L J AČ A 2 0 0 5

Riječ urednika 

Poštovani čitatelji! 

Pred vama je novo glasilo, glasilo s novim imenom Green Garden. 

Kao i u dosadašnjim brojevima glasila VRT, i glasilo Green Garden 

obrađivat će teme iz oblasti poljoprivredne proizvodnje. Novi dizajn 

glasila zadržava stare teme, teme koje najviše interesiraju čitatelje. 

Prvi broj glasila Green Garden donosi nekoliko vrlo zanimljivih 

priloga iz cvjećarstva. Ljubitelji «staklenih vrtova» ili vrtova u posudama 

mogu pročitati zanimljiv članak o formiranju takvog vrta 

i izboru biljaka za vrt. Kako pravilno odabrati mjesto za određenu 

biljnu vrstu u zatvorenom prostoru, također možete naći na stranicama 

posvećenim cvijeću. 

Uz kalendar sjetve te nekoliko vrlo zanimljivih članaka iz povrtlarstva, 

a izdvajamo prilog o artičoki, rikuli i luku vlascu, ljubitelji 

povrća mogu pročitati na stranicama posvećenim ovoj oblasti poljoprivredne 

proizvodnje. 

Za voćare je namijenjeno nekoliko vrlo zanimljivih članaka o novim 

sortama trešanja koje postupno ulaze u hercegovačke voćnjake, 

a posebno izdvajamo članak o «Nashi» kruškama koje će ubrzo 

doći i na naše prostore. 

Na koji način zaštititi marelicu od monilije, kako zaštititi voćke 

i vinovu lozu tijekom zime, kako suzbiti smokvina mediča, te sve 

o štetnicima agruma, možete pročitati na stranicama posvećenim 

zaštiti bilja. 

Što koristiti za ishranu stoke u zimskom periodu, odnosno kako 

pravilno formirati obrok, stočari mogu pročitati u prilogu posvećenom 

stočarstvu. 

Ljubitelje akvaristike vjerujemo da će obradovati članak o formiranju 

«tropskog i slatkovodnog « akvarija. 

Vjerujemo da smo kroz odabir tema uspjeli prvi broj glasila Grin 

Garden učiniti zanimljivim većem broju čitatelja, a ako smo nešto 

propustili, nadamo se da nam to nećete zamjeriti. 

Uredništvo 

B R O J 3 6 • S I J E Č A N J / V E L J AČ A 2 0 0 5 

SADRŽAJ 

JAGLACI – PRAVI ZIMSKI UKRAS 4 

POSUDE ZA CVIJEĆE 5 

SOBNE BILJKE 6 

VRTOVI U BOCAMA I POSUDAMA 8 

ARTIČOKA 9 

POVRTNJAK U VELJAČI 0 

BASF 

REZIDBA GOMOLJA KRUMPIRA DA ILI NE? 2 

ZAŠTITA MARELICE OD MONILIJE 3 

HIT SU TRAKE SA SJEMENOM 4 

RIKULA 5 

ŠTETNICI AGRUMA 6 

MLADI LUK 8 

NAJTRAŽENIJA MANDARINA CLEMENTINA 9 

SREDSTVO ZA OBRADU RANA DRVENASTIH BILJAKA 9 

MOSTARSKA MAĐARICA 9 

HIT SU PRIMA, GIANT I ISABELA 20 

NASHI KRUSKE 2 

SMOKVIN MEDIĆ 22 

ZAŠTITA MLADIH VOĆAKA OD ZEČEVA 22 

JABUČNA KOMA UŠ 23 

VOĆNJAK BEZ PLODOVA 24 

REDOVITA REZIDBA 24 

ZAŠTITA VOĆAKA I VINOVE LOZE TIJEKOM ZIME 25 

PITANJA I ODGOVORI 26 

HRANIDBA STOKE U PRIJELAZNOM RAZDOBLJU 27 

UREĐIVANJE TROPSKOG SLATKOVODNOG AKVARIJA 28 

DOGAĐANJA 29 

ZANIMLJIVOSTI 30 

Glasilo GREEN GARDEN 

Nakladnik: 

SJEMENARNA, 

Široki Brijeg, Knešpolje b.b. 

88220 Široki Brijeg, 

Tel.: ++ 387 (39) 703 572, 

Fax: ++ 387 (39) 705 572 

Glavni urednik: 

mr. sc. Ivan Ostojić 

Redakcijski kolegij: 

Josip Brkljača, Nino Rotim, Katica Arar, 

Ante Beš, Danko Tolić, Mario Ćubela 

Marketing: 

Snježana Spahić - Bevanda, dipl. oec. 

Grafička oblikovanje: 

Damir Šanje, Marin Musa 

Tisak: 

LOGOTIP, Široki Brijeg 

Naslovnica: 

Ivan Ostojić 

Mišljenjem Federalnog ministarstva 

obrazovanja, nauke, kulture i športa broj: 

02- 5-4905/0 od 2 . 08. 2002. godine 

glasilo VRT oslobođeno je plaćanja 

poreza na promet. 

3

4 

JAGLACI – PRAVI ZIMSKI UKRAS 

Vjesnici proljeća u prirodi, uzgojeni u vrtu ili domu, predstavljaju pravo malo čudo. Prve cvjetne vrste koje uz 

maćuhice ukrašavaju vrtove u zimskim danima su jaglaci. Svojom ljupkošću i svježinom uspijevaju dotaknuti 

mnoge. 

Piše: JosiP BrklJača, ing. 

Jaglac - prva cvjetnica nakon zime 

Latinsko ime Primula (primus-prvi) 

odnosi se na ranu 

cvatnju nekih vrsta. Rod je bogat 

vrstama koje se odlikuju velikom 

raznolikošću oblika i boja. (Kaćun, 

jaglac, jagorčevina…, kao 

da je mnoštvo imena - slijedilo 

mnoštvo vrsta.) Postoje nježne 

primule za zatvorene prostore, 

vrste koje vole vodu za močvarne 

vrtove, zbijeni i minijaturni 

tipovi za kamenjar, te vrste osobito 

prikladne za vrtne gredice. 

Jaglac je vrlo zahvalna trajnica 

niskog rasta. Listovi su dosta 

široki, hrapavi s udubljenom 

nervaturom, a cvat se sastoji iz 

mnoštva sitnih cvjetova. Korijen 

je vrlo kratak i ne ide duboko u 

tlo. 

Primule spp.-hibridi, kojih u 

posljednje vrijeme ima u svim 

bojama i oblicima, su vrijedne 

pretproljetne trajnice koje cvatu 

Različite boje cvijeta 

veoma rano. Sadimo ih u vrtove, 

ali i u sandučiće i lonce pa su 

i sobne biljke. Razmnožavaju se 

dijeljenjem nakon cvatnje i sjemenom 

u jesen. Najčešće ih nabavljamo 

u punom cvatu i samo 

presađujemo. 

JAGLACI U KUĆI 

Ako ih držimo u kući, moramo 

imati na umu da se radi o 

izvorno vrtnoj biljci, kojoj odgovara 

neka hladnija prostorija, u 

kojoj temperatura nije viša od 

2 do 4°C. Posebno će dobro 

uspijevati u zimskom vrtu ili uz 

prozor. Ne podnosi preobilno 

zalijevanje, ali ni zasušivanje korjenove 

bale. Koristite isključivo 

meku vodu. Prihranjujte svakih 

0 dana tekućim mineralnim 

gnojivom za cvjetnice. Uz pravilnu 

i brižljivu njegu, jaglaci će u 

dobro osvijetljenoj, prozračnoj i 

svježoj prostoriji cvasti dva mje- 

seca. Kada završi period cvatnje, 

nemojte bacati jaglace koje ste 

držali u kući, već ih presadite u 

vrt. Stavite ih na polusjenovito 

mjesto. Ako ih posadite u vlažnu 

zemlju, bogatu organskim 

tvarima, sljedeće proljeće će ponovno 

procvjetati. Prilikom presađivanja, 

veće grmove možete 

razdvojiti. 

JAGLACI NA BALKONU 

Jaglace možete posaditi u 

jednu veću posudu s drugim 

cvijećem otpornim na hladnoću. 

Na dno posude stavite nešto za 

drenažu (npr.šljunak) u visini od 

nekoliko centimetara. Posudu 

ispunite kvalitetnim supstratom. 

Malo strpljenja i mašte bit će 

dovoljno da zablista dobra kombinacija. 

Zemlju možete prekriti 

mahovinom i zalijevajte kada je 

ona posve suha. 

JAGLACI U VRTU 

Dobro rastu u običnom, hranjivom 

i vlažnom vrtnom tlu u 

polusjeni ili na suncu. Malčiranje 

u proljeće, zalijevanje ljeti, uklanjanje 

suhih ocvalih cvjetnih glava, 

neke su od osnovnih mjera. 

Okružite ih dobrim susjedima 

koji će im pružiti zaštitu, a neće 

zasjeniti njihovu ljepotu. Dobro 

će se snaći među lukovicama 

(narcisi, irisi, zumbuli, šafrani…), 

maćuhicama, tratinčicama, pepeljugom… 

Jaglac kao ljekovita biljka koristi 

se u liječenju plućnih bolesti, 

nesvjestice, lupanja srca. Čaj od 

cvjetova povećava broj crvenih 

krvnih zrnaca. Liječi začepljenost, 

histeriju. 

Uzima se korijen: tri četvrtine 

žlice, na tri decilitra proključale 

vode- tri puta dnevno po šalicu 

Agrocentri Sjemenarne u Mostaru 

i Širokom Brijegu u ponudi 

«zimskog cvijeća» ističu 

jaglace koji se sve više traže 

kako za sadnju u vrtovima tako 

i posudama. U ponudi su sadnice 

različitih boja. 


POSUDE ZA CVIJEĆE 

Sobno cvijeće se uzgaja u različitim vrstama posuda, čije dimenzije prije 

svega ovise od same ukrasne biljke. Tako pojedine biljke vole velike i 

prostrane posude, dok druge opet uspijevaju samo u niskim posudama 

ili plitkim zdjelicama. Stoga znalci i ljubitelji cvijeća veliku pažnju pridaju 

upravo njenom odabiru. 

Svima, pa tako i najobičnijim laicima, jasno 

je kako biljke za uspješan rast zahtijevaju 

dovoljne količine vode i hranjivih tvari. Vodu 

dodajemo prema potrebi dok osnovne hranjive 

tvari sobne biljke dobivaju iz komposta 

tj. zemlje za cvijeće. Međutim, kada nabavimo 

navedenu zemlju za cvijeće, trebamo je 

staviti u odgovarajuću posudu. Njen oblik i 

veličina izravno određuju brzinu i kvalitetu 

razvoja same biljke, kao i to kakvo će korijenje 

za svoju ishranu ona uspjeti razviti. Tako 

je poznato da biljke s plitkim korijenom, poput 

kaktusa, zahtijevaju i niske, plitke posude. 

S druge strane, velike sobne biljke poput 

fikusa za svoj nesmetan rast i razvoj traže 

velike, prostrane posude. 

Plastične posude - najlošiji izbor 

I doista, plastične posude jesu najprihvatljivije 

s obzirom na malu cijenu, ali one nisu i 

najpogodnije. Zašto? Zato što takve posude 

nisu namijenjene za velike sobne biljke jer 

su prelagane i kao takve prilično nestabilne. 

Takve posude se lako prevrnu, pogotovo u 

slučajevima kada su neadekvatne tj. prema- 

Ukrasne posude 


Veliki izbor posuda za cvijeće u AC Sjemenarna 

lene i kada se zemlja u njima prosuši. Međutim, 

možemo ih koristiti za manje cvjetne 

biljke posebice ako imamo malo veći broj 

ukrasnih biljaka. Ali, kako su navedene jeftine 

plastične posude često i neugledne uz 

malo naše kreativnosti i taj nedostatak lako 

možemo pretvoriti u prednost. Dovoljno se 

poslužiti trikom uz pomoć ljepljive trake kojom 

oblijepimo posudu, obojimo je, a kad 

se boja osuši, skinemo ljepljivu traku i dobili 

smo pruge koje po želji zatim možemo obojiti 

i nekom drugom bojom. Tako uz malo 

kreativnosti za kratko vrijeme i najneugledniju 

plastičnu posudu za cvijeće možemo 

preobraziti u šareno umjetničko djelo. 

Glinene posude - prikladne 

za sve sobne biljke 

Velika prednost glinenih posuda je u 

tome što ih možemo iskoristiti za sve vrste 

biljaka. Osim toga, ponuda tegli i lonaca od 

gline zaista je velika. Ali prethodno nešto 

trebate znati-zimzelene sobne biljke najbolje 

izgledaju u jednostavnim, neukrašenim 

posudama dok mirisni aranžmani od cvjetnica 

itekako dražesno 

djeluju 

u uskim posudama 

jer su 

visoke i tanke. 

Tako izgledaju 

doslovce po- 

5 

put buketa u vazi. S druge strane, niskim 

cvjetnim vrstama bolje odgovaraju male i 

šire glinene posude. Vrhunac su posude od 

terakote koja je ujedno nešto više od gline 

i koja zbog svog velikog “šarma” predstavlja 

najbolju opciju za ukrašavanje domova, balkona 

i vrtova. Samo kod kupovine svih vrsta 

glinenih posuda vodite računa da nemaju 

nikakve oštre rubove koji se mogu lako otkrhnuti 

a dobra posuda imat će i dobar zvuk 

kada kucnete po njoj. I još nešto, kada se na 

glinenim posudama pojave bjelkaste mrlje 

od kamenca i soli iz mineralnog gnojiva 

problem riješavate četkicom namočenom u 

octu. Istina, kod malo kvalitetnijih i skupljih 

posuda ove neugledne mrlje se vrlo rijetko 

i pojavljuju. 

Keramičke posude - 

mnoštvo neobičnih oblika 

Danas na tržištu nalazimo veliki broj privlačnih 

i neobičnih ukrasnih keramičkih posuda, 

različitih boja i dimenzija. Zapravo riječ 

je o ukrasnim loncima u koje možemo položiti 

već zasađene biljke zajedno s posudom. 

Dakle, ukrasni keramički lonci se rabe isključivo 

za “kamufliranje” postojećih neuglednih 

i oštećenih posuda. Većina tih ukrasnih posuda 

nema drenažne otvore pa mogu poslužiti 

i umjesto tanjurića ili drugih podmetača 

koji se obično stavljaju pod posude. 

Iz navedenog teksta jasno se vidi kako 

svaka posuda nije dobra i odgovarajuća za 

svaku vrste sobnog bilja. Sobne biljke su 

vrlo zahtjevne i kao takve traže maksimum 

pažnje počevši od redovitog prihranjivanja 

pa sve do izbora odgovarajućeg oblika i vrste 

posude. Stoga svim ljubiteljima cvijeća 

poručujem kako im rado stojim na raspolaganju 

u Agrocentru Sjemenarne u Mostaru 

gdje mogu dobiti sve savjete vezane za pravilan 

uzgoj sobnog cvijeća.

6 

SOBNE BILJKE 

odabir prikladnog mjesta 

U svakom stanu ili kući postoji bezbroj mjesta na kojima biljke možemo 

uspješno uzgajati. Potrebno je samo odabrati pravo mjesto za određenu biljku. 


To ne znači pravilan izbor mjesta 

na kome će ljepota biljke 

najviše doći do izražaja nego 

i odabrati biljke koje će u tim 

uvjetima moći normalno napredovati. 

Da bi se postiglo i jedno 

i drugo, moraju biti ispunjeni 

određeni preduvjeti: biljkama 

treba osigurati prikladnu temperaturu 

i potrebnu svjetlost. Prostori 

u kući ili stanu gdje najčešće 

držimo biljke su: hodnici, dnevni 

boravak, kuhinja, kupaonica, a 

vrlo često i spavaće sobe. 

HODNICI 

Hodnik je prvi dio stana ili 

kuće koji svaki posjetitelj vidi, a 

biljke u njemu pridonose stvaranju 

ugodne atmosfere dobrodošlice. 

Hodnici mogu biti 

i neprikladna mjesta za biljke, 

obzirom na to da su često uski i 

nedovoljno osvijetljeni tako da u 

njima biljke ne dolaze do punog 

izražaja. U hodnicima su često 

niže temperature nego u ostalim 

prostorijama. Čestim otvaranjem 

i zatvaranjem ulaznih vrata stvara 

se propuh i razlike u temperaturi. 

Ako se u hodniku nalazi još 

i stubište koje vodi na kat, topli 

će se zrak kretati prema gore, te 

također stvarati propuh. 

Biljke za hodnik ili predvorje: 

• Aspidistra elatior 

biljka lijene domaćice 

• Chlorophytum comosum 

zeleni ljiljan 

• Cissus antarctica 

sobna loznica 

• Clivia miniata – krasna klivija 

• Fatsia japonica – sobna aralija 

• Hedera helix – obični bršljan 

• Tradescantia fluminensis 

riječni puzavac 

Krasna klivija sa svojim tamnozelenim 

jezičastim listovima 

i jarkonarančastim cvjetnim 

glavama, biljka je izrazite ljepote. 

