You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Dvojac Alić/Verlašević u interpretacijama djela pokazuju nezavidnu nesposobnost analize, razumijevanja<br />
i objašnjavanja književnih tekstova. Značenja velikog <strong>broj</strong>a riječi, figura, izraza, ostavljaju đacima<br />
neprotumačena. Autorice se ne bave smislom djela, izbjegavaju razjašnjavanje nejasnoća, ne nude rješenja<br />
ključnih pjesničkih i pripovjedačkih postupaka.<br />
U analizi Dizdareve pjesme Zapis o zemlji autorice ne vide treći glas koji izvještava o dijalogu vrlog pitca<br />
i zapitanog; ne bave se problemom negativnog drugog, na čijem se prisustvu gradi identitet Bosne. Učenicima<br />
se nudi gotov zaključak: “Završnim stihovima, odgovorom ‘zapitanog’, dobili smo jaku poentu /<br />
ideju pjesme: Bosna je prkosna i ponosna zemlja. Bosni je, kako kaže pjesnik u komentaru ove pjesme,<br />
bilo suđeno da sanja o pravdi, da radi za pravdu i da na nju čeka, ali da je ne dočeka.” (58)<br />
Pjesma Bakine naočari Nikole Šopa čitaju autorice kao nostalgiju za prošlim danima, a ne kao glas grižnje<br />
savjesti unuka koji je baki zadavao brigu. (71) Lampa u prozoru Enesa Kiševića je, po autoricama<br />
čitanke, “vjerna slika svevremenih teških uvjeta u kojima ljudi žive”. Tema pjesme nisu teški uvjeti, nego<br />
o altruizam.<br />
U interpretaciji Ujevićeve pjesme Dažd autorice ignorišu stihove I mučilo nas/ što naši mrtvi nisu s<br />
nama / da vide Zagreb, / ljupku Hrvatsku. (Koji mrtvi, zašto ljupka Hrvatska?) Pjesma se inače ne daje<br />
u cjelosti, pa je očekivanje da se rastumači njen smisao - nerealno.<br />
U Krležinoj pjesmi U nama vrije vrutak vruće lave (također odlomku iz veće cjeline) autorice ne protumače<br />
važan stih Čovjek je sazdan od trideset i tri luka. (Čovjekova kičma ima 33 pršljena, kičma je stub,<br />
čovjek je uspravan, uspravnost je pobuna, pobuna je snaga; TO bi bio smijer tumačenja, kad bi ova čitanka<br />
vodila interesa o stvarnim potrebama i interesima učenika vezanim za književnost.) Umjesto toga,<br />
autorice nude svoje rješenje: “Kada pjesnik kaže čovjek je lava, on poredi čovjeka i lavu na temelju njihove<br />
zajedničke osobine - unutrašnje energije koja pokreće čovjeka kao što lava pokreće vulkan.” (82)<br />
Kako lava pokreće vulkan? Gdje ga pokreće? Da li na sličan način voda pokreće česmu, a vrela pura šerpu?<br />
Iako Sijarić u priči Hrt jasno kaže: Nešto carsko, što mogu da imaju samo dobri konji, lavovi i hrtovi, imao<br />
je u svome držanju, ali i nešto što imaju nevjeste kad se tek dovedu autorice ne povezuju sudbinu hrta<br />
sa sudbinom nevjeste, i priču čitaju kao da je pisana za kinološki časopis.<br />
I Ibrahim-begov ćošak Svetozara Ćorovića autorice ne interpretiraju u cjelosti, nego iz odabranog odlom-<br />
ka sugerišu kao osnovni problem u priči gubitak porijekla. (A ne slab karakter junaka koji se ne snalazi u<br />
promijenjenim društvenim okolnostima.) Po njima, pripovijetka Ibrahim-begov ćošak priča je o potomku<br />
nekada moćne begovske porodice koji prkosno brani posljednje ostatke svog porijekla i gospodstva - na<br />
ulicu istureni ćošak roditeljske kuće. (103) Kako Ibrahim-beg rješava ovu svoju životnu dramu? Ako je<br />
izgubio svoje porijeklo, da li je s njim nestao i Ibrahim-begov ponos? (106) pitaju Alić i Verlašević učenike,<br />
iako ponos nije vrijednost koju priča afirmiše.<br />
Međutim, kako se porijeklo može izgubiti? Realno, moguće je izgubiti privilegije zasnovane na porijeklu,<br />
ali autorice propuštaju da o tome obavijeste učenike: kakva su prava imali begovi, a kakva kmetovi.<br />
Interpretaciju odlomka iz Zan Grejevog romana Grmljavina stada autorice počinju rečenicom: Po američkom<br />
zapadu često je prašila i treštala grmljavina stada bizona, krava, divljih konja. Ta su stada za<br />
indijance predstavljala život. Kako grmljavina može prašiti? Šta su to stada divljih konja, i u čemu se<br />
razlikuju od krda? (Ovo je, valjda, primjer stila koji odgovara materiji i uzrastu učenika, i zaslužuje peticu<br />
u esnafskoj recenziji!) Cijela interpretacija je niz nebitnih pitanja, koja ne otvaraju raspravu o etičnosti<br />
postupaka književnih junaka iz odlomka. Kauboji napadaju u zoru na indijanski logor, pale šatore i otvaraju<br />
vatru bez obzira što tom vatrom ugrožavaju indijanske žene i djecu.<br />
Autorice čak izdvajaju jedan odlomak, postavljajući pitanje: Šta saznajemo o prirodi i karakteru indijanskih<br />
plemena iz ovog odlomka: “Prvi od četiri Indijanca, suhonjav, divlji ratnik, sjajan jahač, pružao je u<br />
svom izazovnom držanju i u svojoj umjetnosti jahanja tako divan cilj, da je na sebe privukao takoreći svu<br />
vatru. Odjahao je u smrt, ali su njegova tri druga pojurila kroz ulaz u sigurnost.” (126)<br />
Kao što su bili pozvani da o karakterima pasa sude po karakteru naroda koji ih odgojio, tako se sada<br />
učenici navode da iz opisa jednog Indijanca izvuku znanje o prirodi i karakteru indijanskih plemena.<br />
Kojih plemena? Da li autorice misle da su sva plemena suhonjava, divlja, izazovna i divan cilj? Posljednji<br />
primjer ima veze s onim što upitnik ministarstva naziva Etički aspekt rukopisa. Tu esnaf, u komentaru<br />
o tome da li a) Rukopis upućuje na moralne vrijednosti, postignuća i posljedice naučnog i tehničkog<br />
razvoja, veli: Rukopis upućuje na moralne vrijednosti i posljedice naučnog i tehnološkog razvoja. (ocjena<br />
!stav<br />
28 (<strong>sic</strong>!)