LiDraNo 2009. - Agencija za odgoj i obrazovanje
LiDraNo 2009. - Agencija za odgoj i obrazovanje
LiDraNo 2009. - Agencija za odgoj i obrazovanje
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
(Ne)opravdane pritužbe na previše <strong>za</strong>daÊe<br />
Iako su škole oblijepljene projektnim plakatima, iako nam je HNOS<br />
donio obilje mentalnih mapa, integracije, timskog rada i poneku<br />
projektnu ili terensku nastavu, i dalje smo <strong>za</strong>trpani domaÊim <strong>za</strong>daÊama,<br />
i dalje moramo pregršt toga nauËiti kod kuÊe jer se ne može sve nauËiti<br />
u školi. VodeÊi tjedni <strong>za</strong>pis o koliËini <strong>za</strong>daÊa iz pojedinih predmeta,<br />
matematika je svakodnevno na samom vrhu ljestvice. Odmah i<strong>za</strong> nje<br />
dolazi hrvatski iz kojeg <strong>za</strong>daÊe dobivamo Ëesto, ali nema je puno jer<br />
se sastoji od svega nekoliko <strong>za</strong>dataka <strong>za</strong> vježbu. Isto se može reÊi i <strong>za</strong><br />
povijest, a iz stranih jezika uobiËajena <strong>za</strong>daÊa je prevoappleenje nekog teksta.<br />
Naapplee se tu i izrada poneke prezentacije, pokus iz kemije, izrada mape iz<br />
geografije… I dok uËenici imaju osjeÊaj da je <strong>za</strong>daÊe sve više, roditelji se<br />
ne slažu u tome. Gospoapplea Senka Dombik smatra sljedeÊe: “ZadaÊe ima<br />
dosta, ali ne previše. Kad bi si djeca bolje organizirala vrijeme, bilo bi im<br />
lakše, a vikendom ne primjeÊujem neku veliku optereÊenost pisanjem<br />
<strong>za</strong>daÊa. Dosta gradiva, a i poneka <strong>za</strong>daÊa, odradi se u školi. Najviše je ima<br />
iz matematike, buduÊi da nisu rijetki oni kojima to nije najjaËi predmet<br />
pa <strong>za</strong>daÊe nikad previše, potrebna je vježba.“<br />
Dolazimo do <strong>za</strong>kljuËka da <strong>za</strong> znanje nije dovoljno uËiti 6 sati u školi,<br />
nego je potrebno grijati stolicu još najmanje 2 sata dnevno, ovisno o<br />
tome koji uspjeh želimo postiÊi. UËenici željni znanja poput magaraca<br />
poslušno tegle teške školske torbe i “uživaju” u najmanje osmosatnom<br />
radnom danu jer tako nalažu odrasli <strong>za</strong>duženi <strong>za</strong> njihovo <strong>obrazovanje</strong><br />
vjerujuÊi da su stvorili školu po mjeri uËenika. Ti isti se razbacuju rijeËima<br />
poput rastereÊenje i izbjegavanje enciklopedijskog znanja. Pitam se kakva<br />
je to njihova politika, <strong>za</strong>što to sve rade kada sam i više nego jednom Ëula<br />
reËenicu “Davno sam ja išao u školu, ne sjeÊam se više toga.”<br />
Možda bi HNOS u krojenju sretnog uËenika u školi po njegovoj<br />
mjeri trebao poÊi od Einsteinove: “Obrazovanje je ono što ostane kad<br />
<strong>za</strong>boravimo sve što smo nauËili u školi.”<br />
Marija Sekur, 8. r.<br />
Osnovna škola Frana Krste Frankopana, Osijek<br />
Voditeljica: Ksenija Budija<br />
180<br />
Razgovor s Ljiljom DujmoviÊ, voditeljicom maloljetniËke delinkvencije<br />
MUP PU Zadarske županije<br />
Svaku provokaciju treba prijaviti<br />
Ako vas netko vrijeapplea i tlaËi elektronskim medijima, u prednosti je samo<br />
<strong>za</strong>to što je anoniman. Ponekad su to nepoznate starije zlonamjerne<br />
osobe, a Ëesto su to i vaši prijatelji s kojima ste u svaapplei ili netko iz društva<br />
tko je na vas ljubomoran.<br />
Kako najËešÊe dolazi do iskorištavanja djeËje naivnosti i kako se vrši<br />
zlouporaba elektronskog medija nad djecom?<br />
Tko su te osobe, muškarci, žene, ili možda djeca? Kako se obraniti<br />
o tog nasilja? Sve su to pitanja koja su nas “dovela” u MUP, na odjel<br />
MALOLJETNI»KE DELINKVENCIJE. Tamo nas je o svemu informirala<br />
gapplea Ljilja DujmoviÊ, voditeljica Odjela <strong>za</strong> maloljetniËku delinkvenciju<br />
kriminalistiËke policije u Zadru.<br />
Ima li puno prijava o elektronskom nasilju?<br />
Prijava o elektronskom nasilju <strong>za</strong> sada još nema puno, iako je <strong>za</strong><br />
pretpostaviti da postoji “tamna brojka”, odnosno neotkriveni i<br />
neprijavljeni dogaappleaji jer djeca nerado o tome govore pa nažalost te<br />
provokacije i ne prijavljuju. Djeca se srame i boje da to ne saznaju njihovi<br />
roditelji. Radije šute i trpe što je potpuno krivo.<br />
Kojim putem se to primjerice otkriva?<br />
Kod <strong>za</strong>primanja prijave, ukoliko se radi o kaznenom djelu, policija<br />
poduzima sve mjere da se otkrije poËinitelj i u tome najËešÊe uspijeva.<br />
Provodite li kakve akcije u svezi zlouporabe elektronskih medija?<br />
Policija provodi akcije suzbijanja djeËje pornografije na razini države.<br />
Tako smo poËetkom ove godine organiziranom akcijom otkrili Ëetiri<br />
poËinitelja sa podruËja naše županije koji su na svojim kompjuterima<br />
imali djeËju pornografiju, a posjedovanjem iste Ëini se kazneno djelo<br />
“DjeËja pornografija na raËunalnom sustavu ili mreži”.<br />
Možete li nam reÊi kako izgleda neka internetska priËa koju ste otkrili?<br />
Ono što proËitate u novinama i o Ëemu svi govore i na što svi upuÊuju, to<br />
181
Change language