Hlad hodnika ili predvorja 

produžit će vrijeme njezina cvjetanja. 

Svaka biljka zahtijeva posebno mjesto 

DNEVNI BORAVAK 

Dnevni je boravak najpopularnije 

mjesto za biljke i biljne 

aranžmane, s obzirom na to 

da se tu najčešće odmaramo i 

provodimo najviše vremena te 

uživamo u okruženju koje smo 

sami uredili. Prostorije za dnevni 

boravak su uglavnom svijetle s 

mnogo prozora i najčešće okrenute 

prema suncu. Najčešće je 

riječ o većim prostorima u koje 

je najbolje smjestiti visoke biljke. 

Takvi prostori se vrlo često griju, 

a grijanje isušuje zrak, te je tada 

biljkama potrebno osigurati dodatnu 

vlažnost. 

U topao, dobro osvijetljen i 

dovoljno prostran dnevni boravak 

možemo smjestiti sljedeće 

biljke: 

• Begonia rex – begonija 

• Codiaeum variegatum pictum 

kroton 

• Dieffenbachia maculata 

pjegava difenbahija 

• Dracena marginata 

obrubljeni zmajevac (dracena) 

• Euphorbia pulcherrima 

božićna zvijezda 

• Ficus benjamina 

suzna smokva (fikus) 

• Ficus elastica – gumijevac 

• Ficus lyrata – lirasti fikus 


• Hydrangea macrophilla 

hortenzija 

• Kalanchoe blossfeldiana 

kalanhoa 

• Monstera deliciosa 

monstera 

• Philodendron bipinnatifidum 

– dvostruko urezani filadendron 

• Rhododendron simsii – azaleja 

• Yucca elephantipes 

juka, liljan palma 

Dracena je izvrsna biljka za 

dnevni boravak. Dobro podnosi 

temperaturna promjene. Zahtijeva 

jaku, ali difuznu svjetlost. 

KUHINJA 

Većina ljudi dobar dio vremena 

provodi u kuhinji. Dok 

domaćica u njoj priprema jela 

ili obavlja neki drugi posao, biljke 

pridonose stvaranju ljepšeg 

i ugodnijeg ambijenta. Kuhinje 

koje su dovoljno osvijetljene, a 

temperatura u njima ujednačena, 

prikladne su za mnoge biljke. 

Razina vlažnosti u kuhinjama 

obično je visoka zahvaljujući 

pari. Listovi biljaka postanu brzo 

Staklenici idealni za cvijeće 


masni i prašnjavi, pa ih je potrebno 

češće čistiti. U kuhinjama 

bolje uspijevaju biljke s debelim 

i sjajnim listovima. Biljke u kuhinjama 

potrebno je redovito zamjenjivati 

novim. 

• Begonia rex – begonija 

•Chrysanthemum x morifolium- 

krizantema 

• Coleus blumei 

ukrasna kopriva 

• Epipremnum aureum 

scindapsus 

• Hedera helix – obični bršljan 

• Impatiens walleriana 

vodenika 

• Saintpauilia - ljubičica 

• Tradescantia fluminensis 

riječni puzavac 

• Zebrina pendula 

srebrna puzavica 

Vodenika je vesela biljka koja 

slobodno cvate. Postavljena na 

kuhinjski stol, gdje obitelj objeduje, 

unosi dah ljeta. 

SPAVAĆE SOBE 

Mnoge spavaće sobe su 

okrenute prema istoku, te je 

njihova prozorska daska pogodno 

mjesto za manje zahtjevne 

biljke. Biljke na tim mjestima ne 

smiju biti zaboravljene iako se 

jutarnja ustajanja često odvijaju 

u atmosferi žurbe i utrke s vremenom. 

Biljke koje mogu biti postavljene 

u spavaćoj sobi 

• Cyclamen persicum – ciklama 

• Fatshedera lizei 

debeli bršljan 

• Fucsia – fuksia 

• Jasminum polyanthum 

kineski jasmin 

• Maranta leuconeura erythroneura 

– maranta 

• Pelargonium x hortorum 

pelargonija 

• Saintpaulia –ljubičica 

• Spathiphyllum wallisii 

jedarce 

Ciklama je biljka kojoj pogoduje 

svjež zrak i jaka filtrirana 

svjetlost. Prikladna je za spavaće 

sobe u kojima povremeno može 

biti i «zaboravljena». 

KUPAONICE 

U stanovima i kućama novije 

gradnje kupaonice su s više svjetlosti 

a i temperatura je tijekom 

cijelog dana ujednačena. Postotak 

vlage u zraku u kupaonicama 

je obično visok, što pogoduje 

rastu biljaka. Na prozorima su 

često mutna stakla koja stvaraju 

difuznu svjetlost koja pogoduje 

mnogim biljkama. Međutim, česte 

promjene vrijednosti temperature 

(prilikom kupanja naglo 

raste a kasnije pada), negativno 

djeluje na biljke a i pogoduje razvoju 

mnogih bolesti. 

7 

Biljke koje se mogu postaviti 

u kupaonici ukoliko za to postoji 

dovoljno prostora 

• Adiantum raddianum 

brazilski gospin vlasac 

• Asplenium nidus 

gnjezdasta paprat 

• Calathea makoyana 

pametna biljka (kalatea) 

• Carex morrowii – japanski šaš 

• Chamaedorea comosum 

palma 

• Chlorophytum comosum – zeleni 

ljiljan 

• Cissus antarctica – sobna loznica 

• Cyperus alternifolius – uskolisni 

šilj 

• Epipremnum aureum - scindapus 

• Ficus pumila – puzajuća smokva 

(fikus) 

• Nephrolepis exaltata – kovrčava 

paprat 

• Peperomia scandens – puzajuća 

peperomija 

Zeleni ljiljan je biljka kojoj je 

potrebna jaka difuzna svjetlost. 

Kada dovoljno izraste često služi 

kao dobar zaklon od sunčeve 

svjetlosti.

8 

VRTOVI 

U BOCAMA 

I POSUDAMA 

Uzgoj biljaka u bocama ili drugim sličnim posudama 

zahtijeva puno pažnje ali i strpljenja. Dobro i pravilno 

zasađen vrt u boci privlači veliku pozornost, a s druge 

strane ne zahtijeva posebnu njegu. 


Ono što treba naglasiti jest 

da je pravilan izbor biljaka 

i posude od presudne 

važnosti. Za vrt u boci ili terarij 

mogu se koristiti različite staklene 

posude, raznih veličina i oblika 

(različite staklene boce, različite 

staklenke, zdjele i akvariji 

za ribice, veće čaše od konjaka i 

dr.). U prodavaonicama cvijeća i 

opreme za cvijeće mogu se pronaći 

staklene posude različitih 

boja (zelene, žute, smeđe) posebno 

rađene za vrtove. Koristite 

Vrt u posebnoj posudi 

čisto prozirno staklo ili ono diskretno 

obojeno. 

Sadnja biljaka 

Nakon odabira posude slijedi 

sadnja biljaka. Biljke se sade u 

potpuno suhe posude. Na dno 

posude najprije se stavlja sloj 

sitnog pijeska do visne 2,5 cm. 

Ako se koriste boce s uskim grlom, 

za sipanje pijeska koriste 

se lijevci od kartona. Na pijesak 

se dodaje sloj treseta debljine 

5-8 cm. Ako je otvor na posudi 

veći, sadnja je jednostavnija, a 

svakako najlakša ako u posudu 

možemo uvući šaku. Za sadnju 

u bocama uskog grla koristi se 

poseban alat koji se najčešće improvizira. 

Najčešće se na štapić 

pričvrsti mala žličica koja uveliko 

olakšava sadnju. 

Prije same sadnje potrebno je 

napraviti plan i raspored biljaka 

u boci. Pazite na to kako će boca 

biti izložena – da li će se vidjeti 

samo s jedne strane ili cijela. 

Odabranu biljku za sadnju 

pripremite na način da je izvadite 

iz posude, rastresite joj korijenje, 

ako je potrebno skratite ga 

i odstranite suvišnu zemlju. Žlicom 

napravite rupicu u tresetu, 

postavite biljku držeći je između 

dva štapića, a onda ju polako 

učvrstite. 

Njega biljaka u posudi 

Nakon sadnje biljaka prekrijte 

kompost tankim slojem sitnog 

pijeska. Po stranicama posude 

ulijte malo vode, kako bi sa 

stakla isprali eventualne ostatke 

zemlje i ovlažili kompost. Biljke 

u terariju lagano ovlažite prskalicom. 

Nakon sadnje posuda jedno 

vrijeme ostaje nepoklopljena 

(nekoliko sati), a nakon toga 

se stavlja čep ili poklopac. 

Ako se unutrašnjost staklene 

posude ili boce zamagli, a magla 

se kroz dulje vrijeme ne povuče, 

otvorite posudu i pustite da 

se posuda prozrači. Promjene u 

temperaturi zraka uzrokuju privremenu 

kondenzaciju, ali kada 

su biljke zasađene i kada se zrak 

u boci ustali, daljnje zalijevanje 

i prozračivanje postaju nepotrebni. 

Ovakav vrt postavite na 

mjesto do kojeg dopire dovoljno 

jaka svjetlost, ali obratite pozornost 

da ne bude pod izravnim 

utjecajem sunčanih zraka. To je 

najčešće u blizini prozora. 

AC sjemenarna - veliki izbor vrtova u 

posebnim posudama 

Priprema boce 

za sadnju 

Prije same sadnje biljaka 

boca se mora pripremiti za 

sadnju. Bocu iliposudu prvo 

isperite vodom i deterdžentom. 

Nakon toga je 

ponovno napunite vodom 

u koju ste dodali malo 

varikine ili nekog drugog 

dezifekcijskog sredstva kako 

bi se uništile gljivice. Potom 

je ponovno dobro isperite i 

osušite. 

• • • 

Biljke za vrtove 

u boci 

Vrtovi u boci ili posudama 

idealni su za nježne biljke, 

posebno za one kojima je 

potrebna velika vlažnost 

i one koje su osjetljive na 

propuh i suh zrak. Osim 

toga, izbor se odnosi na 

biljke koje sporije rastu, 

kako im posuda ubrzo ne bi 

postala pretijesna. Cvatuće 

biljke treba izbjegavati jer je 

ocvale cvijetove teško uklanjati, 

te će trunuti unutar 

posude. Prije sadnje biljaka 

provjerite jesu li posve 

zdrave i nema li na njima 

štetnika. 

• • • 

Biljke pogodne za 

vrt u boci jesu: 

• Adiantum raddianum i 

A. Hispidulum – brazilski 

gospin vlasak 

• Begonia bowerii – tigrasta 

begonija 

• Cryptanthus spp. – 

zemaljska zvijezda 

• Ficus pumila minima – 

minijaturni puzajući fikus 

• Fittonia verschaffeltii i F. 

V. argyroneura – fitonija i 

srebrenastožilna fitonija 

• Pellaea rotundifolia 

– okruglolisna paprat 

• Peperimia caperata – 

smaragdna peperonia 

• Selaginella kraussiana i 

S. martensii – papratnjače 

puzavice 


Piše: nino rotim, diPl. ing. 

doista se radi o zanimljivom 

I povrću koje je ostavilo traga 

u mnogim starim civilizacijama, 

iako i dan danas jednim dijelom 

predstavlja mistično i nepoznato 

višegodišnje povrće. Kako u Hercegovini 

vlada velika potražnja 

za njenim sjemenom, morali 

smo angažitrati i našu nabavnu 

službu da posegne put Italije 

koja je ujedno i rekordni proizvođač 

na Mediteranu ( s čak 56 

posto udjela proizvodnje). Međutim, 

to ne znači da je artičoka 

manje popularna i u Španjolskoj, 

Francuskoj i Grčkoj, gdje se sve 

proizvedene količine vrlo brzo 

prodaju. Iako se najvećim dijelom 

uzgaja na Mediteranu, iznimno 

je popularna i u SAD-u te 

Argentini. Stoga slobodno možemo 

reći kako se danas artičoka 

uzgaja diljem svijeta i kako je s 

pravom uvrštena u vodeće svjetske 

luksuzne namirnice. 

Može li se artičoka uzgojiti 

u Hercegovini? 

Dakako da može, a što najbolje 

potvrđuju dijelovi obiteljskih 

povrtnjaka čiji su vlasnici 

imali sreću da nabave i posiju 

dio njenog sjemena koje je nabavljeno 

i distribuirano na našem 

podneblju. Inače, općenito 

gledano, može se reći kako se artičoka 

može uzgojiti u područjima 

gdje srednje zimske temperature 

nisu niže od 5 stupnjeva 

C. Posebno dobro uspijeva u područjima 

bez velikih kolebanja 

temperatura, naročito u vrijeme 

zametanja cvatova. Artičoka dobro 

podnosi umjerene vjetrove, 

posolicu i malo zaslanjena tla. 

Stoga joj najviše odgovaraju 

priobalni tereni, uz samu obalu 

Sjeme artičoke 


ARTIČOKA 

atraktivno povrće 

s prizvukom luksuza 

Riječ je o zdravom 

i s gospodarskog 

gledišta zanimljivom 

višegodišnjem povrću 

koje je svrstano u luksuzne 

namirnice. Posebice je dojmljiva 

njena ljekovita vrijednost koju su 

uočili stari Egipćani, Grci i Rimljani. 

Uostalom, u Europu je došla kao 

delikatesa na kraljevskim stolovima. 

Artičoka postaje sve traženija povrtnica 

9 

mora a koji su zaklonjeni od bure 

i juga. Zato i ne začuđuje kako se 

u Dalmaciji artičoka počela organizirano 

proizvoditi na površini 

od 0 hektara, s tendencijom 

daljnjeg rasta. Naročito se njena 

proizvodnja proširila na Hvaru, 

Visu i Braču te u dolini Neretve i 

Konavlima. Zbog blizine navedenih 

područja lako se da zaključiti 

kako i južna Hercegovina može 

osigurati optimalne uvjete za 

uzgoj ovog nadasve zanimljivog 

povrća. Jasno je kako se kod nas 

preporuča uzgoj za potrebe domaćinstva, 

iako bi se veće količine 

ovog povrća mogle plasirati i 

na tržište. 

Kako se uzgaja artičoka? 

Artičoka se uglavnom uzgaja 

vegetativnim putem jer se na 

taj način sortne karakteristike 

prenose u potpunosti. Obično se 

radi o vegetativnom uzgoju putem 

zelenih reznica koje se uzimaju 

od starijih, dobro razvijenih 

biljaka. Međutim, danas su stvoreni 

novi kultivari koji se mogu 

uzgajati iz sjemena. Navedeni 

način uzgoja se posebno prakticira 

u Izraelu i Kaliforniji gdje je 

organiziran jednogodišnji uzgoj 

iz sjemena na izrazito velikim 

proizvodnim područjima. 

S berbom se počinje kada 

se vanjski zeleni listići počnu 

odvajati od središnjih, koji su još 

zatvoreni. A osim cvatnih pupova 

u ljekovite svrhe se koriste i 

listovi te korijen. A znanstvenici 

su dokazali da artičoka osvježava 

ten, uravnotežuje organizam 

i bistri glavu, pomaže jetri i žučnom 

mjehuru, omogućuje bolju 

probavu masnoća te snižava 

kolesterol. Osim toga, štiti od 

ateroskleroze, gihta i probavnih 

smetnji. Zanimljivo je da je za 

snižavanje kolesterola zaslužan 

sastojak cinarin zbog čega se 

artičoka preporuča i u sprječavanju 

angine pectoris, moždane 

kapi, astme, alergija i reumatskih 

bolesti. Dakle, osim u kulinarstvu, 

artičoka je iznimno cijenjena 

i u zdravstvenom smislu. Sve 

to objašnjava zašto je riječ o vrlo 

traženom povrću ne samo kod 

nas nego i u cijelom svijetu. Stoga, 

požurite i iskoristite priliku 

jer je i ove godine u Sjemenarnu 

Mostar stigla ograničena količina 

sjemena ove visoko cijenjene 

povrtne kulture.

0 

POVRTNJAK 

U VELJAČI 

U odnosu na prethodni mjesec sjetva i sadnja povrća 

dobiva veće značenje, što se podjednako odnosi na 

otvoreni i zaštićeni prostor. Osim toga, približavanjem 

proljeća potrebno je izvršiti i pripreme oko izbora povrtnih 

kultura, nabavke sjemena i gnojiva. 


