LiDraNo 2009. - Agencija za odgoj i obrazovanje
LiDraNo 2009. - Agencija za odgoj i obrazovanje
LiDraNo 2009. - Agencija za odgoj i obrazovanje
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Ipak, od svih tih primjera dobre prakse, najviše tragova u meni ostavlja<br />
projekt kojim se bavim veÊ drugu školsku godinu.<br />
Cijela priËa poËela je prije godinu dana kada je u naše ruke sluËajno<br />
stigao primjerak jezikoslovnoga Ëasopisa Hrvatistika, koji su uredili<br />
studenti Filozofskoga fakulteta u Osijeku. Znanstveni Ëlanak studentice<br />
Katarine FilipoviÊ, napisan prigodom 180. obljetnice objavljivanja<br />
gramatike JeziËnice Josipa –urkoveËkoga, otkrio nam je jednu<br />
nevjerojatnu Ëinjenicu koju nitko od nas nije znao: naš je poznati<br />
jezikoslovac tu gramatiku napisao u Samarici, malom selu u našoj<br />
opÊini. Iako Josip –urkoveËki <strong>za</strong>uzima istaknuto mjesto u hrvatskom<br />
jezikoslovlju, naša javnost uopÊe nije znala da je on prije dvjestotinjak<br />
godina živio i radio u moslavaËkom kraju. Bio je to ujedno i poËetak<br />
jednoga velikoga istraživaËkoga projekta u koji su se, pod vodstvom naših<br />
uËitelja, ukljuËili daroviti uËenici sedmih i osmih razreda.<br />
Prvi korak u našem istraživanju bio je posjet osjeËkom Filozofskom<br />
fakultetu gdje smo se susreli s Katarinom FilipoviÊ, autoricom Ëlanka o<br />
Josipu –urkoveËkom i Jelenom RibariÊ, glavnom urednicom Hrvatistike.<br />
U razgovoru s Katarinom saznali smo u kojoj literaturi možemo<br />
naÊi najviše podataka o životu i radu našega samariËkoga župnika<br />
i jezikoslovca. Na fakultetu smo posjetili i knjižnicu u kojoj nam je<br />
njihova knjižniËarka održala predavanje o jezikoslovnim priruËnicima te<br />
kataloškom i raËunalnom traženju podataka, što nam je naroËito koristilo<br />
u istraživanju literature koju nam je dala studentica Katarina.<br />
Nakon Osijeka uputili smo se u Samaricu, gdje je, kako smo saznali,<br />
Josip –urkoveËki bio župnik punih 35 godina. U knjizi dr. Stjepana<br />
Kožula, koja govori o sveÊenicima bjelovarskoga kraja, pronašli smo<br />
mnoštvo <strong>za</strong>nimljivih podataka i o njegovu sveÊeniËkom životu. Osim<br />
što je bio vrijedan prosvjetitelj seoskoga puka, –urkoveËki je brinuo<br />
i o prekrasnoj baroknoj samariËkoj crkvi koju je temeljito obnovio, a<br />
saznali smo da je o svom trošku <strong>za</strong> nju nabavio i orgulje. Obnovljenu je<br />
crkvu 1805. g. posvetio biskup Maksimilijan Vrhovac o Ëemu svjedoËi<br />
i spomen-ploËa na pjevalištu crkve. Velika je radost <strong>za</strong> sve nas bila kad<br />
smo na starom požutjelom papiru u župnoj spomenici otkrili originalan<br />
<strong>za</strong>pisnik kanonske vizitacije i rukopis Ëovjeka Ëiji smo život i djelo sve<br />
više upoznavali.<br />
184<br />
ProuËavajuÊi i istražujuÊi literaturu u kojoj se govori o životu i radu<br />
Josipa –urkoveËkoga, došli smo i do imena prof. dr. Aloj<strong>za</strong> Jembriha<br />
koji je najviše istraživao njegovo djelo. Profesor se ljubazno odazvao<br />
pozivu na suradnju pa su novinari naše škole od njega saznali mnoštvo<br />
korisnih podataka koji su upotpunili našu sliku o znaËaju JeziËnice u<br />
hrvatskom jezikoslovlju. Iz istraživanja prof. Jembriha saznali smo da je,<br />
osim spomenute gramatike, Josip –urkoveËki u Samarici napisao i još<br />
druga dva teološko-pastoralna djela. Kako u bjelovarskoj i Ëazmanskoj<br />
knjižnici nismo mogli pronaÊi niti jedan primjerak njegovih knjiga, otkrili<br />
smo da se one Ëuvaju u trezoru Nacionalne i sveuËilišne knjižnice pa smo<br />
od njih nabavili fotokopije sva tri djela. KonaËno smo iz prve ruke mogli<br />
<strong>za</strong>viriti kako knjige u cijelosti izgledaju, a Ëinjenica da u našim <strong>za</strong>viËajnim<br />
knjižnicama nema niti jednog primjerka JeziËnice, navela nas je da<br />
poËnemo razmišljati o izdavanju njena pretiska.<br />
Našem veselju nije bilo kraja kad smo od naših uËitelja saznali da<br />
se, <strong>za</strong>hvaljujuÊi pomoÊi dobrih ljudi, novo izdanje gramatike JeziËnice<br />
nalazi u tiskari. Užurbano smo pripremali sveËanost promocije pretiska,<br />
uvježbavali igrokaz koji je uprizorio život Josipa –urkoveËkoga,<br />
postavljali izložbu svih naših rukotvorina koje su nastale tijekom<br />
nekoliko mjeseci. Promocija je upriliËena 14. ožujka 2008. g., uz<br />
Dane hrvatskoga jezika i o 176. godišnjici smrti Josipa –urkoveËkog.<br />
Na promociji se okupilo mnoštvo uËenika, uËitelja, naših roditelja,<br />
knjižniËara, novinara, a ja sam naroËito bila radosna što je na nju došla i<br />
studentica Katarina FilipoviÊ, Ëiji je Ëlanak potaknuo toliko toga dobroga.<br />
Brojne fotografije kojim je <strong>za</strong>bilježen naš rad otkrivaju koliko je puno<br />
uËenika sudjelovalo u raznim aktivnostima. Jedni su skupljali i bilježili<br />
samariËki rjeËnik, drugi su <strong>za</strong>pisivali obiËaje i povijest Samarice, treÊi<br />
izraappleivali doËitnice, ilustrirali inicijale, Ëetvrti su sve snimali i bilježili…<br />
Svatko je od nas imao svoje mjesto u timu koji je napravio jedan veliki<br />
projekt.<br />
Osim što sam sudjelovala u istraživanju i prouËavanju literature o<br />
Josipu –urkoveËkom, <strong>za</strong>jedno s prijateljicom Eli<strong>za</strong>betom ja sam naËinila<br />
prezentaciju kojom smo <strong>za</strong> posjeta Filozofskom fakultetu u Osijeku naše<br />
domaÊine upoznali sa životom i aktivnostima naše škole i mjesta. Kako<br />
185
Change language