Šumski požari u 2009. • Tehničke intervencije na cestovnom ...
Šumski požari u 2009. • Tehničke intervencije na cestovnom ...
Šumski požari u 2009. • Tehničke intervencije na cestovnom ...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Zagreb, 12. studenoga <strong>2009.</strong> 11/2009<br />
<strong>•</strong><br />
<strong>•</strong><br />
<strong>•</strong><br />
<strong>•</strong><br />
<strong>•</strong><br />
<strong>•</strong><br />
<strong>Šumski</strong> <strong>požari</strong> u <strong>2009.</strong><br />
<strong>Tehničke</strong> <strong>intervencije</strong> <strong>na</strong> <strong>cestovnom</strong> području<br />
Uspješ<strong>na</strong> protupožar<strong>na</strong> sezo<strong>na</strong><br />
Protupožar<strong>na</strong> eskadrila<br />
Uredsko poslovanje u primjeni<br />
Vatrogasne, press i sudačke iskaznice
Sadržaj<br />
<strong>Šumski</strong> <strong>požari</strong> u <strong>2009.</strong>............................................................................................................................................... 5<br />
Požar iz<strong>na</strong>d Senja....................................................................................................................................................... 6<br />
Vatrogasne vježbe...................................................................................................................................................... 10<br />
<strong>Tehničke</strong> <strong>intervencije</strong> <strong>na</strong> <strong>cestovnom</strong> području.................................................................................................... 16<br />
Tematska sjednica OTS-a......................................................................................................................................... 34<br />
Sjednica Predsjedništva HVZ................................................................................................................................. 35<br />
Uspješ<strong>na</strong> protupožar<strong>na</strong> sezo<strong>na</strong>................................................................................................................................ 37<br />
Uredsko poslovanje u primjeni................................................................................................................................ 52<br />
Svijet zanimljivosti..................................................................................................................................................... 56<br />
Protupožar<strong>na</strong> eskadrila............................................................................................................................................ 58<br />
Županijske vijesti....................................................................................................................................................... 60<br />
Vatrogasne, press i sudačke iskaznice.................................................................................................................... 71<br />
Vatrogasni vjesnik,<br />
Glasilo za zaštitu od požara<br />
i vatrogastvo<br />
Selska 90a, 10000 Zagreb<br />
tel: +385(1)3689-160<br />
fax: +385(1)3025-026<br />
Internet adresa: www.hvz.hr<br />
e-mail: vatrogasni.vjesnik@gmail.com<br />
Nakladnik:<br />
Hrvatska vatrogas<strong>na</strong> zajednica<br />
Za <strong>na</strong>kladnika:<br />
mr. Željko Popović, <strong>na</strong>čelnik HVZ<br />
Nakladnički savjet:<br />
mr. Ante Sa<strong>na</strong>der,<br />
predsjednik Savjeta<br />
mr. Željko Popović,<br />
12 16 37<br />
58<br />
zamjenik predsjednika Savjeta<br />