Približavanjem toplijeg vremena 

u povrtnjaku se lagano intenziviraju 

radovi. To se posebice 

odnosi na sjetvu u zaštićeni prostor 

s ciljem proizvodnje prijesadnica 

koje se nakon potpunog 

razvitka sade na otvorenim ili zaštićenim 

prostorima. Međutim, 

kako se najviše sije hibridno sjeme, 

a ono nije jeftino, savjetujemo 

svim uzgajivačima da strogo 

vode računa o gustoći i dubini 

sjetve, ali i o pravilnom izboru hibrida 

povrća. Osim toga, ukoliko 

u svojim zalihama raspolažete sa 

sjemenom od lanjske proizvodne 

godine provjerite u kakvim 

je uvjetima ono čuvano. Jer svakako 

trebate znati da ukoliko 

su u tijeku čuvanja sjemena bili 

povišeni temperatura i relativna 

vlaga zraka može se dogoditi da 

dođe do slabljenja životne snage 

sjemena tj. dolazi do pojave 

gubitka klijavosti. Stoga ukoliko 

imate dvojbe poželjnije je da 

Presadnice radiča 

nabavite novo sjeme jer nije svejedno 

hoće li nicati 50, 60 ili 70 

posto posijanog sjemena. 

Osim toga, skupo hibridno 

sjeme nabavljajte isključivo u 

provjerenim sjemenskim kućama 

koje na svojim sjemenskim 

artiklima imaju odgovarajuću 

deklaraciju. Inače, podaci s deklaracije 

su iznimno važni. Na 

njima je osim imena hibrida, kategorije 

i godine proizvodnje navedena 

i klijavost sjemena izražena 

u postotcima a označen je 

i broj sjemenki. Istina, ponekad 

je označena samo gramatura ali 

veliki proizvođači povrća već dobro 

znaju kako u gramu rajčice 

ima 300 sjemenki, u gramu paprike 

50 sjemenki i slično. 

Osim proizvodnje prijesadnica, 

tijekom veljače obavlja se i 

sadnja krumpira, proljetnog češnjaka, 

luka (arpadžik), artičoke, 

šparoga i rabarbare. U Hercegovini 

je posebno aktualna sadnja 

Sjetva povrća u zaštićeni prostor u toplijim područjima 

Veliki izbor sjemena povrća u Sjemenarni Mostar 

Presadnice rajčice Presadnice salate 

ranog krumpira koji se već početkom 

svibnja nalazi na policama 

trgovina. Dakle, dok se u 

Hercegovini mladi krumpir vadi, 

u sjevernijim dijelovima zemlje u 

tijeku je sadnja i to pretežno kasnijih 

sorti krumpira. 

Dakle, bliži se vrijeme kada 

će u povrtnjaku biti veoma živo 

i vrijeme kada uzgoj povrća (prijesadnica 

i konzumnog povrća) 

biva vrlo profitabilan. S druge 

strane, ljubitelje neobičnog i rijetkog 

povrća obavještavamo da 

je u Sjemenarnu Mostar pristigla 

veća količina ovog sjemena. To 

znači da i ove godine možete 

posijati sjemena iz neobičnog 

svijeta tikava, tikvica, paprika, 

rajčica, krastavaca, kineskog kupusa 

i ostalog povrća koje inače 

nemate priliku kupiti na policama 

trgovina ili na tržnicama. Pored 

toga osigurali smo i dovoljne 

količine sjemena kikirikija, slanutka, 

artičoke ali i sjemena najčešćih 

vrsta ljekovitog i aromatičnog 

bilja. 


2 

REZIDBA GOMOLJA 

KRUMPIRA - DA ILI NE? 

Hercegovački proizvođači krumpira pred njegovu sadnju 

tradicionalno, osim naklijavanja vrše i rezidbu gomolja. 

Međutim, postavlja se pitanje je li to, sa stručne strane 

gledišta, opravdano ili je pak riječ o sasvim neprihvatljivoj 

mjeri pripreme gomolja za sadnju. 

Piše: mario ĆuBela, diPl. ing. 

I doista, u Hercegovini se prije 

sadnje krumpira tradicionalno 

vrši i rezidba gomolja. Uglavnom 

se primjenjuje kod krupnije kalibraže 

sorte Jaerla, ali i kod ostalih 

sorata koje se sade na ovom 

području. Osim kod nas, rezanje 

gomolja se prakticira i u susjednoj 

Dalmaciji te na otocima 

dok idući prema sjevernijim područjima 

ono postupno opada. 

Moglo bi se reći kako se gomolji 

krumpira režu zbog nedostatka 

dovoljnih količina zdravog 

deklariranog sjemenskog materijala, 

zbog bržeg množenja 

kvalitetnog sjemena ili zbog 

ekonomske svrsihodnosti kada 

je riječ o proizvodnji merkantilnog 

krumpira. Bilo kako bilo, 

ono što je od bitnog značaja, sa 

stručne strane gledišta, a što mi 

upravo trebamo i upozoriti jeste 

da samo rijetki proizvođači 

krumpira rezidbu gomolja izvode 

na pravilan način. 

Pravilna rezidba 

gomolja-temelj uspjeha 

Pravilna rezidba gomolja 

obavlja se desetak dana prije 

same sadnje. Već naklijali gomolji 

režu se po duljini tako da 

približno jednak broj klica (okaca) 

ostane na svakoj polovici. 

Drugim riječima, reže se duž osi 

gomolja od vršnog dijela ka pupku 

s tim da nakon svakog reza 

nož trebamo dezinficirati 70% 

alkoholom ili pak potapanjem u 

2% rastvor formalina. Međutim, 

krupni naklijali gomolji se u pojedinim 

dijelovima naše zemlje 

režu i poprečno s tim da se u tom 

slučaju odsijeca samo vršni dio 

koji i sadržava najveći broj klica. 

Ali, od bitnog je značenja da kod 

spomenute vršne rezidbe težina 

odsječenog dijela s klicama ne 

smije biti manja od 25 grama jer 

lakši odsječak neće dati normalno 

razvijenu biljku. Spomenimo 

i kako posljednjih 20-tak godina 

Krumpir na naklijevanju Posebna pakiranja sjemenskog krumpira 

u Americi prakticiraju strojnu rezidbu 

s tim da se gomolji režu na 

odjeljke s klicama težine 40-50 

grama. 

Što s gomoljima 

nakon rezidbe? 

Kako smo i naveli, pravilna 

rezidba se vrši desetak dana prije 

sadnje. Postavlja se pitanje što 

s rezanim dijelovima gomolja, 

gdje ih smjestiti i što je uopće 

svrha tako rane rezidbe. Sve će 

nam biti jasno ukoliko u obzir 

uzmemo činjenicu kako sami 

postupak rezanja predstavlja veliku 

povredu gomolja a rezano 

mjesto idealan “ulaz” za prodor 

bakterija i gljivica koji u lošijim 

uvjetima sadnje čak mogu prouzročiti 

propadanje gomolja. Stoga, 

krumpir treba što prije smjestiti 

u uvjete koji će omogućiti 

stvaranje zaštitnog sloja upravo 

na tim prerezanim dijelovima 

gomolja. Jer kada se stvori taj zaštitni 

sloj ili kalus, i samo sjeme 

će biti puno sigurnije, odnosno, 

spremnije za sadnju. Inače, kako 

bi potakli tvorbu kalusa, krumpir 

trebamo što prije nakon rezidbe 

smjestiti u prostoriju gdje se 

temperature kreće od 4 do 6 

stupnjeva C i relativna vlaga zraka 

od 80 do 90 %. 

U zemljama gdje se 

gomolji krumpira 

masovno režu 

zaprašivanje reza 

fungicidima protiv 

gljivičnih bolesti koje 

izazivaju trulež 

gomolja uobičajena 

je praksa. 

Koriste se fungicidi 

na osnovi : 

tirama, mancozeba, 

tiabendazola i dr. 

I što bi na kraju zaključili nego 

da se sa stručne strane gledišta 

rezidba gomolja ne preporuča 

jer uvijek postoji mogućnost od 

prenošenja virusnih oboljenja. 

Zato je uporaba cijelih gomolja 

svakako najbolja ali i najskuplja 

jer zahtijeva i veći utrošak sjemena 

po jedinici površine. S druge 

strane, praksa je pokazala opravdanost 

rezidbe ali provedene 

uz poštivanje navedenih pravila 

počevši od momenta rezidbe pa 

sve do čuvanja tako pripremljenog 

sjemena do sadnje. Istina 

je i da se svježe izrezani gomolji 

mogu odmah saditi ali samo u 

dovoljno zagrijano tlo. Ukoliko 

takve gomolje posadimo u hladno 

i vlažno tlo dolazi do njihovog 

brzog propadanja što će se 

manifestirati praznim mjestima 

na parceli. Ali, uvijek ima “stručnjaka” 

koji će ustanoviti da je 

ipak sve do lošeg sjemena... 

Orginalno sjeme 

B R O J • S I J E Č A N J / V E L J AČ A 2 0 0 5

ZAŠTITA MARELICE 

OD MONILIJE 

Piše: Prof. dr. ante Beš 

Za razliku od nekih drugih 

vrsta (šljiva, breskva, nektarina, 

jabuka) koje se u posljednje vrijeme 

sve teže mogu prodati na 

našim tržnicama, marelica se 

uvijek može prodati i to po veoma 

povoljnoj cijeni, primjerice 3 

– 4, pa i više puta višoj nego što 

se prodaje šljiva. I pored toga 

kod nas broj stabala marelice 

iz godine u godinu opada, a ne 

postoji ni neka veća zainteresiranost 

poljoprivrednih proizvođača 

da podižu komercijalne 

zasade marelica. Razlog tome, 

prije svega, treba tražiti u činjenici 

što je marelicu teško zaštititi 

od napada štetočina, primjerice 

žilogriza, odnosno od napada 

uzročnika bolesti od kojih na 

našem području izuzetno velike 

štete nanosi monilija. 

Monilija –najznačajnija 

bolest marelice 

Monilija sigurno spada u 

najznačajnije bolesti marelice 

zbog koje gotovo svake godine 

dolazi do velikog propadanja 

cvjetova, sušenja vrhova rodnih 

grančica, odnosno djelomičnog 

propadanja vršnih dijelova krošnje, 

te truljenja značajnog broja 

plodova. Ukoliko napad monilije 

potraje više godina uzastopice, 

može doći do potpunog propadanja 

stabala marelice. 

Napad gljivice uzročnika monilije 

manifestira se u dva posve 

različita oblika ovisno od vremena 

napada, odnosno organa marelice 

kojeg gljivica napada. Naime, 

u proljeće monilija napada 

cvjetove od kuda preko stapke 


cvijeta prodire u mladice. Drugi 

oblika napada monilije vezan je 

za plodove na kojima dolazi do 

truljenja, Iako i jedan i drugi oblik 

bolesti može pričiniti ozbiljne 

štete, ipak je mnogo štetniji onaj 

oblik koji izaziva sušenje cvjetova 

i mladih izboja. 

Zaraza u vrijeme cvatnje 

Zaraza cvjetova, a nešto kasnije 

i mladica, posebno ako u 

vrijeme cvatnje vlada kišovito i 

prohladno vrijeme, može dovesti 

do propadanja izuzetno velikog 

broja cvjetova. Zatim, što 

je još značajnije, bolest zahvaća 

mladice koje od vrha počinju 

provenjavati. Kasnije se provenjavanje 

širi prema osnovi mladice 

i zavisno od jačine napada 

suši se manji ili veći dio mladice. 

Ulaskom gljivice u tkivo mladice 

stablo marelice postaje stalno 

inficirano. Mnogi voćari provenjavanje 

mladica često pripisuju 

djelovanju niskih temperatura. 

Međutim, iako, posebno kada se 

radi o sortama marelice koje ranije 

cvjetaju, može doći do šteta 

od mraza, sušenje cvjetova i provenjavanje 

mladica koje je prouzrokovano 

monilijom moguće je 

razlikovati od sušenja koje je nastalo 

zbog niskih temperatura. 

Štete se često 

pripisuju mrazu 

Naime, kada se radi o izmrzavanju, 

obično su zahvaćeni cvjetovi, 

odnosno mladice na cijeloj 

voćki, dok je sušenje navedenih 

organa izazvano monilijom, 

izuzev u slučaju veoma jakog 

napada, ograničeno na pojedine 

dijelove grana. Dalje, na sta- 

blima koja se redovito ne štite 

od napada monilija više godina 

uzastopice s vremenom se pojavljuje 

smolotok koji je iz godine 

u godinu sve obilniji zbog čega 

napadnuto stablo postupno slabi 

i obično na kraju propadne, jer 

dolazi do sušenja vršnih dijelova 

krošnje, a zatim i debljih grana. 

Najkritičnije vrijeme napada 

monilije je faza cvatnje posebno 

ako je u to doba vrijeme kišovito 

i prohladno s visokom zračnom 

vlagom. Naime, ako voćka uspije 

nezaražena proći to kritično razdoblje 

i plodovi porastu, nema 

više mogućnosti da gljiva prodre 

u mladicu. Međutim, kasnije, 

kada plodovi počnu zrijeti, dolazi 

do njihovog inficiranja. Osjetljivost 

ploda na infekciju je veća 

što je bliži zriobi. Zaraženi plod 

dobije smeđe pjege koje se šire 

i prodiru u meso ploda što ubrzo 

dovodi do njegovog truljenja. 

Ako se takvi plodovi ne uklone s 

grane, oni se tijekom ljeta suše, 

mumificiraju i ostaju zalijepljeni 

za rodnu grančicu. 

Suzbijanje 

Suzbijanje monilije vrši se 

primjenom ne pesticidnih i pesticidnih 

mjera zaštite. Primjerice, 

značajna nepesticidna mjera 

sastoji se u tome da se na stablu 

marelice uklone svi mumificirani 

plodovi, što treba obaviti još u 

vrijeme vegetacije. Pored sasušenih 

plodova treba odstraniti 

sasušene grančice, ili sasušene 

vršne dijelove grančica. Kod odstranjivanja 

suhih dijelova grančica 

treba rezati oko 0 – 20 cm 

ispod suhog dijela jer je gljivica 

zahvatila i dio zelenog tkiva. Sve 

sakupljene mumije plodova i 

Marelica spada u najprofitabilnije voćne 

vrste koje se gaje na našem području. 

Nažalost podizanje većih komercijalnih 

nasada onemogućava veći broj štetnika 

ali i monilija – najznačajnija bolest marelice. 

3 

odrezane suhe grančice treba 

uništiti, najbolje spaliti. 

Suzbijanje monilije primjenom 

fungicida najbolje je obaviti 

u dva roka. Prvo tretiranje najbolje 

je obaviti neposredno pred 

otvaranje cvjetova jer se fungicidu 

koji se koristi za suzbijanje 

monilije obično dodaje i neki 

insekticid za suzbijanje tripsa. 

Drugo tretiranje izvodi se u vrijeme 

precvjetavanja, dakle kada je 

otpalo oko 50 % latica. 

Budući da monilija postaje 

brzo rezistentna na čestu upotrebljavane 

fungicide, to fungicide 

češće treba mijenjati. U pravilu 

fungicid koji se koristi kod 

prvog tretiranja ne koristi se kod 

drugog tretiranja već se zamijeni 

s nekim drugim, s tim da su im 

djelotvorne tvari različite. 

Od većeg broja pripravaka 

mogu se koristiti: Bavistin FL, 

Konker SC, Ronilan DF, Teldor 

SC, Systhane, te mnogi drugi 

pripravci. 

Zaštita protiv Manolije u cvatnji

4 

HIT SU TRAKE SA SJEMENOM 

Da se snovi mogu ostvariti znaju svi povrtlari koji su već sijali eko trake sa sjemenom. 

Dovoljno je u kvalitetno pripremljeno tlo položiti trake koje se potom pokrivaju rahlom 

zemljom. Ostalo je dječija igra jer nema ni prorjeđivanja ni presađivanja biljaka. 

mladen karačiĆ, diPl. ing. 

prigradskim naseljima, ve- 

U ćim i manjim mjestima, posljednjih 

godina izgrađeno je i 

još uvijek se gradi mnogo kuća. 

Obično je riječ o vikendicama čiji 

vlasnici nastoje pobjeći iz gradske 

gužve i odvojiti jedan dio 

stresne svakodnevice upravo 

za odmor uz hobi vrtlarenje. To 

nije pojava novijeg karaktera jer 

je ona potvrđena i primjerima, 

odnosno, trendovima iz susjednih 

zapadnih zemalja. Uostalom, 

svaki dan nas mediji “bombardiraju” 

proizvodnjom «zdrave 

hrane» i prednostima uzgoja povrća 

u obiteljskom povrtnjaku. 

Zbog toga navedeni vikendaši 

uz kuće obično kupuju i okolne 

parcele na kojima uz ukrasne 

vrste drveća i grmlja planiraju tj. 

uklapaju vlastiti obiteljski povrtnjak. 

Ali, pošto se većinom radi 

o “novopečenim gradskim poljoprivrednicima” 

koji nisu vični 

Posebna sjemena za “preciznu sjetvu” 

Traka sa sjemenima 

sjetvi povrća, javljaju se i prve 

poteškoće. 

