LiDraNo 2009. - Agencija za odgoj i obrazovanje

veÊina znanstvenika uopÊe ne razmišlja o tome. Jedan je razlog što je
to ipak puno manje izraženo nego drugdje. Drugi je, važniji razlog, da
veÊinu znanstvenika vodi entuzijazam i želja za znanjem, i uopÊe ne
“briju” na slavu.
Koliko je za put uspješne osobe (uspješnog znanstvenika, glazbenika,
sportaša…) bitno željeti uspjeti i imati volju, a koliko su to materijalne
stvari, poput novca ili dobrih poznanstava?
Za znanstvenika je nužna istinska unutarnja želja i veliki entuzijazam.
Naravno, to samo po sebi nije dovoljno, jer suvremena istraživanja
najËešÊe traže vrhunsku opremu i velike grupe ljudi, što zahtjeva priliËna
financijska sredstva. Ružni aspekti društva, poput veza i poznanstava, i
ovdje su prisutni, ali ponovno u puno manjoj mjeri nego inaËe.
Kako ste Vi znanstveno rasli?
Tek sam negdje na treÊoj godini fakulteta shvatio da se želim baviti
fundamentalnom znanosti i nakon toga je moje oduševljenje tim poslom
samo raslo. Nakon toga je išlo nekako po crti ∑ diploma, magisterij,
doktorat, docentsko mjesto na PMF-u u Zagrebu, više boravaka u
inozemstvu, dvije godine u Berlinu na Albert Einstein Institutu, tamo
sam upoznao svoju suprugu, prekrasnu RijeËanku, astrofiziËarku radi
koje sam se iz Zagreba preselio u Rijeku i sad smo zajedno na Odjelu za
fiziku.
Pomislite li, barem ponekad, da sve to uËenje nema smisla (je li 70 godina
prosjeËnog života zaista dovoljno za pronicanje u tajne svemira)?
Ne, nikad. Dio je razloga u tome što osobno ne vjerujem u ideju da Êemo
mi (kao ljudska vrsta) ikada u potpunosti shvatiti ustrojstvo prirode i
svemira, niti da uopÊe postoji ta neka konaËna “teorija svega i svaËega”.
Bilo kako bilo, meni je i više nego dovoljan izazov i izvor zadovoljstva
stalno poveÊavati svoje razumijevanje svijeta oko nas, bez obzira radio to
7, 70 ili 70 milijuna godina, a sve to u okruženju uglavnom divnih ljudi.
Zbog toga se Ëesto osjeÊam povlaštenim.
Kako povezujete znanstvena otkriÊa i spoznanja iz svijeta znanosti sa
svojim, nazovimo to tako, “normalnim” životom Ëovjeka kao društvenog,
210
religioznog, osjeÊajnog biÊa? Živite li ponekad u proturjeËnosti (odgoja ∑
znanstvene spoznaje ∑ moralnih vrijednosti)?
U samoj fizici kao znanosti i bavljenju njome nema ništa što bi se bitno
suprotstavljalo osnovnim etiËkim ili drugim ljudskim normama, i osobno
nikad nisam došao u takvu vrstu sukoba. Etika u znanosti postaje sve
važnija jer znanost primjenom novih znanstvenih otkriÊa može dovesti
i do nepopravljivih posljedica za prirodu i život opÊenito. Znanstvenici
bi sve više trebali vježbati strpljivost i oprez. DapaËe, znanost mi je
neizravno omoguÊila dodatni razvoj kao osobe brojnim putovanjima i
boravcima u inozemstvu (Ëetiri kontinenta, na desetine zemalja) gdje
sam se upoznavao s razliËitim kulturama i svjetonazorima. Jedna stvar
koju Ëovjek odmah nauËi je da mnoge stvari koje se ovdje smatraju
apsolutnima i neupitnima mogu biti potpuno drugaËije, ali da to ne mora
biti ni bolje ni lošije nego “jednako dobro”. Tako sam se riješio jedne
zablude priliËno raširene u Hrvatskoj da je “vani”, “na Zapadu”, opÊenito
bolje živjeti, da je “trava zelenija”. Nije ni više ni manje zelena, nego je
jednostavno drukËija, i može vam se više, ali i manje svidjeti, sve ovisi o
vašoj osobnosti, željama i motivima.
Puno je prašine digla tema oko izgradnje Large Hadron Collidera (LHC,
Veliki hadronski sudarac) u Švicarskoj, a kasnije i obustava njegova rada.
Vi ste imali priliku boraviti ondje i sve to vidjeti. Kakvi su Vaši dojmovi i
kakva je buduÊnost LHC-a?
Ja sam prvi put na CERN-u bio (kao gostujuÊi znanstvenik) 1999. kad
su se tek radile pripreme za LHC. Ono što me najviše oduševilo jest
skromnost s kojom je sve izgraappleeno. Ne samo da na površini nije bilo
nikakvih spektakularnih objekata, veÊ je centar izgledao poput neke
ruske vojne baze s neuglednim sivim zgradama. No, Ëim uappleete u
objekte, uoËite da je ogroman novac (milijarde eura) korisno utrošen
za znanstvenu opremu i neophodne stvari, a ne za nepotreban luksuz,
egzibiciju ili samoreklamstvo (sve vrlo rašireno u Hrvatskoj). Tek su
na kraju, potaknuti velikim medijskim interesom, sagradili nekoliko
estetskih objekata. Što se sadašnjeg stanja tiËe, eksperiment ima neke
tehniËke probleme, ali to i nije tako neoËekivano s obzirom na izuzetnu
211