Članovi Predsjedništva Hrvatske<br />
vatrogasne zajednice članovi su<br />
Nakladničkog savjeta<br />
Vatrogasnog vjesnika<br />
v.d. urednika:<br />
mr. sc. Miroslav Kirinčić<br />
Uredništvo:<br />
Đulijano Grum, dipl. ing.<br />
mr. Željko Popović<br />
Branko Smrekar, dipl. ing.<br />
mr. Neven Szabo<br />
mr. Mario Starčević<br />
Gabriel Špehar, ing.<br />
Županijski<br />
dopisnici-koordi<strong>na</strong>tori:<br />
Željko Horvat,<br />
Bjelovarsko-bilogorska županija<br />
Asim Čabaravdić,<br />
Istarska županija<br />
Boris Ožanić,<br />
Požeško-slavonska županija<br />
Berislav Hengl,<br />
Osječko-baranjska županija<br />
Vanda Radetić - Tomić,<br />
Primorsko-goranska županija<br />
Đuro Gajdek,<br />
Sisačko-moslavačka županija<br />
Denis Ružić,<br />
Grad Zagreb<br />
Dragutin Rendić,<br />
Koprivničko-križevačka županija<br />
Damir Marenić,<br />
Zagrebačka županija<br />
Josip Levatić,<br />
Varaždinska županija<br />
Krešimir Jelić,<br />
Vukovarsko-srijemska županija<br />
Barica Mihoković,<br />
Virovitičko-podravska županija<br />
Maja Kačanić,<br />
Zadarska županija<br />
Priprema i tisak: Grafi ka Markulin<br />
Omotnica:<br />
Požar kod Senja, <strong>2009.</strong><br />
Vježba u Brodosplitu
Uvodnik<br />
S riječi <strong>na</strong> djela<br />
Kako dosta često prisustvujem svečanostima<br />
obilježavanja obljetnica<br />
dobrovoljnih vatrogasnih<br />
društava, tako i često čujem svekolike<br />
poruke podrške članovima tog dobrovoljnog<br />
vatrogasnog društva, te podrške i<br />
poruke ukupnom dobrovoljnom vatrogastvu.<br />
Uglavnom se te poruke kreću od<br />
zahvale <strong>na</strong> svemu učinjenom pa do konstatacija<br />
da dobrovoljno vatrogastvo nije<br />
dovoljno vrednovano u <strong>na</strong>šem društvu te<br />
da će se on (govornik) zalagati za bolji<br />
status dobrovoljnog vatrogastva općenito,<br />
te posebice za jači dignitet dobrovoljnog<br />
vatrogasca.<br />
Svaki put se pitam da li sam ja osobno ili<br />
ti govornici, koji su stepenicu ili nekoliko<br />
stepenica viši u hijerarhijskoj ljestvici odlučivanja<br />
od mene, mogli učiniti nešto<br />
više. Postavlja se pitanje što bi se to više<br />
moglo učiniti i da li smo to već mogli<br />
ostvariti?<br />
Krenut ćemo od netom završene protupožarne<br />
sezone. Barem deset godi<strong>na</strong> Hrvatska<br />
vatrogas<strong>na</strong> zajednica ili bolje rečeno<br />
ja osobno u ime Hrvatske vatrogasne<br />
zajednice, budući da sam <strong>na</strong>zočan pripremnim<br />
sastancima, tražim da svi sudionici<br />
protupožarne ljetne sezone trebaju<br />
imati isti tretman i to po pitanju opremljenosti<br />
osobnom zaštitnom opremom<br />
i po pitanju fi <strong>na</strong>ncijskih <strong>na</strong>k<strong>na</strong>da. Kako<br />
to po<strong>na</strong>vljamo iz godine u godinu, već i<br />
vrapci <strong>na</strong> krovu z<strong>na</strong>ju da tomu nije tako.<br />
Postavljam pitanje, da li je netko izvan<br />
vatrogastva (vlast, politika,...) priječio<br />
odgovorne za provedbu Programa aktivnosti<br />
u provedbi posebnih mjera od interesa<br />
za Republiku Hrvatsku da to isprave<br />
i dadu status dobrovoljnom vatrogascu<br />
kao i profesio<strong>na</strong>lnom? Odgovor z<strong>na</strong>mo:<br />
nije. Iz godine u godinu je ista stvar. Dobrovoljni<br />
vatrogasci (sezonci, dislokacije)<br />
su potplaćeni u odnosu <strong>na</strong> profesio<strong>na</strong>lne<br />
i slabije opremljeni.<br />
Pamtimo nepravde i iz prijašnjih godi<strong>na</strong>.<br />
Državni program <strong>na</strong>bavke vozila vatrogasne<br />
<strong>na</strong>mjene. Operativno-tehnički<br />