Pregusta sjetvasimbol 

amaterizma 

u povrtnjaku 

I doista, najlakše je nabaviti 

malo više sjemena kojim se 

doslovce pokrije površina povrtnjaka. 

Ali, tada upravo činimo 

kontra učinak u vidu postizanja 

pregustog rasporeda biljaka na 

maloj površini. Svakako, pregusta 

sjetva je veliki problem u 

povrtlarenju. Stoga je poznata 

sjemenska kuća Franchi odlučila 

pomoći svim početnicima u hobi 

vrtlarenju. 

Sjemenske trake – 

precizna sjetva 

Na tržištu su se pojavile trake 

različite duljine (najčešće pet 

metara) u kojima se već nalazi 

sjeme povrća spremno za sje- 

tvu. Što to znači? To znači da 

su u navedenoj traci sjemenke 

posložene na pravu udaljenost, 

što u mnogo čemu olakšava 

sami moment sjetve. Međutim, 

navedene trake se koriste 

samo kod sjetve na otvorenom 

i u slučajevima kada smo zemlju 

prethodno kvalitetno obradili, 

odnosno, fino-mrvičasto usitnili. 

Osim toga, tlo treba biti i dobro 

nagnojeno jer je razumljivo kako 

će biljke napredovati samo uz 

dovoljnu količinu hranjivih elemenata. 

Pošto smo traku položili 

na pripremljeno i prikladno 

nagnojeno tlo dovoljno ju je 

lagano prekriti slojem rahle ze- 

Iako ne osobito atraktivna 

začinska biljka mnogim jelima 

daje osobit ukus i njegova 

je uloga u kuhinji vrlo važna. 

Uzgaja se uglavnom zbog sjemenki, 

ali u posljednje vrijeme 

sve više dobivaju na popularnosti 

donji listovi koji se koriste 

za ukrašavanje mnogih jela. 

Korijander ima jak i osebujan 

okus koji se ne mora svakom 

sviđati stoga se preporuča 

prije kušati jela s korijanderom, 

pa se onda odlučiti za uzgoj u 

vrtu. 

Korijander se uzgaja iz sjemenki, 

sjetvom u plitke kanaliće 

početkom proljeća. Sporo 

niče, ali kada se pojave mlade 

biljčice preporuča se obaviti 

mlje i zaliti. Za kratak vremenski 

period dolazi do razlaganja trake 

zbog čega se razvija i “ekološka 

energija” koja pospješuje početni 

rast sjemena. 

Navedene trake su dosta prikladne 

za sjetvu sitnijeg sjemena 

povrća čiji ravnomjeran raspored 

na gredici nije lako izvediv. Osim 

toga, sjetvom eko trake ostvarujemo 

i manje zbijanje tla u povrtnjaku 

jer u ovom slučaju nema 

redovitog prorjeđivanja i presađivanja 

biljaka, te time i nepotrebnog 

gaženja zemlje. Što na 

kraju reći nego bravo Franchi... 

Sjemenarnini Agrocentri u 

Mostaru i Širokom Brijegu u 

ponudi sjemena povrtnica 

za ovu sezonu nude i povrtne 

vrste sa sjemenom u tzv. 

samorazgrađujućim trakama, 

a od povrtnih vrsta tu su: mrkva, 

peršin, blitva, salata, luk 

KORIJANDER 

popularni začin u kuhinjama mnogih restorana 

Nino Rotim, dipl. ing. 

prorjeđivanje na razmak od 5 

cm. Nakon što sjemenke sazore, 

cvatovi se režu i sjemenke 

suše. 


RIKULA-zeleno blago naših predaka 

Rikula, rukola, rikola ili riga je zapravo brzorastuća salata koja je često znala krasiti 

vrtove naših baka. Iako je njen uzgoj vrlo cijenjen u Dalmaciji i Primorju, sve češće se 

može naći i na našem jelovniku. To je i razumljivo ukoliko je poznato kako se radi o 

vrlo ljekovitoj biljnoj vrsti. 

elvedin čolakoviĆ, ing. 

Povjesničari kažu kako je rukola 

u prehrambenom smislu 

rođena Rimljanka. Stari Rimljani 

su je voljeli ne samo zbog gastronomskih 

nego i zbog ljekovitih 

svojstava. Uostalom, bila je 

najvažniji sastojak sirupa protiv 

kašlja i lijeka protiv skorbuta. Čak 

su joj pripisivali i afrodizijačka 

svojstva. Stoga, više nego raduje 

činjenica da njeno sjeme danas 

možemo bez većih poteškoća 

nabaviti u bolje opskrbljenim 

poljoljekarnama. Samo trebamo 

znati kako obično nalazimo dvije 

varijante, ranije navedenu brzorastuću 

salatu latinskog naziva 

Eruca sativa i divlju salatu latinskog 

naziva Diplotaxis tenuifolia. 

Da ne bi bilo zablude, riječ je o 

dvije varijante rikule i to divlje i 

kultivirane (stoga na Franchi vrećicama 

i stoji natpis coltivata). 

Kod “divlje” rikule listovi su samo 

malo više nazubljeni a ukus je jačeg 

inteziteta i malo više ljutkast. 

Inače, obje biljke dobro uspijevaju 

u vrtovima te se mogu 

uzgajati na gredici uporedno sa 

salatom ili špinatom. 

Tehnologija uzgoja 

Rikula se može sijati od veljače 

do rujna u više navrata uz 

razmak redova 5 do 35 cm. Pošto 

se može uzgajati gotovo na 


svakom tlu, pogodna je i za krajnje, 

neiskorištene dijelove vrta. 

Međutim, najbolje je uzgajati na 

sunčanim mjestima i poluhladu 

s tim da samo vodimo računa da 

biljka ne oskudijeva u vlažnosti. 

U protivnom, zbog velikih vrućina 

i suhog tla biljka prebrzo 

procvjeta i formira žilave i gorke 

listove. Za 40 do 60 dana rukola 

se može brati i to tako što se 

lisne rozete čupaju i peru te po 

potrebi prodaju u vezicama. Pored 

toga, listove možemo rezati i 

prodavati slično kao što radimo i 

s matovilcem. Obično se po četvornom 

metru postiže prinos 

od oko 2 kg. Treba znati i da rikolu, 

osim uzgoja u vrtu, možemo 

za potrebe domaćinstva proizvesti 

i u posudicama na balkonu 

ili terasi. 

Način pripreme 

Rukola je idealna kao promjena 

ili dodatak standardnim, 

redovitim salatama. Međutim, 

kada smo se malo potrudili i 

već je uzgojili, ne trebamo stati 

samo na salatama. Stoga je možete 

svježu pomiješati s kuhanim 

krumpirom i maslinovim uljem. 

Rukola se može pripremati i na 

lešo, poput blitve ili špinata, s 

maslinovim uljem, češnjakom i 

peršinom kao prilog uz ribu pa i 

mesne obroke. Osim toga, mladi 

i sitno nasjeckani listovi rikule 

služe i kao delikatesni ukras za 

Sjeme rikule 

jela od riže, tjestenine i krumpira. 

I što je najvažnije, ne zaboravite 

da je kao i ostalo lisnato povrće 

bogata vitaminom C, a u 00 

grama rukole ima svega desetak 

kalorija. 

ČAJ OD MATIČNJAKA 

Matičnjak je višegodišnja 

biljka polugrmastog rasta s 50- 

20 cm visokom, uspravnom zeljastom 

stabljikom. Biljka cvate 

LAVANDA 

počeci uzgoja i u Hercegovini 

Iako je lavanda biljka kamenjara 

sredozemnog područja, 

sve češće je nalazimo 

i u unutrašnjosti. Na području 

Hercegovine prije nekoliko 

godina počeo je eksperimentalni 

uzgoj na nekoliko lokaliteta. 

Često je nalazimo uz 

okućnice u obliku grmova. 

U široj praksi koriste se 

cvjetovi lavande. Cvjetovi lavande 

dolaze u sastavu raznih 

čajeva, kao sedativ, halogog, 

aromatik, a ponekad samo 

radi uljepšavanja čajne mješavine 

ili kao korigens mirisa. 

5 

od lipnja do kolovoza i odlikuje 

se karakterističnim mirisom koji 

potječe od eteričnih ulja koje 

najviše sadržavaju listovi. Riječ 

je o eteričnom ulju koje sadržava 

citronel i citral zbog čega cijela 

biljka ima intenzivan miris koji 

podsjeća na limun. Zbog svoje 

limunasto-gorke arome matičnjak 

se najčešće upotrebljava 

kao dodatak zelenim salatama 

i salatama od svježeg povrća. 

Koristi se i kao začin jelima od 

ribe, divljači i gljiva. Zbog svog 

citronskog mirisa koristi se i u 

pripremi slastica umjesto limuna. 

Inače, matičnjak ili Mellisa 

officinalis je od davnina poznata 

i kao ljekovita biljka. A pošto se 

od matičnjaka može napraviti i 

kvalitetan čaj, koji djeluje umirujuće, 

možemo zaključiti kako 

je ovih prohladnih dana upravo 

došlo i njegovo vrijeme. 

Matičnjak 

Sjeme lavande 

U narodnoj medicini 

koristi se kao sredstvo koje 

pospješuje izlučivanje mokrače, 

za umirenje, protiv grčeva 

u predjelu trbuha i dr.

6 

ŠTETNICI 

AGRUMA 

Kod nas značajne štete na 

agrumima pričinjava nekoliko 

vrsta štitastih ušiju, 

nekoliko vrsta lisnih ušiju, štitasti 

moljac agruma, miner lista agruma, 

voćna muha i neke vrste grinja. 

Većina od navedenih vrsta 

ne živi isključivo na agrumima, 

već imaju veći broj biljki hraniteljica. 

Štitaste uši 

su poznati štetnici koji uglavnom 

žive na drvenastim biljkama, 

prije svega na voćkama i 

ukrasnom drveću i šiblju. Neke 

od njih, primjerice narančin crvac, 

limunov crvac, grbava maslinina 

štitasta uš, lovorova štitasta 

uš, oleandrova štitasta uš, 

crna štitasta uš agruma i koma 

uš agruma, živeći na agrumima 

sišu sok ili lista i mladica, a neke 

i iz ploda. Na napadnutim biljkama 

dolazi do žućenja lišća, koje 

kasnije otpada, a jače napadnute 

biljke zaostaju u porastu. Kako 

neke od štitastih ušiju (narančin 

crvac, grbava maslinina štitasta 

uš) obilno izlučuju mednu rosu 

(slatki sok) na koju se naseljavaju 

gljivice čađavice, to čitavo stablo 

može biti prekriveno crnom prevlakom. 

Zbog toga je smanjena 

Agrumi predstavljaju veoma pogodno stanište za mnoge 

štetne organizme. Smatra se da u svijetu na agrumima 

živi više stotina štetnika (grinja, kukaca, nematode i 

dr.). U našim uvjetima taj broj je daleko manji. 

asimilacijska sposobnost napadnutih 

biljaka, a plodovi umrljani 

čađavicom teže se prodaju i 

imaju manju tržišnu vrijednost. 

Suzbijanje štitastih ušiju je 

dosta otežano, a na našem tržištu 

nema dovoljno djelotvornih 

insekticida. Najbolje je zaštitu 

usmjeriti protiv mladih ličinki, 

sredstvima na osnovi organo 

– fosfornih jedinjenja. Odabranom 

pripravku dobro je dodati i 

naPisao: Prof. dr. ante Beš 

Narančin crvac Štitasta uš na agrumima 

neko od mineralnih ulja koje se 

smije koristiti i u vrijeme vegetacije 

(Bijelo ulje). 

Lisne uši 

u našim uvjetima na agrumima 

se često javlja crna uš agruma 

i zelena lisna uš agruma. One pored 

agruma mogu napasti i neke 

druge biljne vrste. Na agrumima 

su prisutne u vrijeme vegetacije 

agruma, jer napadaju samo mla- 

B R O J • S I J E Č A N J / V E L J AČ A 2 0 0 5

Lisne uši na agrumima 

do tkivo lista i izboja. Napadnuto 

lišće se kovrča, a izboji deformiraju. 

Štitasti moljac - 

(Bijela mušica agruma) 

Zadnjih nekoliko godina štitasti 

moljac agruma je stalno 

prisutan u nasadima agruma, a 

kako se javlja u povećanoj brojnosti 

predstavlja veoma značajnog 

štetnika agruma. Imago, posebno 

ličinke intenzivno sišu sok 

iz lista, što iscrpljuje napadnuto 

stablo. Štetnik obilno izlučuje 

mednu rosu na koju se naseljavaju 

gljivice čađavice. U slučaju 

jačeg napada gotovo sva stabla 

u nasadu su crna od čađavica. To 

u velikoj mjeri smanjuje asimilacijsku 

površinu, što uz iscrpljenost 

zbog sisanja sokova dovodi 

do slabijeg razvoja voćke. Pored 

toga plodovi umrljani čađavicom 

gube na estetskom izgledu, teže 

se prodaju, a cijena im je dosta 

niska. Štetnik češće napada zasade 

s gušćom sadnjom i donje 

grane, te unutrašnjost krošnje 

gdje je zbog slabijeg provjetravanja 

veća vlažnost. 

Suzbijanje štetnika može se 

vršiti tijekom veljače i ožujka primjenom 

bijelog ulja, odnosno 

tijekom vegetacije primjenom 

insekticida koji dobro djeluju 

Štitasti moljac na lišću 


na štitastog moljca, primjerice 

pripravak Confidor SL 200. Tretiranje 

treba kvalitetno obaviti 

ne štedeći insekticidnu tekućinu 

kako bi se dobro natopili svi 

dijelovi krošnje, posebice donja 

strana lista. Praćenje pojave 

odraslih, a i djelomično smanjenje 

njihove brojnosti vrši se postavljanjem 

žutih ljepljivih ploča, 

koje privlače moljca. 

Miner lista agruma 

je štetnik novijeg datuma. 

Naime, miner se kod nas pojavio 

iznenada i to u visokoj brojnosti 

unatrag nekoliko godina. Iznenadna 

i masovna pojava uznemirila 

je proizvođače agruma, 

posebno mandarine, koja se kod 

nas najviše proizvodi. To je relativno 

sitan leptir, čija gusjenica živi 

uglavnom u listu agruma. Hrani 

se središnjim mesnatim dijelom 

lista, pri čemu pravi vijugavi hodnik, 

koji se stručno naziva mina. 

Štetnik isključivo napada mlado 

sočno tkivo, uglavnom mlade vršne 

listove. Na napadnutom listu 

ostaje pošteđena pokožica lista 

koja je u početku napada prozirna, 

odnosno srebrenkasto sedefaste 

boje. U toj fazi oštećenja 

veoma podsjeća na oštećenja od 

puževa, odnosno na njihove karakteristične 

sedefaste tragove. 

Kasnije pokožica lista posmeđi i 

jače oštećeni listovi se suše. 

Miner lista agruma moguće 

je suzbijati primjenom određenih 

insekticida, primjerice pripravcima: 

Confidor SL 200, Decis 

2,5 EC ili Sumialfa 5 FL. Zavisno 

od intenziteta napada potrebo 

je izvesti 2 – 3 tretiranja, a s tretiranjem 

treba početi od sredine 

srpnja kada obično kreće novi 

porast agruma, tzv. druga vegetacija. 

Voćna muha 

(mediteranska, breskvina) 

– napada plodove većeg 

broja biljnih vrsta, primjerice: 

mandarine, naranče, breskve, 

kajsije, kruške, šljive, japanske jabuke, 

smokve, rajčice i još nekih 

drugih biljnih vrsta. Nekoliko zadnjih 

godina muha se redovito 

javlja u našem priobalnom području. 

Ponekad se javi u većoj 

brojnosti i pravi ozbiljne štete. 

Muha se može javiti dosta rano, 

već od sredine svibnja, ali se u 

povećanoj brojnosti obično javlja 

od sredine kolovoza. Ženka 

za odlaganje jaja bira poluzrele 

plodove, jer se u zelenom plodu 

ličinke ne mogu hraniti. U cilju 

odlaganja jaja ženka legalicom 

buši koru ploda i u napravljenu 

rupu odloži više jaja. Kako u isti 

plod jaja može odložiti više ženki, 

to se u jednom plodu može 

naći 60 – 80 jaja. Nakon pilenja 

ličinke prodiru u meso ploda i 

tijekom razvoja ispod kore prave 

veće ili manje komorice iznad 

kojih je plod mekan, što se može 

lako osjetiti pritiskom prsta. Na 

taj način se mogu znati u kojem 

plodu ima ličinki, bez da se oguli 

kora ploda. 

Štete od lisnog minera Ličinke mediteranske voćne muhe 

Zaštita agruma od voćne 

muhe vrši se tretiranjem zasada 

nekim od sljedećih pripravaka: 

Actellic 50 EC, Pirimifos – metil, 

Radotion E – 50, Dipterex 80, Rogor 

40, Chromogor 40 ili Perfekthion. 

