preuzmite osmi broj časopisa - sic

(sic!)
5) U obradi odlomaka iz Bašeskijinog ljetopisa Alić i Verlašević osvrću se na hićaju Ženski jezik, u kojoj se
afirmišu stereotipi o ženama, kao glupačama i jezičarama. Postavljaju pitanje: U kojoj je mjeri prihvatljivo
ovakvo razumijevanje “ženskog jezika”? (32)
Na kakvu se mjeru misli? Umjesto da pokrenu raspravu u stereotipu, i uopšte o položaju žena u prošlosti,
autorice navijaju za tradiciju, pokušavajući opravdati rodno nekorektan tekst. Iz istog razloga je i
tumačenje Hasanaginice nejasno. Barata se pojmovima ženski stid i muški stid (13), iako oni nisu nigdje
objašnjeni (a teško je zamisliti savremeni naučni rad u kojem bi i bili). Osmišljavajući čas (što bi trebalo
da bude zadatak metodičke pripreme nastavnika, i čemu je mjesto u priručniku za nastavnike, a ne u
čitanci) autorice traže od učenika: Grafički prikažite Hasanaginicina osjećanja bola od početka pa do
kraja balade. Objasnite i riječima uzlaznu i/ili silaznu putanju njezinih osjećanja.
Kako se ovaj zadatak može ispuniti? Šta bi bila putanja osjećanja?
Tumačeći Cesarićevu Voćku poslije kiše, autorice kažu: Voćka brižno, poput majke, čuva svoje kapi. (47)
Kakve kapi majka čuva? Mlijeka? Zašto bi samo majka bila brižna? Ne ističući ništa od ovoga recenzastavnica,
u vezi s rodnim aspektom čitanke koju ocjenjuje tvrdi: Rukopis podržava ravnopravnost
polova, (ocjena: 4).
Primjeri dobrog štila
Komentarišući stil NAM-ove čitanke esnaf u svojoj recenziji ocjenjuje: Sintaksičke konstrukcije su prilagođene
uzrastu učenika. Definicije jasno formulisane i obrazložene. (...) Stil rukopisa odgovara materiji i
uzrastu učenika. Slijede primjeri stila koji po esnafu zaslužuje peticu:
Mak Dizdar jednom je prilikom zabilježio kako sevdalinka “blista čista kao biser” izvađen iz školjke s dna
tajanstvenog mora. Potražimo taj blistavi biser i u ovoj sevdalinci. (21)
(Ako je cijela sevdalinka biser, kako se može tražiti biser u biseru?)
Kada govorimo o povezanosti stripa i likovne umjetnosti, neophodno je ponešto reći i o odnosu stripa i
filma. Ova dva vida umjetnosti povezuju slični pripovjedni i slikovni oblici. Treba imati na umu da je strip
spoj slike i riječi, a film spoj slike i zvuka, dakle strip i film razlikuju se, prije svega, u načinu izražavanja.
(150)
(Zašto kada govorimo o povezanosti A i B, trebamo nešto reći o odnosu A i C?)
Prvo: koja dva vida umjetnosti, šta je to vid umjetnosti, i koje uopšte dvije umjetnosti kad su pomenute
tri?
Drugo: film nije spoj slike i zvuka. (Šta bi, po toj jasnoj i obrazloženoj definiciji bio nijemi film?)
Zlatna je boja simbol jeseni; kada sve požuti, lišće opadne, nebo postane modroplavo, tada svi možemo
vidjeti i doživjeti Humin akvarel. (61)
Zamišljamo: kada sve požuti - kuće, auti, ljudi - onda lišće opadne. Ili se ovim primjerom jasnog stila,
htjelo reći kada sve lišće požuti, opadne? Što svejedno nije manja glupost, jer lišće ne žuti odjednom, i
ne opada sve odjednom. Zlatna boja nije simbol jeseni, može samo asocirati na jesen. Nebo ne postaje
modroplavo zbog opadanja lišća. I Humin akvarel možemo vidjeti i doživjeti nevezano za opadanja lišća
i promjenu boja na nebu.
Oslo je glavni grad Norveške u čijim se granicama nalaze prostrani otvoreni prostori i brojni parkovi koji
svojim zelenilom i prozračnošću otkrivaju bezmjernu ljepotu i snagu prirode. (36)
Šta su prostrani otvoreni prostori u gradu, koji nisu parkovi, a na kojima priroda ostvaruje bezmjernu
ljepotu i snagu?
Uzmite kartu Evrope, pronađite granice Norveške, pronađite Oslo. Koje boje preovladavaju na karti Norveške?
Šta to znači? (37) Učenici uzmu: na jednoj je Norveška plava, na drugoj zelena, na trećoj žuta? Šta
to, zaista znači? Da se na kartama jedna zemlja može prikazati različitim bojama?
Govor je jedno od osnovnih izražajnih sredstava izvođača (glumica i glumaca). Kada se glumci/glumice
scenski izražavaju putem govora, oni svoju pažnju posebno usredsređuju na govor likova. (147)
Ako publika zviždi, onda obraćaju pažnju i na zviždanje publike. A ako ne znaju tekst, onda obraćaju
pažnju i na govor suflera. Itd. Šta znači ova rečenica, kad se očisti od nezgrapnih sintagmi poput putem
govora? Da se glumci izražavaju govorom, tako što se usredsređuju na govor?
29