Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
svih uspomena, najjasnije su one najsvježije.<br />
Dama na aerodromu koja je svako malo provjeravala<br />
mobitel; budući tata koji nije znao šta bi<br />
sa sobom od sreće; i onaj par mladih Europljana<br />
privijenih jedno uz drugo... Oni zaslužuju da žive<br />
tisuću godina. Nemam pravo opovrgnuti njihove<br />
poljupce, uništiti njihove snove, upropastiti njihova<br />
očekivanja... Čekajući pogubljenje, rezignirani<br />
protagonist Bagdadskih sirena ostavlja čitaoca<br />
da se usredotoči na svjetla grada koja nije mogao<br />
primijetiti usred ljudskoga bijesa.<br />
Harun Dinarević<br />
Erotika tuđe Amerike<br />
Philip Roth. Duh izlazi. Buybook, Sarajevo,<br />
2010.<br />
(prevod: Irena Žlof)<br />
Roth je jedan od prvih nam savremenika koji je<br />
kroz svoje romane prikazao odnos savremenog<br />
čovjeka prema vlastitom tijelu, viđenje drugih ljudi<br />
kroz prizmu seksualnosti, i u konačnici opisao<br />
nepregledne mogućnosti erosa. S druge strane<br />
nam je ponudio skoro statičan pogled na vlastito<br />
okruženje.<br />
Prošle godine se u Buybookovom izdanju i prevodu<br />
Irene Žlof pojavio posljednji roman Philipa Rotha<br />
iz serijala o Zuckermanu pod naslovom „Duh<br />
izlazi“, što je i bio povod za pisanje ovog teksta.<br />
Na naslovnici knjige stoji citat iz Sunday Timesa u<br />
kojem se navodi da je Roth „najveći američki živući<br />
pisac“, što ne čudi s obzirom na Rothov stas, a<br />
prilog živući tačno upućuje na Rothov prepoznatljivi<br />
erotizam, osobinu njegove proze po kojoj je on<br />
možda i najpoznatiji. Uz Saula Bellowa i Bernarda<br />
Malamuda, Roth predstavlja centralnu figuru<br />
kasnomodernističke američko-jevrejske proze, a<br />
iako su njegovo djelo često pokušavali povezati<br />
s postmodernizmom, jalovost takvih pokušaja<br />
je vidljiva i u samim obilježjima koja razni autori<br />
lijepe za prozu Philipa Rotha, poput „comic irony“,<br />
što samo po sebi ne govori ništa o postmodernističkoj<br />
prozi, a još manje o Rothovoj.<br />
I zaista, narator ovog romana se pojavljuje kao<br />
duh; on je skoro ahistorična utvara koja posmatra<br />
svoj svijet (bušovsku, postjedanaestseptembarsku<br />
Ameriku) na način koji je posmatra mladi<br />
Nathan Zuckerman iz romana „Pisac iz sjene“, tj.<br />
pedeset godina mlađi lik i narator romana „Duh<br />
izlazi“, koji istovremeno predstavlja i književni<br />
alter ego samoga pisaca.<br />
Ovdje ne mislim pojednostavljivati psihološki<br />
aspekt lika, koji je svakako razgrađen u skladu sa<br />
njegovim godinama, nego se tvrdnja prije odnosi<br />
na njegov pogled na američko društvo, koje i<br />
nakon pedeset godina misli kroz iste kategorije.<br />
Zuckermanova Amerika je Amerika srednje klase.<br />
Kao i kod Bellowa, Updikea, pa čak i Mailera,<br />
dijegetički univerzumi Rothove proze mahom su<br />
smješteni u granicama srednje klase.<br />
Otud i ahistoričnost „starog“ Zuckermana; on vlastiti<br />
svijet misli predreganovski, a glavni sociološko-politički<br />
sukob u romanu predstavlja klasični<br />
američki politički moment - izborna borba između<br />
republikanaca i demokrata. Istina, i sam narator<br />
priznaje da se kao duh pojavljuje u društvu nakon<br />
jedanaest godina samačkog života, gdje se u izolovanom<br />
selu bavio pisanjem romanā. Poslije<br />
operacije prostate on shvata da je izgubio potenciju,<br />
te se radi terapije vraća u rodni New York.<br />
Nakon što u gradu vidi Amy Bellete, Nathan u<br />
ispovijednom tonu iznosi prošlost svog odnosa<br />
prema ovoj ženi, što istovremeno predstavlja<br />
kratku fabulu romana „Pisac iz sjene“ (intertekstualnost<br />
i autoreferencijalnost, rekli bi postmodernisti<br />
upirući prstom). Amy je ljubavnica E.I.<br />
Lonoffa, imaginarnog jevrejskog pisca kojem u<br />
posjetu dolazi mladi Nathan, e radi upoznavanja<br />
svog književnog uzora. Igrom slučaja Nathan biva<br />
14 (<strong>sic</strong>!)