Ekološki ispravnija zaštita je 

kada se suzbijanje vrši metodom 

lokaliziranog tretiranja. U tom 

7 

slučaju tretiraju se samo dijelovi 

nasada insekticidom kojem je 

dodan atraktant (Buminal). Zapravo, 

oprska se samo dio svakog 

stabla uz utrošak – 3 dl tekućine. 

Tretiranje treba izvršiti u 

više navrata, što zavisi od jačine 

napada i mogućnosti primjene 

insekticida zbog njegove karence, 

odnosno zriobe ploda. 

Grinje 

Agrumi su često napadnuti 

raznim vrstama grinja. Jedna od 

najštetnijih vrsta je hrđasta grinja 

agruma., koja se javlja periodično, 

ali kad se pojavi, obično 

je njena brojnost velika pa čini 

velike štete. Najčešće se zadržava 

na mladom lišću i plodovima. 

Napadnuti listovi se deformiraju. 

Što je list mlađi, šteta je veća. Pojavom 

ploda grinje prelaze i na 

plod. Zreli plodovi koji su bili napadnuti 

grinjom nemaju gotovo 

nikakvu komercijalnu vrijednost. 

Sitniji su, tvrde kore tamnosmeđe, 

čokoladne boje. Meso ploda 

manje je sočno i kiselo. U slučaju 

jakog napada na pojedinim 

stablima mogu biti svi plodovi 

toliko napadnuti da uopće nisu 

za jelo. 

Pored hrđaste grinje na agrumima 

je čest i crveni pauk agruma. 

Štetnik napada lišće, plodove 

i mlade izboje. Siše sokove 

iz stanica napadnutih organa, 

zbog čega dolazi do nestajanja 

klorofila. Na listovima i plodovima 

dolazi do pojave sitnih bijelih 

pjega. Napadnuto lišće se kovrča 

i prijevremeno otpada. Plodovi 

koji su napadnuti štetnikom 

slabije se razvijaju. U ljetnim 

mjesecima, kada je napad pauka 

najizraženiji, prilikom dodira 

s lišćem i plodovima na rukama 

ostaju crvene mrlje. 

Suzbijanje hrđaste grinje 

agruma, odnosno crvenog pauka 

agruma, izvodi se pripravcima 

na osnovi sumpora, odnosno 

akaricidima, kao što su primjerice: 

Acarstin 600, Omite 30 WP, 

Neoron 500 EC ili Demitan SC.

8 

MLADI LUK 

uvijek na visokoj cijeni 

Mladi luk se gaji iz rasada i iz lučica i to tako što se 

njegovo prispjeće prilagodi od studenoga pa sve do 

konca ožujka. Prateći tržne cijene mladog luka, može 

se zaključiti kako su one iz godine u godinu visoke te 

ostavljaju dovoljno prostora za zaradu 


Ukoliko ste ljubitelj statistike 

i uz to pratite kretanje 

cijena na tržištu, lako možete 

zaključiti da mladi luk doista 

redovito postiže dobru cijenu. 

Uostalom, to možete provjeriti i 

u samoj južnoj Hercegovini gdje 

se svake godine proizvede velike 

količine mladog luka. A tržište? 

Ono nije problem jer veliki dio 

mladog luka “progutaju” velike 

urbane sredine poput Sarajeva i 

Banje Luke. Međutim, mladi luk 

treba prije svega znati proizvesti 

vodeći računa kako je izuzetno 

važno poštivati optimalne rokove 

sjetve. 

Vrijeme sjetve 

U slučajevima zimske proizvodnje, 

koja je posebice omiljena 

u južnoj Hercegovini, rasad 

se proizvodi na otvorenoj lijehi. 

Sjetva se vrši početkom rujna, 

dok se sadnja obavlja koncem 

listopada, tj. početkom studenog 

kako bi se branje (čupanje) 

mladog luka planiralo polovicom 

prosinca. S druge strane, 

za proljetnu proizvodnju rasad 

LUK KOZJAK – LJUTIKA 

Luk kozjak ili ljutika raširen je u cjeloj našoj zemlji, više u Hercegovini. 

Najviše se uzgaja u kućnim vrtovima i nema većeg značenja 

za tržište. Koristi se kao mladi luk, a vrlo često se lukovice 

koriste tijekom jeseni i zime. Od običnog luka razlikuje se po manjim 

lukovicama koje rastu u skupini po 3 do 20 na istoj stabljici. 

Uzgoj ljutike odgovara uzgoju luka iz lučica,a gnojidba, priprema 

tla za sadnju, primjena herbicida i zaštita od štetnika i bolesti 

istovjetna je kao i kod luka. Za sadnju ljutike koriste se sitnije 

lukovice do 30 mm. Sadi se obično na gredice po 4-5 redova, s 

razmakom redova od 30 cm i razmakom u redu 5-20 cm. Može 

se saditi u jesen (listopad ili studeni) ili u proljeće čim to dopuste 

vremenske prilike. 

Nasad luka u Hercegovini 

se proizvodi u zatvorenim prostorima 

i to sjetvom u siječnju, 

sadnjom u fazi 2-3 lista tijekom 

veljače kako bi mladi luk stigao 

na tržište već polovicom ožujka. 

Međutim, razumljivo je da rokovi 

sjetve, odnosno sadnje luka 

ovise od samih proizvodnih područja 

i zahtjeva tržišta. Ali, tu su 

ozbiljniji proizvođači i najpametniji. 

Zašto? Zato što mladi luk 

kontinuirano sade u razmacima 

od 5-tak dana, što im omogućava 

redovitu berbu kao i stalnu 

prodaju na tržnicama manjih i 

većih gradskih sredina. 

Berba mladog luka 

Mladi luk-kapula troši se za 

hranu zelen, tj. čim nadzemni 

dijelovi biljke narastu oko 35 cm 

visine. Drugim riječima, mladi luk 

se ubire kada formira 6-8 listova. 

Pri tome trebamo znati da što je 

luk mlađi to je i puno kvalitetniji. 

U pravilu, takav luk ima puno 

manje gorčine te kao takav ima 

bolju “prođu” na tržištu. Osim 

toga, treba znati da kao i stari, i 

mladi luk ima antibiotska svojstva, 

regulira šećer u krvi te potiče 

izlučivanje probavnih sokova. 

Mladi luk je bogat i kalijem te organosulfidima-korisnim 

tvarima 

važnim za zdravlje srca. A u 00 

grama mladog luka ima 45 kalorija, 

što ga čini ravnopravnim 

pripadnikom onog čuvenog gastronomskog 

dueta nazvanog 

“mlada janjetina i mladi luk”. Zar 

je potrebno još nešto dodati. 

POTRAŽNJA 

ZA LUKOM VLASCEM 

Posljednjih godina raste potražnja 

i za lukom vlascem a 

što se može pripisati njegovu 

favoriziranju od strane pisanih 

medija koji ga redovito svrstavaju 

kao neizostavni dodatak 

jelima, prvenstveno salatama 

od rajčice, juhama, umacima, 

iako se dosta koristi i kao 

dekoracija na sendvičima i sl. 

Osim toga, slovi i kao vrijedan 

začin svim jelima s mesom. A 

tajna njegova uspjeha leži u 

ugodnom okusu koji mu daju 

jabučna i limunska kiselina. 

Specifičnost njegova blagog 

okusa i mirisa dolazi i od 

eteričnog ulja cistein sulfoksida. 

Valja spomenuti i kako se 

zeleni vlasac iznimno cijeni u 

Europi upravo za zimskih mjeseci 

jer predstavlja vrijedan 

izvor minerala i vitamina u 

zaštiti od redovitih prehlada. 

Iako se kao povrće najviše 

uzgaja u kućnim vrtovima 

i manjim gospodarstvima 

u blizini tržišta, pokazao se 

vrlo pouzdanim i za uzgoj u 

posudama unutar domaćinstva. 

Uostalom, kada ga tako 

veličaju, zašto ga i ne iskušati? 

Ta ukoliko nam se zamjeri, uvijek 

može završiti kao dodatak 

juhama... 

Sjeme luka Vlasca 



Najtraženija 

mandarina 

Clementina 

Veliki broj hobi voćara kao i ljubitelja južnog voća u potrazi za 

sadnicom mandarine postavlja pitanje: A imate li klementinu? Obično 

ni sami ne znaju zašto traže isključivo tu sortu mandarine. Valjda 

su nekada čuli za nju ili su je pak kušali te im je stoga i ostala u 

pamćenju. Idući tragom tog pitanja, ustanovili smo da je porijeklo 

klementine pomalo i mistično. Tako legenda kaže kako je postojao 

fratar Klement u nekom samostanu u Alžiru i kako je iznimno volio 

i uzgajao mandarine. U svom velikom nasadu pronašao je prirodnu 

mutaciju, bez koštica a glatke kore i izuzetne slasti. Po njemu je onda 

i ova sorta dobila ime. Tomu u prilog idu i botaničari koji tvrde kako 

je klementina nastala križanjem između mandarinke i gorke naranče 

u Alžiru odakle je proširena u sve agrumarske zemlje na Sredozemlju. 

Kako nemaju koštica i dosta su slatke, od svih citrusa najbolji 

su sastojak voćnih salata kojima daju potrebnu svježinu i miris. Ali, 

trebate znati kako klementina uglavnom neće imati sjemenke samo 

ukoliko se uzgaja sama. Međutim, zbog sočnog mesa, ugodna okusa 

i arome te obilja C vitamina svakako se preporuča za zimsku trpezu. 

Mostarska mađarica 

Pa doista, u Hercegovini je prilično omiljena i udomaćena jedna mađarica. 

Ne nije opet riječ o djevojkama i njihovim peripetijama po Mostaru. Radi 

se zapravo o sorti marelice, stručnog naziva Mađarska najbolja. Navedena 

sorte marelice ili, kako se to kod nas često voli reći, kajsije je nastala spontanim 

oprašivanjem u Mađarskoj, odakle je i prenijeta u našu zemlju. Danas 

ima više selekcija ove sorte koja se odlikuje dobrom bujnošću, ranom, redovitom 

i obilnom rodnošću. Lišće je ove sorte krupno, uostalom kao i sami 

plodovi čije se meso lako odvaja od koštice. Meso je sočno, slatkokiselo, aromatično 

i vrlo kvalitetno. Koštice su malo gorke ali ipak jestive, što najbolje 

znaju oni najmlađi. Sorta dospijeva od 5- 0 srpnja i najraširenija je u našem 

uzgoju. Međutim, treba napomenuti kako mostarska kotlina lagano ostaje 

bez svojih čuvenih nasada kajsija. Dijelom zbog promjene klime, dijelom 

zbog štetnika žilogriza, a dijelom zbog apopleksije ili svojevrsne moždane 

kapi marelice. Ali nadamo se da će hercegovački vrtovi opet osvanuti ukrašeni 

ovim mirisnim narančastožutim plodovima, što uostalom potvrđuje i 

sve veća potražnja za sadnicama navedene sorte marelice. 


Sredstvo za 

obradu rana 

drvenastih 

biljaka 

Po naslovu bismo rekli kako je medicina razvila svoju granu 

i u voćarstvu. Ali, na svojevrstan način doista je tako. Rana je 

rana, bilo na ljudskom ili biljnom organizmu i ona se treba što 

prije zaliječiti. A kako je mirovanje vegetacije pravo vrijeme za 

rezidbu voćaka, jasno nam je kako će i rezanih rana biti previše. 

Kako bi rane nastale rezidbom što prije sanirali, trebamo nabaviti 

kalemarski (voćarski) vosak čijom masom moramo premazati sva 

veća rezana mjesta. 

Zašto? Zato što su takva mjesta idealna za prodor patogenih 

gljivica koje u konačnici mogu uništiti cijelo stablo. S druge strane, 

takva mjesta su idealna za mnoge štetnike koji na njih odlažu 

jaja (jabučni staklokrilac) ili na njima formiraju kolonije (uši). 

Osim toga, navedeni vosak služi i za saniranje oštećenih dijelova 

stabla a koje su posljedica ljudske nepažnje ili nekog drugog čimbenika. 

Stoga pri rezidbi ne vodite računa samo o oštrim škarama 

već i o sredstvu koje će na najučinkovitiji način zacijeliti nastala 

rezana mjesta! 

Nakon rezidbe obvezno premazivanje rana 

9

20 

HIT SU PRIMA,GIANT I ISABELLA 


U čemu je specifičnost ovih 

sorata trešnje u odnosu na već 

poznate, udomaćene sorte lokalnog 

karaktera? Prije svega, navedene 

sorte se mogu pronaći na 

patuljastim podlogama (Gisela 

i Santa Lucija) što im daje određene 

prednosti. One se ogledaju 

u mnogo ekonomičnijoj, odnosno, 

jeftinijoj berbi koja ujedno 

i predstavlja najskuplju stavku 

u uzgoju trešnje. Pored toga, 

navedene sorte predstavljaju 

svojevrstan “bum” jer daju plod i 

do tri puta veći u odnosu na dosadašnje 

tradicionalne sorte. Da, 

dobro ste pročitali- plodovi dosežu 

težinu i do dvadesetak grama, 

što je velika razlika u odnosu 

na plodove starijih sorata trešnje 

koji su iznosili do svega 7,5 grama. 

Netko će ustvrditi da čim je 

toliko velika trešnja sigurno nije 

i ugodnog okusa. Međutim, ni 

u tome nema istine jer sklad šećera 

i kiselina te ugodna aroma 

čine veoma dobru harmoniju 

kvalitete i okusa. Stoga ćemo 

vam kratko predstaviti i najosnovnije 

karakteristike sorti Prima 

Giant i Isabella. 

Prima Giant je stranooplodna 

sorta koja dozrijeva srednje rano 

i to za područje južne Hercegovine 

od 25 do 27. svibnja. Formira 

vrlo velik plod i do 25 grama težine. 

Meso ploda je čvrsto i hrskavo 

te vrlo dobrog okusa. Sorta je 

Nasad trešnje na patuljastoj podlozi 

interesantna zbog svoje krupnoće 

i čvrstoće te dosta ranog dozrijevanja. 

Uz ovu sortu redovito 

se uzgaja i sorta Isabella koja je 

ujedno i njen najbolji oprašivač. 

Isabella je novija talijanska 

sorta srednje bujnog rasta. Rano 

dolazi u fazu rodnosti a rađa redovito 

i obilno. Cvate srednje 

rano te u Hercegovini dozrijeva 

oko 20. svibnja. Samooplodna 

je pa se može iskoristiti i za monosortne 

nasade. Formira velike 

plodove, težine i do 2 grama. 

Plod je srcoliko zaobljenog obli- 

Shema uzgojnog oblika na patuljastoj podlozi do 6 godine 

Kako kultura uzgoja trešnje 

u Hercegovini opet 

doživljava svoj uspon i 

nalazi ekonomsko opravdanje, 

tako se u postojeće 

nasade uvode i nove, 

do sada nepoznate ali vrlo 

kvalitetne sorte. U tome 

svakako prednjače sorte 

Prima Giant i Isabella 

ka i crveno briljantne boje. Meso 

ploda je crveno, dobre čvrstoće 

te vrlo dobrog okusa i kakvoće. 

Da se zbog svojih karakteristika 

radi o vrlo zanimljivim 

sortama trešnje, pokazuje i velika 

potražnja za njihovim sadnicama 

u našim vrtnim centrima. 

Svakako da je najpoželjnije posaditi 

obje navedene sorte, što 

profesionalni voćari kao i hobisti 

u voćarstvu upravo najviše i čine. 

Stoga s pravom možemo ustvrditi 

da su Prima Giant i Isabella 

trenutno “najpopularniji hercegovački 

par”. 

REZIDBA TREŠNJE 

PATULJASTOG RASTA 

Kako se u Hercegovini sve 

više u nasade uvodi i uzgoj trešnje 

patuljastog stabla, tako se 

traži i sve više informacija o načinu 

njihove rezidbe. I doista, o 

tome malo tko zna, bilo od samih 

agronoma bilo od iskusnih 

voćara. Stoga vam na shematski 

način prikazujemo rezidbu trešnje 

na patuljastim podlogama 

prilagođenim za sušnija područja. 

Napomenimo kako je riječ 

o uzgojnom obliku španjolska 

vaza za koji trebamo planirati sadnju 

navedene trešnje na razmak 

između redova od 4,0 metra i u 

redu od 2,5 do 3,0 metra. Visina 

uzgoja iznosi 3,0-4,0 metra. 


Mladen Karačić,dipl.ing. 

“NASHI” KRUŠKE 

nešto sasvim novo 

U potrazi za neobičnim i nesvakidašnjim voćnim vrstama, 

“Nashi” kruške su pravi izbor. Domovina “Nashi” 

krušaka je Kina i Japan, odakle se polako šire u ostala 

područja. U Kini su poznate kao “Li” ili “Cha-li” sorte, a zapadna 

literature ih zajedinčkim imenom naziva “Nashi”. 