stožer i Predsjedništvo Hrvatske vatrogasne<br />
zajednice tražili su od Odjela za<br />
vatrogastvo MUP-a izmjenu kriterija koji<br />
su onemogućavali velikom broju opći<strong>na</strong> i<br />
gradova, gdje vatrogasnu djelatnost provode<br />
dobrovolj<strong>na</strong> vatrogas<strong>na</strong> društva, da<br />
participiraju u <strong>na</strong>vedenom programu,<br />
odnosno da pod povoljnim uvjetima <strong>na</strong>bave<br />
vatrogasno vozilo. Kriteriji nisu izmijenjeni<br />
što je imalo za posljedicu da je<br />
samo manji broj dobrovoljnih vatrogasnih<br />
društava <strong>na</strong>bavio vatrogasno vozilo<br />
putem tog programa. Da li je netko tražio<br />
odgovorne za provedbu Državnog programa<br />
<strong>na</strong>bavke vozila vatrogasne <strong>na</strong>mjene<br />
da kriteriji budu baš takvi. Z<strong>na</strong>mo<br />
da nije. Da li su i tu zakinuta dobrovolj<strong>na</strong><br />
vatrogas<strong>na</strong> društva? Jesu.<br />
Nadalje, defi niranje vatrogasnog ustroja<br />
od lokalne do državne razine, što bi zasigurno<br />
pomoglo i poboljšanju statusa dobrovoljnog<br />
vatrogastva i dobrovoljnog<br />
vatrogasca. Postavlja se pitanje kako. Odgovor<br />
je jednostavan. Naime, da Hrvatska<br />
vatrogas<strong>na</strong> zajednica preuzme ukupne<br />
<strong>na</strong>dležnosti za "poslove vatrogastva" (uzgred<br />
rečeno to imaju vatrogasne zajednice<br />
opći<strong>na</strong> gradova i županija pa se postavlja<br />
pitanje zašto to ne može imati i<br />
Hrvatska vatrogas<strong>na</strong> zajednica) zasigurno<br />
se ne bi po<strong>na</strong>vljale gore <strong>na</strong>vedene<br />
nepravde iz jednostavnog razloga što Hrvatska<br />
vatrogas<strong>na</strong> zajednica donosi odluke<br />
putem <strong>na</strong>dležnih tijela koja sačinjavaju<br />
predsjednici i zapovjednici<br />
vatrogasnih zajednica županija. Budući<br />
da oni predstavljaju vatrogasne zajednice<br />
koje su <strong>na</strong>dležne za poslove vatrogastva<br />
<strong>na</strong> lokalnoj i područnoj razini, njihove<br />
odluke mogu biti samo takove da pridonose<br />
razvoju i <strong>na</strong>pretku vatrogasne djelatnosti<br />
jer su sublimat htjenja ukupnog<br />
vatrogastva. Nadlež<strong>na</strong> tijela Hrvatske vatrogasne<br />
zajednice (Predsjedništvo i<br />
Operativno-tehnički stožer) imaju stajalište<br />
da Hrvatska vatrogas<strong>na</strong> zajednica<br />
treba postati, ili bolje rečeno ponovno<br />
postati jer je to bila do 1994. godine, <strong>na</strong>dležno<br />
tijelo za poslove vatrogastva. U nekoliko<br />
<strong>na</strong>vrata su <strong>na</strong>m Ministarstvo unutarnjih<br />
poslova i Vlada RH dali do z<strong>na</strong>nja<br />
da trebamo dogovoriti model ustroja vatrogastva<br />
sa DUZS i ostalim vatrogasnim<br />
subjektima (UPVH, Udruga iz gospodarstva,..),<br />
te da će tako dogovoren model i<br />
propisati. Nažalost stajališta DUZS i Hrvatske<br />
vatrogasne zajednice su dijametralno<br />
opreč<strong>na</strong>. DUZS smatra da i <strong>na</strong>dalje<br />
oni trebaju biti <strong>na</strong>dležno tijelo za poslove<br />
vatrogastva, dok s druge strane Hrvatska<br />
vatrogas<strong>na</strong> zajednica smatra da je <strong>na</strong>jprirodnije<br />
i <strong>na</strong>jlogičnije da to bude o<strong>na</strong> s ra-<br />
11 [ 2009 ] Vatrogasni vjesnik 3
Požari i <strong>intervencije</strong><br />
4 Vatrogasni vjesnik 11 [ 2009 ]<br />
zloga što je o<strong>na</strong> krov<strong>na</strong> institucija ukupnog<br />
vatrogastva, zatim zbog toga što su<br />
pripadajuće organizacije <strong>na</strong> županijskoj i<br />
