preuzmite osmi broj časopisa - sic

Najbolje rangirana čitanka u procesu ocjenjivanja 11 pristiglih rukopisa 6 prema anketi OSCE-a, u školama
na teritoriji Federacije koristi više nego sve ostale četiri zajedno. 7
Po mišljenju recenzentice u svojstvu predstavnice esnafa ovaj “rukopis posjeduje razloge da se prihvati
kao pozitivan rad s obzirom na sve elemente koji čine cjelovitu recenziju. Međutim, ako se uzmu neki
drugi elementi kao kriterij za ocjenjivanje rukopisa, onda je jasno vidljivo postojanje određenih propusta,
posebno u odnosu na pedagoško-psihološki i didaktičko-metodički nivo analize. Iz navedenih razloga
rukopis se ocjenjuje negativno.”
Esnaf na ovaj način odstupa od kriterija utvrđenih radnim listovima po kojima je svaki recenzent bio
dužan ocijeniti rukopise, i na osnovu kojih se izvodi konačna ocjena i rang-lista. Bez obzira što ni po
jednom kriteriju rukopisu ne daje ocjenu jedan, esnafova je konačna ocjena - negativno. Takođe, esnaf
ovim dovodi u pitanje cjelokupnu proceduru; osporava svrsishodnost radnih listova, i kriterijima Federalnog
ministarstva suprotstavlja vlastite, neke druge elemente. Koji su to drugi elementi - iz esnafske
recenzije nije jasno.
Esnaf ne daje primjere propusta u pedagoško-psihološkom i didaktičko-metodičkom nivou analize Svezamove
čitanke, ne dokazuje i ne obrazlaže svoje tvrdnje. U recenziji, u kojoj odgovara na 34 pitanja,
svrstana u sedam kategorija, ukupno su tri primjedbe jasne. (Tako da se navode brojevi stranica onoga
što se smatra spornim u rukopisu. O tome više kasnije.)
Arogantno presuđivanje, kritiziranje bez argumentacije, nedosljedno i pristrano bodovanje, pogrešno
prosuđivanje, previdi i neznanje, demonstrirani u ovom recenziranju (za koji je recenzentici, predstavniku
esnafa ukupno isplaćen honorar u visini oko 3.000 KM!) nisu ono što recenzija treba biti: stručna,
objektivna i argumentovana ocjena nečijeg rada.
Zašto je honorar ipak isplaćen?
Tehnički, zato što Ministarstvo nema mehanizme da izdavače i autore, a potom i nastavnike, đake i
roditelje zaštiti od neznanja i zloupotrebe ovlaštenja; suštinski, zato što je esnaf svojim metodom rada
reprezent poželjnih vrijednosti koje Ministarstvo svojom udžbeničkom politikom želi afirmisati. Argumente
za do sad izrečene tvrdnje ponudiće uporedna analiza dvije recenzije: one koja čitanci NAM-a
daje 33,27 bodova, i one koja čitanci Svezama daje 21,45 bodova.
Drška bez metle
Ocjenjujući naučno-stručnu vrijednost rukopisa, odgovarajući na pitanje da li su:
a) sadržaji rukopisa su zasnovani na provjerenim i općeprihvaćenim teorijama, činjenicama, i tumačenjima
zakonitosti, pojava i procesa, esnaf Svezamu daje ocjenu 2, uz obrazloženje: “Rukopis je zasnovan
na općeprihvaćenim teorijama, ali za učenike predstavlja neselektivno sticanje znanja”.
Ne navodi primjere, niti obrazlaže ovakvu ocjenu. NAM-u daje ocjenu 5: “Sadržaji rukopisa su zasnovani
na općeprihvaćenim teorijama, činjenicama. Za učenike predstavlja izvor znanja i pruža informacije iz
različitih oblasti.”
Na str. 22. u NAM-ovoj čitanci stoji: “Saz je stari žičani instrument s dugom drškom. U našim krajevima
u 14. i 15. stoljeću sijelo se nije moglo zamisliti bez saza i sevdalinke.”
Recenzentica očito ne zna da saz nema dršku, nego vrat. Također ne vidi očigledan anahronizam: saz se
pojavljuje u BiH u 15. vijeku, dolaskom Osmanlija. Prije toga je u Mediteranu korišten instrument iz iste
porodice, leut. Ali leut nije dio tradicije na kome se gradi bošnjački identitet, pa je kao takav u poželjnoj
čitanci suvišan.
Na str. 56. u NAM-ovoj čitanci stoji: “Naučili smo: Stećak je vrsta bosanskog kamenog nadgrobnog
spomenika iz srednjeg vijeka. Stećci su obično ukrašeni uklesanim prizorima iz života i lova, s viteških
turnira ili natpisima na glagoljici ili bosančici. Među najljepše stećke spadaju oni u Radimlji kod Stoca.
Natpisi na stećcima ili mramorovima najznačajniji su spomenici narodnog jezika u Bosni i Hercegovini.
Većina stećaka ispisana je bosančicom.”
6 Tabela objavljena na sajtu Ministarstva, nakon sjednice Vijeća za usklađivanje udžbeničke politike u Federaciji Bosne i Hercegovine,
održane 31. 5. 2010. godine u Sarajevu.
7 Rezultate ankete za potrebe ovog teksta dostavila kancelarija OSCE-a u Sarajevu. U dva kantona, Goraždanskom i Tuzlanskom,
odakle ima najmanje odgovora na anketu, sve škole, po odluci ministarstava, rade po čitanci Alić/Verlašević.
!stav
24 (sic!)