Piše: mladen karačiĆ, diPl. ing. 

Europa je za njima pokazala 

zanimanje tek zadnjih dvadesetak 

godina, prije svega zbog 

neobičnog, za većinu naših potrošača 

nedojmljivog ukusa. Za 

razliku od europskih sorata kruške, 

drugačijeg su oblika ploda 

zbog kojega se uvriježilo mišljenje 

da su nastale križanjem jabuke 

i kruške. U nastanku nashi 

krušaka, korištene su autohtone 

vrste i podvrste roda Pyrus. Najcjenjenije 

sorte su nastale od 

Pyrus serotine i Pyrus bretschneideri, 

kineskih autohtonih sorata. 

Kao podloge za cijepljenje 

koriste se sjemenjaci navedenih 

autohtonih sorata. 

Uvjeti uzgoja 

Nashi kruškama pogoduju 

područja s dovoljno toplim ljetima, 

ujednačenim rasporedom 

oborina tijekom godine i nešto 


većom relativnom vlagom zraka. 

Što se tiče tla, nemaju posebnih 

zahtjeva. Pogoduju im tla koja se 

koriste i za uzgoj europske kruške. 

Stabla Nashi krušaka su nešto 

bujnija od europskih. Većina 

sorata rađa na dvogodišnjem 

drvetu, no ima i onih koje rode 

na jednogodišnjem, odnosno 

trogodišnjem. Sorte koje rađaju 

na starijem drvetu traže nešto 

oštriju rezidbu. 

Nashi kruške cvatu dosta 

rano. Skoro sve sorte cvatu prije 

Viljemovke. Većinom su samooplodne, 

no ima i onih koje trebaju 

drugu sortu za oplodnju, 

pri čemu treba voditi računa kod 

nabavke sadnog materijala. Većina 

sorata izuzetno dobro rađa, 

a karakteristično je da lipanjskog 

opadanja plodova gotovo 

da i nema, te je stoga potrebno 

provoditi prorjeđivanje plodova. 

Dozrijevanje plodova je sukcesi- 

vno i u pravilu traje do 4 dana. 

Pokožica plodova Nashi krušaka 

je vrlo osjetljiva, vrlo lako se 

oštećuje, stoga teško podnose 

transport. Plodovi Nashi krušaka 

po okusu se ne mogu uspoređivati 

s europskim sortama, koje 

su mnogo plemenitijih organoleptičkih 

svojstava. Ovisno o 

uvjetima skladištenja, plodovi se 

mogu čuvati 2-6 mjeseci. 

SORTIMENT 

Shinsui (Hladna voda) 

Propada skupini japanskih 

sorata koje se najviše uzgajaju. 

Slabije je do srednje bujnosti. 

Srednje je rodnosti a plodovi su 

relativno mali ( 00- 60 grama). 

Oblik ploda je spljoštenookruglast, 

jantarnobrončane boje. 

Meso ploda je čvrsto i sočno. 

Dozrijeva dva dana prije Viljemovke. 

Kosui (Blagotvorna voda) 

Nalazi se među pet vodećih 

sorata u Japanu. Stablo je dosta 

bujno. Plod je velik ( 50-200 

grama), spljoštenookruglastog 

oblika. Meso ploda je žućkasto, 

dosta žitno. Sorta dozrijeva deset 

dana prije Viljemovke. 

Hosui (Obilnost) 

Jedna od vodećih sorata u 

Japanu, Kini i SAD, a kao dobra 

sorta pokazala se i u Europi. 

Stablo je bujne široke krošnje s 

granama koje se savijaju prema 

tlu. Obilato rađa. Plod je vrlo 

velik ( 50-250 grama), okrugao, 

Nashi kruške - veliki izbor sorti 

2 

Na području BiH uzgoj 

“Nashi“ krušaka moguć 

je samo u njenim južnim 

područjima (južna 

Hercegovina) zbog 

posebnih klimatskih 

zahtjeva. Budući da su po 

izgledu i okusu ploda”nešto 

sasvim drugo” od 

nama bliskih evropskih 

krušaka – ni potrošači nisu 

za njih posebno 

zainteresirani. 

privlačnog izgleda. Meso ploda 

je vrlo kvalitetno. Dozrijeva 0 

dana poslije Viljamovke. Podnosi 

skladištenje 4-5 mjeseci. 

Shinseiki (Novo stoljeće) 

Japanska sorta koja je u Italiji 

i Francuskoj preporučena za 

komercijalni uzgoj. Stablo je srednje 

bujno, razgranate krošnje. 

Najviše rađa na dvogodišnjem 

drvetu. Plod je srednje velik do 

velik ( 50-250 grama), spljoštenookruglastog 

oblika, žutozelene 

boje. Meso je tvrdo i sočno. 

Dozrijeva pet dana poslije Viljemovke. 

Hayatama (Rani dragulj) 

Japanska sorta umjereno 

bujnog stabla. Plod je malen do 

srednje malen ( 20 grama). Boja 

ploda je brončanojantarna. Meso 

ploda je grube teksture, čvrsto. 

Dozrijeva 6 dana iza Viljemovke. 

Plodovi se mogu čuvati 2-3 

mjeseca.

22 

SMOKVIN MEDIČ 

UGROŽAVA PROIZVODNJU 

SMOKAVA U HERCEGOVINI 

Mnogi vlasnici smokava, posebno oni koji imaju smokve ispred kuće ili ispred vikendica 

i ljeti hladuju ispod njih, sjetit će se koliko imaju problema sa smokvinim medičem. 

Svakog ljeta mnogi se tuže i pitaju kako se mogu riješiti te štitaste uši. 

Gajenje smokava 

u Hercegovini ima 

dugu tradiciju. Iako danas smokva 

nije zastupljena kao ranije, 

ona je i dalje nezamjenljiva voćna 

vrsta koju, makar kao pojedinačna 

stabla, nalazimo u vrtovima 

ili ispred vikendica gotovo 

u svim dijelovima Hercegovine. 

Smokva se gaji zbog slasnih 

plodova koji se najčešće konzumiraju 

u svježem stanju ili se 

suše i jedu tijekom zime. Iako je 

tradicija sušenja smokava manje-više 

napuštena , uživanje u 

slasti svježih plodova smokava u 

Hercegovini se ni sada ne propušta. 

To je razlog što nema okućnice 

bez ponekog stabla smokve, a 

stabla smokava se nalaze i ispred 

mnogih vikendica. Naime, bez 

smokve je teško biti onom koje 

je u jutarnjim satima ubrao i pojeo 

plod smokve rashlađen tijekom 

noći. 

Listovi postaju crni 

Stabla smokava pružaju dobar 

hlad, pa se tijekom ljetnih 

vrućina 

mnogi 

o d m a - 

raju u hladu 

smokve. Nažalost, mnogim koji 

Piše: Prof. dr. ante Beš 

uživaju u slasti svježih plodova 

smokve ili u hladu smokve traže 

osvježenje od vrućine, to uživanje 

često biva uskraćeno. Naime, 

iz godine u godinu na plodovima, 

posebno na lišću, sve je 

više prisutna crna nakupina 

(skrama), koje u pojedinim 

godinama ima toliko da su 

plodovi, lišće i grane smokve 

potpuno crni. 

Crna nakupina na plodovima, 

lišću i granama je posljedica 

prisutnosti smokvine štitaste uši 

ili smokvina mediča, koja obilno 

luči mednu rosu na kojoj se 

razvijaju gljivice čađavice. Ponekad 

na stablima smokve ima 

toliko medne rose da ona kapa 

na tlo, odnosno na ono što se nalazi 

ispod stabla smokve. Mnogi 

vlasnici smokava, posebno oni 

koji imaju smokve ispred kuće 

ili ispred vikendice i ljeti hladu- 

ju ispod njih, sjetit će se koliko 

imaju problema sa smokvinim 

medičem. Svakog ljeta mnogi se 

tuže i pitaju kako se mogu riješiti 

te štitaste uši. Premda većina 

njih tu štitastu uš ne doživljavaju 

kao štetnika koji će uništiti stablo 

smokve ispod kojeg uživaju 

u hladovini, oni smokvin medič 

više doživljavaju kao onečišćivača 

garderobe, odnosno stola, 

stolica, stolnjaka ili nečeg drugog 

što se u ljetnim mjesecima 

može naći pod smokvom ispred 

obiteljske kuće ili vikendice. 

Izgled vrlo specifičan 

Smokvina štitast uš je vrlo 

karakterističnog izgleda, pa ju je 

veoma lako razlikovati od ostalih 

vrsta štitastih ušiju. Uš je s gornje 

strane prekrivena voštanom tvorevinom 

ili štitom koji je izgrađen 

od devet pločica, od kojih 

Zaštita mladih voćaka od zečeva 

Piše: mr. Ivan Ostojić 

Tijekom zimskih mjeseci zečevi 

mogu pričiniti velike štete 

u voćnim nasadima. Štete su posebno 

velike u godinama kada je 

visok snježni pokrivač i kada zec 

Sadnice zaštićene mrežama 

teško pronalazi hranu. Zec izgriza 

mlade izbojke ali i koru debla i 

grana mladih voćaka. Oštećenja 

su karakteristična i vide se poprečni 

tragovi ugriza. 

U zaštiti se koriste pripravci 

koji imaju odbijajuće djelovanje- 

(riblje ulje, krv životinja) na zeca. 

Na našem tržištu jedini registrirani 

pripravak za tu namjenu 

jest Kunilent R- 2 koji se koristi 

u koncentraciji 5- 0%. 

Kao mehanička zaštita koriste 

se različite plastične mreže 

koje se postavljaju oko debla 

voćaka. 


je centralna najveća i osmerokutnog 

je oblika, a oko nje je raspoređeno 

osam manjih četverokutnih 

pločica koje su trapezastog 

JABUČNA KOMA UŠ 

opasan štetnik jabučastih voćaka 

Ovaj štitaš je čest u našim voćnjacima. 

Najčešće se nalazi na 

jabukama i kruškama, ali i na svim 

drugim voćnim vrstama. Smatra se 

da dolazi na oko 30 biljnih vrsta. 

Uš siše na svim nadzemnim dijelovima, 

ali i na plodovima koji se vrlo 

često deformraju. Štitić je u obliku 

zareza, dugačak kod ženke oko 3,5 

mm, a mužjaka 2 mm, smeđe boje. 

Medič na smokvi 


oblika. Smokvin medič prezimi 

kao ličinka drugog stupnja na 

grančicama smokve. U proljeće, 

ne pomičući se s mjesta na ko- 

Štetnik prezimi u obliku jajeta, 

pod štitom uginulih ženki. 

Krajem travnja i u svibnju izlaze 

ličinke koje su veoma pokretne i 

kreću se nekoliko sati dok ne pronađu 

mjesto gdje se pričvrste. 

Nakon pričvršćivanja počinju s 

ishranom. Ličinke iz kojih se razvija 

ženka prolazi kroz tri stadija 

a one iz kojih se razvijaju mužjaci 

Jabučna koma uš 

Grane smokve zaražene medičem - situacija zimi 

jem je prezimila, ličinka započinje 

intenzivan porast do odrasle 

forme i tada pričinjava najveće 

štete. Osim iscrpljivanja stabala 

zbog oduzimanja velike količine 

hranjivih tvari koje se nalaze u 

usisanom soku, uš izlučuje veliku 

količinu medne rose na koju 

se naseljavaju gljivice čađavice 

zbog čega je smanjena asimilacijska 

površina napadnutih stabala. 

Sredinom svibnja dolazi 

do pojave odraslih oblika. Ženke 

uši su veoma plodne, naime 

ženka ispod štita može odložiti 

000 – 500 jaja. Ličinke se pile 

sredinom lipnja i odlaze na lice 

lista. Kasnije, kada se formiraju 

plodovi, manji broj ličinki prelazi 

na njih. U to su vrijeme ličinke 

kroz pet. Prve mlade ženke javljaju 

se sredinom srpnja, a prva jaja 

odlažu u kolovozu. Ženka odloži 

oko 80 jaja ispod štita i zatim ugiba. 

Štetnik ima jednu generaciju 

gidišnje. Najbolje vrijeme za suzbijanje 

je pojava ličinki (sredina 

svibnja). Od pripravaka mogu se 

koristiti oni na osnovi azinfosmetila, 

metidationa,diazinona i dr. 

23 

veoma lagane te ih vjetar nosi na 

susjedna stabla smokve. Pod jesen 

ličinke napuštaju list i odlaze 

na grančicu gdje prezime. 

Medič-najznačajniji 

štetnik smokve 

Smokvin medič je sigurno 

najveći štetnik smokve. Kada se 

javi u prenamnoženju, a što se 

dešava pojedinih godina, dolazi 

do sušenja dijelova stabla ili potpunog 

propadanja stabla smokve. 

Pored smokve, smokvina 

štitasta uš može napasti agrume, 

vinovu lozu i neke vrste ukrasnog 

drveća i grmlja. Propadanje 

stabala smokve zbog sve češćeg 

i jačeg napada smokvine štitaste 

uši u velikoj mjeri pridonose sve 

toplije zime. Naime, ranijih godina 

zime su bile mnogo hladnije, 

temperatura se je često spuštala 

ispod 4°C, pa i niže zbog čega je 

u velikoj mjeri dolazilo do redukcije 

brojnosti ličinki smokvine 

štitaste uši. Kako se smokvin 

medič rijetko suzbija kemijskim 

sredstvima, a zime su dosta tople, 

to se uš sve više namnožava 

i ugrožava gajenje smokve. 

Suzbijanje 

Suzbijanje smokvine štitaste 

uši obično se obavlja zimi, dakle 

u vrijeme mirovanja vegetacije 

uporabom uljnih organofosfornih 

insekticida primjerice Oleoultracidom, 

premda se uši mogu 

uspješno suzbijati i tijekom vegetacije 

u vrijeme pojave ličinki. 

No, kako je smokva u vrijeme vegetacije 

vrlo osjetljiva na mnoge 

insekticide preporučljivo je da se 

suzbijanje uši vrši tijekom zime.

24 

Voćnjak bez plodova 

Iako pomalo čudan, naslov nije izmišljen. Jer često se 

susrećemo sa sličnom problematikom koja hobi voćare 

dovodi u nedoumicu. Kako danas živimo u vremenu 

opće nestrpljivosti iz neznanja, a zbog ljutnje ovakve 

voćke obično bivaju nepravedno iskrčene. 

Piše: JosiP BrklJača,ing. 

Pa doista smo mi narod nestrpljivaca. 

Posadili smo nekoliko 

voćaka na okućnici i gle čuda: 

voćke rastu tri godine a na njima 

nikako da se zametnu plodovi. 

A kako bi se to slatko reklo-što 

nam podvališe? Ali, što nam u 

tom pogledu kaže struka. Kaže 

da postoji više razloga zašto voćke 

bujno rastu, a malo ili nikako 

ne rode. Jer potrebno je znati da 

svaka voćka prolazi kroz različite 

faze razvoja. Tako, mlada i tek 

posađena voćka treba se prvo 

Piše: mladen karačiĆ, diPl. ing. 

ukorijeniti, što je i razumljivo. A 

za ukorjenjavanje joj je potrebno 

minimalno godinu dana. 

Dakle, ako voćka prve godine 

nakon sadnje potjera malo kratkih 

izboja, nije ništa kritično jer 

prvenstveno mora formirati korijenovu 

mrežu, što pak mi ne vidimo. 

E, tek u drugoj godini nakon 

sadnje počinje intenzivniji rast 

izboja jer voćka ulazi u vegetativnu 

fazu. Međutim, to ne mora 

značiti da će odmah biti i plodova, 

jer generativna faza razvoja 

voćke dolazi tek nakon nekoliko 

godina od sadnje. 

Kako pojedine 

voćke odmah 

formiraju 

plodove? 

Istina je da pojedine 

voćke odmah u 

drugoj godini formiraju 

određeni broj 

plodova. Primjerice, 

jabuke na slabo bujnim 

podloga tipa 

REDOVITA REZIDBA 

uspjeh uzgoja smokve 

Ono što rijetki voćari znaju jest činjenica da je smokva 

možda i najzahtjevnija voćna vrsta u pogledu rezidbe. 

Ova kraljica južnih krajeva doista ne traži mnogo osim 

u pogledu rezidbe koja se mora redovito provoditi 

Prije svega, potrebno je 

znati kako se u toplijim predjelima, 

gdje nema opasnosti od 

mrazeva, smokva može rezati u 

razdoblju od prestanka do početka 

kretanja sokova. Ako, pak, 

postoji mogućnost pojave jačeg 

mraza, smokva se orezuje nešto 

kasnije i to pred sam početak 

kretanja sokova. Ono što je bitno 

znati jest činjenica da smokva ne 

podnosi rez debljih grana iz razloga 

što tada rane teško zacje- 

ljuju. Zbog toga na tim mjestima 

javlja se trulež ili nekroza tkiva, 

što u konačnici može izazvati i 

propadanje cijelog stabla. Nezarasla 

rana postaje i središte 

okupljanja štetnika i drugih bolesti 

koji brzo prodiru kroz rahlu 

i spužvastu srčiku grana zbog 

čega drvo postupno truli i na 

koncu sasvim propada. Zbog 

toga je najpoželjnije što manje 

orezivati deblje grane smokve. 