lokalnoj razini <strong>na</strong>dležne za poslove vatrogastva<br />
pa je <strong>na</strong>jprirodnije da o<strong>na</strong> bude<br />
<strong>na</strong> državnoj razini. Na kraju Hrvatska<br />
vatrogas<strong>na</strong> zajednica je to bila, više od sto<br />
godi<strong>na</strong>, sve do 1994. godine.<br />
Nije to ništa novo ili izmišljanje tople<br />
vode. Takav ili sličan model je i u državama<br />
koje <strong>na</strong>m za mnoga druga pitanja<br />
služe kao uzor. Primjerice u Austriji vatrogas<strong>na</strong><br />
organizacija ima <strong>na</strong>dležnosti<br />
provedbe vatrogasne djelatnosti i odgovornost<br />
za interveniranje kod katastrofa<br />
(nema posebne Uprave za zaštitu i spašavanje).<br />
U Njemačkoj vatrogas<strong>na</strong> organizacija<br />
ima <strong>na</strong>dležnosti provedbe vatrogasne<br />
djelatnosti i odgovornost za<br />
interveniranje kod katastrofa (Uprava za<br />
zaštitu i spašavanje, ustroje<strong>na</strong> samo <strong>na</strong><br />
državnoj razini, ima strateške <strong>na</strong>dležnosti<br />
a operativne <strong>na</strong>dležnosti su u vatrogasnoj<br />
organizaciji). Uvažavajući postojeće<br />
stanje, da imamo ustrojenu DUZS,<br />
ono što HVZ predlaže je model koji vrlo<br />
dobro funkcionira u Sloveniji.<br />
Često <strong>na</strong>m se imputira da udruga ne<br />
može dobiti takove ovlasti. Oni koji to<br />
po<strong>na</strong>vljaju neka pročitaju ovlasti Hrvatskog<br />
auto kluba (udruga) i Centra za vozila<br />
Hrvatske (dioničko društvo).<br />
Činjenica da nemamo jednoz<strong>na</strong>čan vatrogasni<br />
ustroj od lokalne do državne razine,<br />
odnosno zbog toga što su <strong>na</strong> dr-<br />
žavnoj razini dvije institucije (Držav<strong>na</strong><br />
uprava za zaštitu i spašavanje i Hrvatska<br />
vatrogas<strong>na</strong> zajednica) <strong>na</strong>dležne za vatrogasnu<br />
djelatnost, zasigurno pridonosi<br />
tomu da imamo gore <strong>na</strong>vedene nepravde.<br />
I <strong>na</strong> posljetku tema koja zaokuplja vatrogasnu<br />
javnost već nekoliko godi<strong>na</strong>: fi -<br />
<strong>na</strong>nciranje po kojemu bi, <strong>na</strong> temelju Zako<strong>na</strong><br />
o fi <strong>na</strong>nciranju jedinica lokalne i<br />
područne samouprave, sve općine i gradovi,<br />
bez obzira da li imaju osnovanu<br />
javnu vatrogasnu postrojbu ili vatrogasnu<br />
djelatnost provode putem dobrovoljnih<br />
vatrogasnih društava, uprihodili određe<strong>na</strong><br />
sredstva iz državnog proraču<strong>na</strong>. U<br />
više <strong>na</strong>vrata od 2003. godine, kad smo<br />
prvi puta pokušali defi nirati ta pitanja,<br />
Hrvatska vatrogas<strong>na</strong> zajednica je u Ministarstvu<br />
fi <strong>na</strong>ncija dobivala odgovor da<br />
<strong>na</strong>dležno državno tijelo za vatrogastvo<br />
ne dijeli <strong>na</strong>še mišljenje. Ne mogu tvrditi<br />
da bi i u slučaju drukčijeg mišljenja <strong>na</strong>dležnog<br />
državnog tijela za vatrogastvo rezultat<br />
bio pozitivan, no i u tom slučaju<br />
nismo svi učinili sve da pomognemo tom<br />
dobrovoljnom vatrogastvu što često puta<br />
ističemo s raznih govornica.<br />
Mi (čitaj: Hrvatska vatrogas<strong>na</strong> zajednica)<br />
učinili smo sve da se sva <strong>na</strong>vede<strong>na</strong> pitanja<br />
poprave, čime bi se zasigurno popravio i<br />
status dobrovoljnog vatrogastva i dobrovoljnog<br />
vatrogasca, što se deklarativno<br />
<strong>na</strong>javljuje s pozornica. Da li su i ostali činitelji<br />
učinili sve ili barem malo od toga?