Osim toga, radi smanjenja ošte- 

MM 9 mogu već druge godine 

“ometnuti” nekoliko plodova. 

Međutim, treba znati kako i kod 

tih voćaka puna rodnost dolazi 

tek pete godine nakon sadnje. 

Znači da od vrste voćke, sorte, 

njene podloge, količine dostupnih 

hranjiva i drugih čimbenika 

ovisi koliko će trajati ranije navedena 

vegetativna faza. S druge 

strane, treba znati da je većina 

voćaka stranooplodna, što znači 

da uz sebe trebaju imati i sortu 

oprašivača. Tako ukoliko imamo 

već formiranu voćku koja redovito 

i obilno cvate, a malo rodi, 

znajmo da joj treba i odgovarajući 

oprašivač. Uz to trebamo poznavati 

i tehniku rezidbe ali i osnove 

gnojidbe voćaka. Dakle, iako je 

problematika preširoka, trebate 

biti svjesni kako je najlakše uzeti 

pilu u ruke. Ali što ako samo niste 

bili dovoljno strpljivi? 

ćenja kore kao posljedice djelovanja 

sunca i mraza oko većih 

rezova trebamo deblo i grane 

premazati otopinom vapna. Nakon 

završene rezidbe sve odrezane 

grane nužno je sakupiti i 

odstraniti iz voćnjaka. Kada smo 

sve to uradili, slijedi i redovita 

zimska zaštita s 3 %-tnim bijelim 

uljem kojim uništavamo štitaste 

uši. Ovo je tim važnije ukoliko 

nam je poznato kako je na smokvi, 

kasnije, tijekom vegetacije 

ograničena uporaba insekticida. 

Zapravo, samo mali broj njih 

smijemo koristiti na smokvama 

Obvezno premazivanje 

Agrocentri Sjemenarne u 

Mostaru i Širokom Brijegu u 

ponudi voćnih sadnica nude 

i kontejnirane sadnice jabuka 

na podlozi MM 9 i sadnice 

trešanja na patuljastim 

podlogama. 

Jabuka na slabo bujnim podlogama 

rađa u prvoj godini 

tijekom vegetacije, a ukoliko ne 

primijenimo odgovarajući, može 

doći do totalne defolijacije lišća. 

Drugim riječima, na neadekvatne 

insekticide smokva reagira 

potpunim odbacivanjem lišća. 

Stoga se mjera zimske zaštite za 

smokvu čini više nego prihvatljivom. 


ZAŠTITA VOĆAKA I 

VINOVE LOZE TIJEKOM ZIME 

Piše: Prof.dr. ante Beš 

I 

tijekom zime na mnogim voćnim 

vrstama i vinovoj lozi su 

prisutni razni štetni organizmi. 

Premda ti štetni organizmi 

u zimskom razdoblju, u pravilu, 

ne čine štete, međutim, ako ih se 

ne suzbije tijekom zime, oni tijekom 

vegetacije mogu pričiniti 

ozbiljne štete. 

Zaštita tijekom zime kod većine 

voćnih vrsta se s razlogom 

smatra osnovnom zaštitom, jer u 

voćnjacima u kojim je pravovremeno 

provede kvalitetno zaštita 

tijekom zime, tada tijekom vegetacije 

ima daleko manje problema 

s mnogim štetnim organizmima. 

Gotovo da i nema voćne 

vrste na kojoj zaštita protiv štetnih 

organizama provedena tijekom 

zime neće biti od manje ili 

veće koristi. Štoviše, pojavu nekih 

gljivičnih bolesti tijekom vegetacije, 

primjerice kovrčavost 

lista na breskvi i nektarini jedino 

je moguće spriječiti tretiranjem 

tih voćnih vrsta za vrijeme njihovog 

zimskog mirovanja. Isto 

tako, neke učinkovite insekticide 

protiv određenih štetnika, primjerice 

protiv štitasti ušiju, zbog 

fitotoksičnosti tih insekticida, 

jedino je moguće primijeniti tijekom 

zime. 

Zaštita protiv 

štetnika i bolesti 

Zaštita voćaka tijekom zime 

najčešće se provodi protiv gljivičnih 

bolesti na koštičavim vo- 

Nakon rezidbe zaštita vinograda 


ćnim vrstama primjenom fungicida 

na osnovi bakra. Izvođenjem 

zimskog plavog tretiranja na 

breskvi i nektarini onemogućava 

se pojava kovrčavosti lista, a u 

velikoj mjeri i šupljikavost lista. 

Pravovremenim provođenjem 

zimskog plavog tretiranja i na 

nekim drugim voćnim vrstama u 

velikoj mjeri će pridonijeti smanjenju 

mogućeg napada raznih 

gljivičnih oboljenja tijekom vegetacije. 

Primjerice, primjenom 

bordoške juhe ili nekog drugog 

pripravaka na osnovi bakra u tijeku 

zime na jabuci, kruški i mušmuli 

u velikoj mjeri će se smanjiti 

pojava fuzikladija na listu i 

plodu tih voćnih vrsta. 

Zimskom zaštitom 

protiv većine bolesti 

Na trešnji se zimsko tretiranje 

sredstvima na osnovi bakra 

pridonijeti manjoj pojavi šupljikavosti 

ili rešetavosti lista, a time 

spriječiti i njegovo prijevremeno 

opadanje. Isto tako, to tretiranje 

će spriječiti sušenje listova i pojavu 

gorke truleži plodova. Na 

višnji će zimsko plavo tretiranje 

smanjiti pojavu kozičavosti lista 

i šupljikavosti lista. Primijenjeno 

na šljivi, zimsko plavo tretiranje 

će također pridonijeti manjoj 

pojavi šupljikavosti lista i rogača 

ploda šljive, te smanjiti pojavu 

monilije i bakterioza. Isto tako, 

ako se zimsko plavo tretiranje 

obavi na šipku, tada će tijekom 

vegetacije na stablima manje 

biti šupljikavosti lista, te neće 

doći do prijevremenog opadanja 

lišća. 

Osim zimskog tretiranja pripravcima 

na osnovi bakra, ona 

se mogu provoditi i s pripravcima 

koji pored bakra sadrže i 

mineralna ulja u kom slučaju se 

pored spomenutih bolesti suzbijaju 

i neki štetnici kao što su lisne 

i štitaste uši, te grinje. 

Zimsko tretiranje voćaka 

izvodi se i u cilju sprečavanja 

ili smanjenja pojave štetnika, 

prije svih štitastih ušiju i grinja. 

Međutim, za razliku od veoma 

uspješnog djelovanja bakarnih 

fungicida na razne uzročnike 

gljivičnih bolesti koje se tijekom 

zime nalaze na voćkama, za suzbijanje 

štetnika tijekom zime 

na našem tržištu nema tako djelotvornih 

insekticida. 

Pripravci za “zimsku zaštitu” 

Breskva zahtijeva obveznu zimsku zaštitu 

25 

Gotovo da i nema voćne 

vrste na kojoj zaštita protiv 

štetnih organizama provedena 

tijekom zime neće 

biti od manje ili veće koristi. 

Štoviše, pojavu nekih 

gljivičnih bolesti tijekom 

vegetacije, primjerice kovrčavost 

lista na breskvi i 

nektarini, jedino je moguće 

spriječiti tretiranjem tih 

voćnih vrsta za vrijem njihovog 

zimskog mirovanja. 

Kupanje voćaka 

Da bi zimska tretiranja bila 

učinkovita, ona se trebaju kvalitetno 

obaviti. Ne treba štedjeti 

na pesticidnoj tekućini. Pored 

dobro natopljenih pupova, trebaju 

biti dobro oprskane sve 

rodne grančice, tanje i deblje 

grane, kao i debla jer se na svim 

tim dijelovima stabla nalazi 

mnoštvo spora od kuda ih vjetar 

ili kapljice kiše odnose na pupove. 

Stoga stabla treba doslovce 

okupati, što većina voćara uglavnom 

i radi, zbog čega se zimsko 

tretiranje obično naziva zimsko 

kupanje voćaka. 

Najčešća kombinacija koja se 

koristi u zimskoj zaštiti voćaka 

i vinove loze jest Oleoultracid 

0,3% i Cuprablau 0,8 %. 

Tijekom zimskih mjeseci 

na čokotima vinove loze 

prezimljava veći broj štitastih 

ušiju (primjerice breskvina i 

šljivina štitasta uš) ali i grinje 

šiškarice koje u pojedinim 

godinama mogu pričiniti 

ozbiljne štete.

26 

PITANJA I ODGOVORI 

Giorgia – 

nova sorta trešnje 

U vrtnom rasadniku pored 

brojnih sorti trešanja 

kupio sam i meni nepoznatu 

sortu, stručnog naziva Giorgia. 

Molim vas da mi navedete 

njene osnovne karakteristike. 

Unaprijed zahvalan. 

Nije ni čudo da vam je sorta 

nepoznata, jer je riječ o priličito 

novijoj talijanskoj sorti koja fomira 

krupne plodove svijetlocrvene 

do tamnocrvene boje. 

Meso ploda je srednje čvrstine 

i dobre kakvoće. Stablo je osrednje 

bujnog rasta i samoneoplodno 

je, što znači da joj treba 

osigurati adekvatne oprašivače. 

Dobri oprašivači su joj Burlatova, 

Van i Adriana. Inače, 

sorta zrije oko 0. lipnja i zbog 

svojih kvalitetnih osobina svakako 

je za preporuku u kućnim 

vrtovima. 

Mladen Karačić, dipl. ing. 

Sušenje tuja 

Oko vikendice u okolici 

Sarajeva imam posađenu 

živicu od čempresa, koja je 

stara oko jedanaest godina. 

Međutim, prošle godine je 

došlo do laganog i postupnog 

sušenja čempresa, što 

je posebice uznapredovalo 

ove godine. Što je uzrok njihovom 

propadanju i može li 

se to spriječiti? 

Prije svega, iskreno sumnjam 

da u okolici Sarajeva 

imate posađene čemprese iz 

razloga što oni tamo u pravilu 

ne mogu rasti jer im je prosto 

prehladno. Vjerojatno se radi 

o tujama ili pačempresima 

koji pak u toj klimi mogu rela- 

tivno dobro uspijevati. Što se 

tiče njihovog sušenja, teško 

je ustvrditi koji je točan uzrok 

propadanja živice jer bi to najbolje 

ustanovili izlaskom na 

teren. Kako to nismo u mogućnosti, 

pretpostavaljam da bi 

uzrok sušenja živice mogla biti 

kloroza ili pomanjkanje željeza 

u tlu. Stoga njegov nedostatak 

nadoknadite unošenjem željeznog 

helata u obliku pripravka 

Florgen 6. Osim toga, u proljeće 

biljke svakako prihranite 

i mineralnim gnojivom a ukoliko 

navedene mjere ne budu 

isuviše učinkovite, znači da je 

možda i prekasno. 

Osim toga, na tom mjestu 

možete pokušati uzgojiti živicu 

od lovor višnje koja je puno 

otpornija i dekorativnija. 

Josip Brkljača, ing. 

Rakija promijenila 

boju i okus 

Za vlastite potrebe proizvodim 

rakiju koja je ove 

godine dobila smeđu boju. 

Osim toga, poprimila je i blagu 

oporost u okusu. Što je 

uzrok tomu? 

Riječ je o tipičnim simptomima 

koji se javljaju kao posljedica 

slabo pripremljene tj. ovinjene 

i održavane bačve iz koje 

je alkohol rakije ekstrahirao tanin. 

Zbog toga se, uostalom, uz 

smeđu boju pojavi i oporost u 

okusu. Kako bi se to eliminiralo, 

na 00 litara “smeđe rakije” 

dodaje se litra obranog mlijeka. 

Mlijeko se treba dodavati 

polagano uz stalno miješanje. 

Nakon tri dana rakija se odvoji 

od taloga i potom filtrira preko 

prethodno vodom navlažene, 

guste gaze ili filter papira 

postavljenih na lijevku. Kada 

rakiju odvojimo od taloga, potrebno 

ju je ponovno destilirati. 

Na taj način učinkovito ćete 

ukloniti taninske tvari iz rakije. 


Industrijska breskva 

U svom breskviku pored 

standardnih sorti breskve 

imam i nekoliko stabala sorte 

Maria Serena koje sam dobio 

iz Italije. Međutim, njeni plodovi 

imaju specifičan okus, 

pomalo neobičan za svježu 

potrošnju pa me zanima o 

kakvoj sorti breskve je riječ? 

Riječ je o talijanskoj sorti 

vrlo bujnog i rodnog stabla, 

srednjeg vremena cvatnje. 

Plod je srednje krupan, žutozlatne 

boje pokožice i atraktivnog 

izgleda. Sorta sazrijeva 

20-tak dana prije Redhavena i 

zanimljiva je zbog ranog i istovremenog 

sazrijevanja, što bitnije 

olakšava berbu. Iako navedenu 

sortu odlikuje dobar i 

aromatičan okus, ona je prije 

svega predviđena za preradu 

u različite proizvode kao što su 

kompoti, marmelade, džemovi, 

voćne salate i kašasti sokovi. 

Dakle, riječ je o sorti breskve za 

industrijsku preradu zbog čega 

je kao takvu i trebate koristiti. 

Mladen Karačić, dipl. ing. 

Orpington - pasmina 

pataka 

Zanima me kakve su odlike 

Orpington pasmine pataka. 

Prije svega, interesira me 

koliku težinu patke dosežu u 

tovu i kolika je godišnja nosivost, 

odnosno, koja je prosječna 

težina nesenih jaja. 

Orpington patka je zapravo 

srednje velika patka, uspravnog 

držanja i specifičnih boja, 

a uzgojena je potkraj 9. stoljeća 

u Engleskoj. Orpigtonska 

patka je ranozrela pasmina, što 

znači da pronese u dobi od 6 

mjeseci. Godišnje nese od 00 

do 40 jaja prosječne težine od 

70 do 90 grama. Odrasli patak 

teži 3,5 kg a patka 2,5 kg. Pačići 

u dobi od 8 tjedana imaju živu 

masu od oko 2 kg dok u tovu 

mogu postići težinu od 4 do 5 

kg. Za sve dodatne informacije 

možete kontaktirati našu savjetodavnu 

službu u Agrocentru 

u Mostaru. 


Zimska zaštita 

breskve i nektarine 

U svom voćnjaku imam 

desetak stabala breskve i nektarine. 

Na deblu i debljim 

granama pojavila se uš bijele 

boje, koju sam prošle godine 

prskao bijelim uljem, ali nije 

bilo većih rezultata. Što raditi 

ove godine, odnosno čime 

prskati breskvu i nektarinu? 

U vašem slučaju najvjerojatnije 

da se radi o dudovoj štitastoj 

uši, štetniku koji napada 

veliki broj biljaka, a na području 

Hercegovine posebice breskvu 

i nektarinu. Uš se uglavnom 

nalazi na deblu i prvim debljim 

granama uz deblo. 

Nažalost, danas na tržištu 

pesticida ima vrlo malo pripravaka 

koji se mogu koristiti u 

vrijeme mirovanja vegetacije. 

Preporučujem pripravak Oleoultracid 

00 EC u koncentraciji 

0,3-0,4 %. 

Mr. Ivan Ostojić 


HRANIDBA STOKE U PRIJELAZNOM RAZDOBLJU 

Kraj zime i početak proljeća je prijelazno razdoblje u ishrani stoke, što znači prijelaz s energetski siromašnijih na 

energetski višestruko bogatija krmiva. Posebno se to odnosi na stočare koji stoku hrane ispašom. Za to se u tom 

razdoblju i javljaju najveće probavne tegobe kod stoke. 

Piše: mario ĆuBela, diPl. ing. 

Gubitak vitamina 

Tijekom zime stoka se hrani 

najviše već unaprijed pripremljenim 

i uskladištenim krmivima: silaža, 

sijeno, kukuruzovina, slama. 

Uskladištena krmiva su tijekom 

dužeg perioda stajanja izgubila 

veći dio vitamina u odnosu na 

postotak koji su sadržavali u periodu 

uskladištenja. Time su krmiva 

postala siromašnija a stoka 

se postupno iscrpljuje. Poznato 

je da su vitamini A, K, B , B2, B 2, 

biotin, folna kiselina, vrlo osjetljivi 

i nepostojani na svjetlosti, dok 

su vitamini K, B, B2, folna kiselina, 

također osjetljivi i nepostojani 

na povišenu temperaturu. 

Nedostatak pojedinih ili cijelih 

skupina vitamina očituje 

se u pojavi avitaminoza, koje za 

životinje mogu imati višestruko 

negativne posljedice. Posebice 

je taj problem negativno izražen 

kod mladih životinja. Zato je potrebno 

svakodnevni obrok izbalansirati 

s kompletnim krmnim 

smjesama, koje sadrže sve neophodno 

potrebne vitamine i minerale 

da do toga ne bi dolazilo. 


Proljetna hranidba 

zelenom krmom 

Kretanjem vegetacije i istjerivanjem 

stoke na ispašu ili dovoženjem 

svježe zelene krme 

za ishranu stoke javljaju se novi 

potencijalni problemi za stoku i 

stočare. Radi se o prijelaznoj hranidbi 

stoke i to višemjesečnoj sa 

suhe osiromašene krme na svježa, 

sočna krmiva bogata vodom, 

bjelančevinama, vitaminima i 

mineralima. To je poseban šok za 

probavni trakt životinje te zbog 

toga nerijetko dolazi do pojave 

probavnih tegoba i popratnih 

pojava. 

Na stočaru je da taj period 

prijelaza s jednih na druga hraniva 

obavi postupno, oprezno, 

neprimjetno za stoku, bez ikakvih 

probavnih tegoba. Taj prijelaz 

isključuje davanje zelenih 

krmiva stoci kad je gladna, jer bi 

je jela halapljivo, zatim ne davati 

ga u velikim količinama. Prije 

davanja zelenih krmiva stoci je 

potrebno dati određenu količinu 

suhih krmiva: sijena, slame i dr. 

Tijekom više dana ovakve hranidbe 

postupno se smanjuje udio 

suhih krmiva, a povećava udio 

svježih zelenih krmiva u obroku. 

Ovakav uravnoteženi i izbalansirani 

prijelaz najbolje je obavljati 

u štalama, dovoženjem nakošenih 

svježih zelenih krmiva, nego 

li istjerivanjem stoke na pašu. U 

štali se može točno odrediti koliko 

će stoka pojesti pojedinih 

krmiva, dok je to prilikom ispaše 

teško kontrolirati. 

Nakon nekoliko dana ovako 

izbalansirane hranidbe stoka se 

može pustiti na slobodnu ispašu 

bez bojazni da će doći do probavnih 

poremećaja. 

Oštećenja na pašnjacima 

Kretanjem vegetacije na 

svim pašnjacima, bilo da su novi 

ili višegodišnji, mlade tek iznikle 

biljke trave su krhke i vrlo osjetljive 

na mehanička oštećenja i 

gaženje. 

Puštanjem stoke na ispašu 

u tom periodu mogu se nanijeti 

višestruke štete na pašnjacima i 

unazaditi ih za duži period. Posebno 

je to izraženo na kombiniranim 

pašnjacima (pašno-košnog 

tipa) koji se kose i ujedno služe 

za ispašu. Najpovoljniji utjecaj 

na mlade pašnjake čine goveda 

27 

i konji. Goveda odgrizaju travu 

nešto više od ostale stoke pa se 

biljke lakše oporavljaju, dok konji 

odgrizaju nešto niže, ali popasu 

i mjesta gdje ostala stoka 

nije htjela. Osim toga, goveda 

i konji imaju šire papke i kopita 

koja pliće prodiru u tlo. Najnepovoljniji 

utjecaj na mlade pašnjake 

imaju ovce i svinje. Ovce nisko 

odgrizaju biljke pri korijenu, dok 

svinje svojim njuškama riju površinski 

sloj zemlje i tako uništavaju 

tratinu. Također, njihovi papci 

su sitni i šiljasti pa dublje prodiru 

u površinski sloj travnjaka i time 

ga oštećuju.

28 

UREĐIVANJE TROPSKOG 

SLATKOVODNOG AKVARIJA 

Piše: antonio PolJak, akvarist 

Nabavka akvarija 

Velika većina akvarista preferira 

tropske - slatkovodne ili morske 

akvarije. Prije nego što kupite 

ribe i biljke, naravno - trebate 

nabaviti akvarij. Gotov akvarij, sa 

svom pripadajućom opremom, 

najbolje je kupiti u specijaliziranim 

trgovinama kućnim ljubimcima. 

Što se tiče oblika akvarija, 

za nas su najljepši pravokutni 

četvrtasti. Takvi akvariji imaju 

najbolji pregled i panoramu podvodnih 

sadržaja. 

Akvarij ćete kupovati u skladu 

s vašim uvjetima i mogućnostima, 

a mi bismo uvijek dali 

prednost nabavci većih akvarija. 

U velikim akvarijima ( od 200 l ) 

lakše je održavati kvalitetu vode, 

nego kod manjih akvarija. I ovdje 

je dopuštena kreativnost, pa možete 

i sami, ili s pomoću drugih 

napraviti dobar akvarij koji će, ne 

samo biti dražestan hobi, nego i 

atraktivan ukras u vašem domu. 

Uz akvarij, također morate imati 

dovoljno izdržljivo postolje 

koje će se uklapati u namještaj 

vašega stana. Postolje, komoda 

ili ormarić moraju biti specijalno 

izrađeni za akvarij, jer trebate računati 

na težinu punog akvarija. 

Ne zaboravite da je jedan litar 

vode otprilike težak jedan kilogram, 

a u težinu punog akvarija 

ulaze staklo, plastika ili drvo, grijač, 

filter, rasvjeta, akvarijska podloga, 

dekor itd. 

Postavljanje akvarija 

Prije uređivanja akvarij se postavlja 

na jedno mjesto u stanu 

ili kući koje ima čvrst pod. Riskirate 

postavljajući akvarij na slabi 

drveni pod, a u slučajevima postavljanja 

velikih akvarija ( preko 

250 l ) na armiranobetonski pod 

stana u zgradi, savjetujemo da 

zatražite savjet stručnjaka. 

Sljedeće pravilo kojega se 

morate držati u namještanju 

akvarija jest odabir mjesta stajanja 

akvarija u stanu. Takvo mjesto 

uvijek mora biti pristupačno, 

vrata ili dijelovi namještaja ne 

smiju udarati o akvarij, mjesto 

na kojem stoji akvarij mora biti 

u ravnini, (što ćete odmjeriti 

zidarskom livelom onda kada 

postavite akvarijsku komodu, 

kontrolirat ćete njezinu površinu). 

Još nam je ostao jedan važan 

podatak, a to je da se akvarij 

treba nalaziti na tamnijem mjestu 

koje nije izloženo direktnom 

udaru sunčevih zraka. Time ćete 

izbjeći stvaranje zelenih algi, ali i 

PRVI DIO 

peratura vode u akvariju. 

Kasnije uređivanje i održavanje 

vašeg akvarija neće predstavljati 

problem, ako se budete 

držali navedenih pravila. 

Koju vrstu 

akvarija odabrati? 

U prirodi postoji više vrsta 

podvodnih staništa u kojima žive 

ribe, biljke i ostali vodeni organizmi 

– onoliko vrsta koliko postoji 

mora, rijeka i jezera. U akvaristici 

se polazi od toga, (ne u svakom 

slučaju) da akvarij i u njemu ribe, 

biljke, supstrat (podloga) i akvarijski 

dekor, po svome izgledu i 

kvaliteti vode odgovaraju nekome 

od prirodnih staništa. Neki 

su akvariji nalik biotopu Amazona, 

neki su nalik srednjoameričkim 

rijekama, a drugi izgledaju 

kao koraljni greben u Indijskom 

oceanu ili podvodni svijet jezera 

Tanganjika u Africi. Svatko od 

Ukrasi za akvarije nepoželjnih visokih ljetnih tem- 

Potpuno uređen akvarij 

Uzgajanje tropskih ribica 

vrlo je zanimljiv, 

ali zahtijevan hobi. Da 

biste stvorili sredinu 

u kojoj mogu živjeti i 

rasti vaše ribe, i dugo 

uživati u podvodnim 

prizorima, od početka 

se trebate držati nekih 

pravila. 

nas ima drugačije ukuse i želje, 

no za nas su najljepši amazonski 

i, recimo, malavijski akvarij. 

Amazonski akvarij je akvarij s 

tresetnom i šljunčanom podlogom, 

s puno biljaka, mangrovim 

ili nekim drugim drvetom 

kao dekorom, vodom niske pH 

vrijednosti i male tvrdoće. Ima 

snažnu rasvjetu. Naseljen je tetrama, 

skalarima ili diskusima Za 

naše uvjete, s obzirom na tvrdoću 

vode, pH vrijednost, biljke i 

dekor, najlakše je formirati malavijski 

akvarij. U ovom akvariju 

dominiraju stijene i špilje u koje 

se skrivaju ribe lamprologusi, 

brevisi i julije. Od biljaka u ovom 

akvariju prevladavaju anubiasi i 

javanske paprati, pričvršćene za 

stijene, a voda je velike tvrdoće, 

s visokom pH vrijednosti. 


Prvi Simpozij iz zaštite bilja u Bosni i Hercegovini 

Piše: mr. ivan ostoJiĆ 

Sarajevo, točnije hotel Holiwud, 

bio je domaćin prvog 

Simpozija iz zaštite bilja u Bosni 

i Hercegovini, koji je održan 6 

i 7 prosinca 2004. godine na 

temu «Zaštita bilja-pravci daljeg 

razvoja» U organizaciji ovog 

Simpozija bili su Poljoprivredni 

fakultet Sarajevo, Agronomski 

fakultet Mostar, Poljoprivredni 

institut Banja Luka i Šumarski fakultet 

Sarajevo. 

Osnivačka skupština Društva za zaštitu bilja Bosne i Hercegovine 

održana je 6. prosinca 2004. godine u Sarajevu. Na skupštini 

je usvojen statut Društva te izabran predsjednik, potpredsjednik 

i tajnik. Za prvog predsjednika Društva za zaštitu bilja 

izabran je doc. dr. Vojislav Trkulja, za potpredsjednika mr. sc. Ivan 

Ostojić, a za tajnika mr. sc. Nedžad Karić. Sjedište društva je u 

Sarajevu s uredima u Mostaru i Banja Luci. 


Tijekom trajanja Simpozija 

predstavljeno je je dvadesetak 

radova od strane istaknutih 

stručnjaka iz oblasti zaštite bilja. 

Osim toga, poseban doprinos 

skupu dale su i tvrtke koje se 

bave proizvodnjom i prometom 

sredstava za zaštitu bilja, a koje 

su na Simpoziju predstavile paletu 

svojih proizvoda. Neke od 

njih, primjerice BASF i Chromos 

Agro, predstavile su nove pripravke 

koji će od iduće sezone 

biti na tržištu pesticida u BiH. 

Osnovano Društvo 

za zaštitu bilja 

Bosne i Hercegovine 

Piše: mr. ivan ostoJiĆ 

Vodstvo društva za zaštitu bilja BiH 

Veliki broj sudionika (248) 

iznenadio je organizatore, tako 

da su neki od njih ostali bez tiskanog 

materijala vezano za 

Simpozij. Ovom prilikom organizator 

se svima njima iskreno 

ispričava. 

Na svečanoj večeri, organiziranoj 

prvog dana Simpozija, bio 

je veliki broj sudionika, a zabava 

je potrajala do ranih jutarnjih 

Predavanje o primjeni 

vodotopivih gnojiva 

Piše: JosiP BrklJača,ing. 

Bilo je vremena i za zabavu 

U organizaciji AC Sjemenarne Mostar, u četvrtak 29. . 2004. 

godine održano je predavanje na temu «Primjena vodotopivih 

gnojiva u gnojidbi najvažnijih povrtlarskih kultura na području 

Hercegovine». Veliki broj poljoprivrednih proizvođača posebice 

onih koji se profesionalno bave proizvodnjom povrća s velikim 

zanimanjem patilo je izlaganje prof. dr. sc. Milana Poljaka, redovitog 

profesora Agronomskog fakulteta iz Zagreba. 

Tijekom predavanja predstavljena je paleta FLORTIS-ovih 

vodotopivih gnojiva, koja se već nekoliko godina koriste na području 

Hercegovine, a u proizvodnji povrća su pokazala odlične 

rezultate. Sve veći broj proizvođača upravo koristi ova gnojiva 

u gnojidbi povrća kako onog u zaštićenim tako i povrća koje se 

uzgaja na otvorenom. 

Proizvođačima su predstavljeni i profesionalni Cultural supstrati 

za sjetvu, pikiranje i presađivanje povrća i cvijeća. 

29 

sati. To nije smetalo izlagačima 

koji su drugog dana Simpozija 

predstavili svoje radove da ih 

prezentiraju na najbolji način 

i zainteresiraju slušateljstvo te 

otvore diskusiju. 

Nakon prezentiranja svih 

radova, diskusije te usvojenih 

zaključaka, Simpozij je svečano 

završen, s naglaskom da se ponovno 

nađemo iduće godine.

30 

Proizvodnja i 

potrošnja voća 

Po potrošnji svježeg voća u svijetu na prvom mjestu je 

naranča, zatim slijedi mandarina, limun, banane, i jabuke. 

Po opsegu proizvodnje u svijetu redosljed je sljedeći: agrumi, 

banane, jabuka, mango, malina i kruška. Jabuka se nalazi 

na trećem, malina na petom, a kruška na sedmom mjestu 

ljestvice opsega proizvodnje voća u svijetu. 

Stanje sredstava 

za zaštitu bilja 

U 2004. godini u Hrvatskoj je bilo registrirano ukupno 

277 djelatnih tvari, odnosno 762 pripravka. Na prvom mjestu 

djelatnih tvari su herbicidi koji su ujedno i najbrojniji 

među pripravcima. Na drugom mjestu po djelatnim tvarima 

su zoocidi s 86, a na trećem fungicidi s 79. Fungicidi su na 

drugom mjestu s 243 registrirana pripravka, a zoocidi s 2 2 

na trećem mjestu. 

Bugenviliaime 

po admiralu 

Ova prekrasna biljna vrsta ime je dobila po francuskom 

admiralu Louis Antoine Bougainvilleu na čijem je 

brodu u Brazil putovao njen pronalazač. Danas se uzgajaju 

većinom križanci-tri vrlo slične vrste u svim bojama, 

od bijele preko narančast do crvenoljubičaste i ponekad s 

velikim brojem pricvjetnih listova. Obje druge vrste, B.peruviana 

i B.glabra imaju listove s vrlo malo dlačica, prva vrste ima i manje, gole cvjetove. Druga 

vrsta podnosi mraz do –7oC te se stoga u Sredozemlju može uzgajati i na otvorenom. 

Kamelija,čaj 

S preko 2,5 milijuna tona trgovačke količine čaj je najvažnija 

svjetska gospodarska biljka. U Kini se uzgaja preko 

5000 godina. Kineski čaj (var.sinensis) je relativno otporan 

na mraz i ima nešto manje, čvršće kožaste listove, izrazitog 

zupčastog ruba; asamski čaj otkriven tek u 9. stoljeću (var. 

assamica)osjetljiv je na mraz i ima nešto veće, tanji, rijetko 

i nejasno zupčaste listove. Crni čaj nastaje uvenućem i fermentacijom 

nakon branja. Kod zelenog se čaja, naprotiv, zagrijavanjem 

i sušenjem prijevremeno zaustavlja raspadanje 

tako da bolje ostaju sačuvani prvobitni sastojci. 

Naj, naj, 

naj ….. 

prenosimo iz Guinness-ove 

knjige rekorda 

Najstarija cvjetnica 

Fosilni ostatak cvijeta, 

star 42 milijuna godina, 

nazvan Archaefructus 

liaoningensis pronađen je 

996. godine u sjeveroistočnoj 

Kini. Ostatke biljke otkrio 

je Ge Sun s Geološkog 

i paleontološkog instituta 

iz Nanjinga u Kini. 

• • • 

Najveće 

postojeće drvo 

General Sherman, divovska 

sekvoja (Sequoiadendron 

giganteum) koja se nalazi 

u Nacionalnom parku 

sekvoja u američkoj državi 

California, visoka je 83,82 

metra, ima promjer , 

metar i opseg 3 ,3 metra. 

Obujam stabla je .487 

m3-dovoljno za pet milijardi 

šibica. 

• • • 

Najveći 

kopneni sisavac 

Mužjak afričkog slona (Loxodonta 

africana) prosječne 

visine 3-3,7 m do ramena, 

a uobičajena težina mu je 

4-7 tona. Najteži izmjereni 

primjerak ubijen je 7. 

studenog 974. u Angoli 

u Africi. Visina uspravljene 

životinje bila je 3,96 m, a 

težina masivnih 2,24 tone. 



3 

Veliki izbor lukovica 

za proljetnu 

sadnju u 

Agrocentrima 

Sjemenarna!

32

Sobne biljke – odabir prikladnog mjesta - Sjemenarna doo Široki ...

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?