Požari i <strong>intervencije</strong><br />
<strong>Šumski</strong> <strong>požari</strong> u <strong>2009.</strong> godini<br />
Iako je ljeto bilo izuzetno sušno, ovogodišnja<br />
sezo<strong>na</strong> u Hrvatskim šumama<br />
s obzirom <strong>na</strong> požare je zadovoljavajuća.<br />
Do 1.studenog <strong>2009.</strong> godine <strong>na</strong><br />
površi<strong>na</strong>ma šuma i šumskog zemljišta s<br />
kojima gospodare Hrvatske šume zabilježeno<br />
je 136 požara u kojima je opožareno<br />
1.924ha, od čega <strong>na</strong> kontinentu 122ha, a<br />
1.802ha <strong>na</strong> kršu.<br />
Najviše požara <strong>na</strong>stalo je u kolovozu i<br />
rujnu (70 požara ili 51% svih požara) koji<br />
su o<strong>požari</strong>li 1.547ha ili 80,4% ukupno<br />
opožarene površine.<br />
Iz gornje tablice je razvidno da je <strong>na</strong>jviše<br />
požara <strong>na</strong>stalo <strong>na</strong> području Splitsko-dalmatinske<br />
županije, a <strong>na</strong>jveća opožare<strong>na</strong><br />
površi<strong>na</strong> je <strong>na</strong> Zadarskoj i Ličko-senjskoj<br />
županiji.<br />
Za ovu godinu z<strong>na</strong>čajno je istaknuti kako<br />
su 6 velikih požara o<strong>požari</strong>li 1.240ha<br />
šuma i šumskog zemljišta ili 64,4% od<br />
ukupno opožarene površine, što je 206ha<br />
po jednom požaru. Ostalih 130 požara<br />
o<strong>požari</strong>li su 684ha, odnosno prosječno<br />
o<strong>požari</strong>li po jednom požaru 5,26ha.<br />
Dosta požara <strong>na</strong>stalo je ljudskom nepažnjom,<br />
no za veliku većinu požara uzrok<br />
je nepoz<strong>na</strong>t.<br />
Uspoređujući ovu godinu sa prosječnim<br />
brojem požara i opožarenom površinom<br />
u razdoblju 1992-2008.godinu može se<br />
zaključiti da je po broju požara i opožarenoj<br />
površini <strong>2009.</strong> godi<strong>na</strong> z<strong>na</strong>tno ispod<br />
višegodišnjeg prosjeka. Za <strong>na</strong>vedeno razdoblje<br />
bilo je prosječno 302 požara, a<br />
prosječno opožare<strong>na</strong> površi<strong>na</strong> kojima<br />
gospodare Hrvatske šume bila je 8.401ha.<br />
Hrvatske šume poduzele su i provele sve<br />
potrebne mjere i radnje iz svoje <strong>na</strong>dležnosti<br />
u zaštiti šuma od požara i <strong>na</strong> taj<br />
<strong>na</strong>čin z<strong>na</strong>čajno pridonijele u<strong>na</strong>pređivanju<br />
cjelokupne protupožarne preventive.<br />
Naime, od osnivanja Hrvatskih šuma,<br />
odnosno od 1992. godine, kontinuirano<br />
se poduzimaju i provode mjere i radnje u<br />
protupožarnoj preventivi. Tako jed<strong>na</strong> od<br />
bitnih mjera protupožarne preventive je<br />
izgradnja i održavanje protupožarnih<br />
prosjeka s elementima šumskih cesta. U<br />
proteklom razdoblju izgrađeno je<br />
4.572,4km većinom <strong>na</strong> kršu ili prosječno<br />
godišnje 269km protupožarnih prosjeka s<br />
elementima šumskih cesta.<br />
Hrvatske šume za protupožarnu preventivu<br />
ove godine planirale su utrošiti oko<br />
90.000.000.00kn što je <strong>na</strong> razini utrošenih<br />
sredstava prošlih godi<strong>na</strong>. Najviše<br />
sredstava oko 38.500.000,00kn planirano<br />
je ove godine utrošiti za izradu i <strong>na</strong>dzor<br />
projekata protupožarnih prosjeka s elementima<br />
šumskih cesta, izgradnju i održavanje,<br />
te oko 20.500.000,00kn za motrenje<br />
i dojavu šumskih požara. Ostala<br />
planira<strong>na</strong> sredstva utrošiti će se za izradu<br />
i održavanje motrionica, promidžbu, <strong>na</strong>bavu<br />
opreme i dr., dok se temeljem čl.47.<br />
Zako<strong>na</strong> o vatrogastvu fi <strong>na</strong>nciraju vatrogasne<br />
zajednice lokalne uprave i samouprave<br />
<strong>na</strong> kršu.<br />
Iz iznesenog može se zaključiti da je ova<br />
godi<strong>na</strong> što se tiče broja požara, opožarene<br />
površine i prosječno opožarene površine<br />
po jednom požaru bila uspješ<strong>na</strong>, čemu su<br />
z<strong>na</strong>tno pridonijele poduzete mjere u protupožarnoj<br />
preventivi i dobra organizacija<br />
gašenja požara.<br />
Terezija Bošnjak<br />
ŽUPANIJA BROJ POŽARA OPOŽARENA POVRŠINA (ha)<br />
PRIMORSKO-GORANSKA 3 10<br />
LIČKO-SENJSKA 17 485<br />
ZADARSKA 23 818<br />
ŠIBENSKO-KNINSKA 13 259<br />
SPLITSKO-DALMATINSKA 36 171<br />
ISTARSKA 15 83<br />
DUBROVAČKO-NERETVANSKA 5 45<br />
ZAGREBAČKA 3 12<br />
KRAPINSKO-ZAGORSKA 3 6<br />
SISAČKO-MOSLAVAČKA 0 0<br />
KARLOVAČKA 2 9<br />
VARAŽDINSKA 0 0<br />
MEĐIMURSKA 0 0<br />
KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA 1 5<br />
BJELOVARSKO-BILOGORSKA 0 0<br />
VIROVITIČKO-PODRAVSKA 0 0<br />
POŽEŠKO-SLAVONSKA 4 8<br />
BRODSKO-POSAVSKA 3 3<br />
OSIJEČKO-BARANJSKA 6 7<br />
VUKOVARSKO-SRIJEMSKA 2 3<br />
UKUPNO 136 1.924<br />
Prikaz broja požara i opožarenih površi<strong>na</strong> po županijama<br />
11 [ 2009 ] Vatrogasni vjesnik 5
Požari i <strong>intervencije</strong><br />
Požar iz<strong>na</strong>d Senja<br />
Trebao je to biti još jedan miran nedjeljni<br />
dan, ali se i ovoga puta pokazalo<br />
da vatre<strong>na</strong> stihija ne bira<br />
gdje i kada će buknuti.<br />
Djelatnici JVP-Grada Senj 30.kolovoza u<br />
12 sati i 18 minuta od ŽUC-Gospić primili<br />
su dojavu da se vidi veliki gusti dim <strong>na</strong><br />
predjelu Klaričevac, tri kilometra sjeverno<br />
iz<strong>na</strong>d Senja. Na mjesto <strong>intervencije</strong> odmah<br />
je upuće<strong>na</strong> službujuća smje<strong>na</strong> JVP Grada<br />
Senja. Međutim, kako se vatre<strong>na</strong> stihija<br />
zbog jakog vjetra (istočnjak 25 km/h) brzo<br />
širila prema gradu, uz sve raspoložive<br />
s<strong>na</strong>ge sa područja grada Senja, alarmirane<br />
su i vatrogasne postrojbe iz Ličko-senjske i<br />
Primorsko-goranske županije.<br />
Zbog teškog i nepristupačnog tere<strong>na</strong>, brzine<br />
širenja požara ali i jakog vjetra, <strong>na</strong>kon<br />
izviđanja i procjene zapovjednika JVP, vatrogasni<br />
zapovjednik Ličko-senjske županije<br />
Ivica Radošević, koji je po dolasku<br />
6 Vatrogasni vjesnik 11 [ 2009 ]<br />
preuzeo rukovođenje intervencijom, odlučuje<br />
u pomoć vatrogascima pozvati i<br />
zračne s<strong>na</strong>ge.<br />
Dolaskom ka<strong>na</strong>dera, od kojih su dva počela<br />
s djelovanjem već u 13 sati i 35 min.,<br />
treći u 14 sati i 45 min. i četvrti u 16 sati i<br />
20 min., z<strong>na</strong>tno je olakšan posao vatrogasaca<br />
<strong>na</strong> zemlji, te je požar stavljen pod<br />
<strong>na</strong>dzor u 18 sati i 30 minuta. Prijetila je<br />
opasnost da zračne s<strong>na</strong>ge ne mogu djelovati<br />
radi relativno velike brzine vjetra, koji<br />
je <strong>na</strong> udare dostizao brzinu od 12 m/s. Na<br />
sreću to se nije dogodilo, te se može ustvrditi<br />
da je to bio jedan od ključnih faktora<br />
koji su utjecali <strong>na</strong> daljnji razvoj događaja.<br />
U jednom trenutku vatre<strong>na</strong> stihija je prijetila<br />
rubnim dijelovima grada (<strong>na</strong>selja<br />
Mundaričevac i Lopica) ali su vatrogasci<br />
<strong>na</strong>dljudskim <strong>na</strong>porima, uz pomoć zračnih<br />
s<strong>na</strong>ga uspjeli spriječiti neželjene posljedice.<br />
Požar je lokaliziran u 20 sati i 08 minuta.<br />
Međutim, kako se radilo o velikoj opožarenoj<br />
površini i mogućnosti da se požar<br />
zbog pojačavanja vjetra ponovno ne razbukta,<br />
vatrogasci su <strong>na</strong> terenu ostali čitavu<br />
noć čuvati <strong>požari</strong>šte i vršiti dogašivanje.<br />
U gašenju požara ukupno je sudjelovalo<br />
104 vatrogasca i 31 vozilo.<br />
U intervenciji su sudjelovale vatrogasne<br />
postrojbe: JVP-Senj, DVD Senj, DVD Sv.<br />
Juraj, DVD Krasno, DVD Otočac, DVD<br />
Brinje, JVP Gospić DVD Novi Vinodolski,<br />
DVD Jelenje, JVP Rijeka, JVP Crikvenica,<br />
JVP Krk, JVP Opatija, DIP Zadar i 4 ka<strong>na</strong>dera.<br />
U borbi sa vatrenom stihijom pomoglo<br />
je i 30-ak građa<strong>na</strong>, koji su se dragovoljno<br />
stavili <strong>na</strong> raspolaganje vatrogasnom<br />
zapovjedništvu. Ukup<strong>na</strong> opožare<strong>na</strong> površi<strong>na</strong><br />
je 230 hektara, a izgorjela je trava,<br />
nisko raslinje i borova šuma (crni bor).<br />
Požar je u potpunosti ugašen u 3. ruj<strong>na</strong>. u<br />
8 sati, kada više nije prijetila opasnost od<br />
ponovnog razbuktavanja.<br />
S obzirom <strong>na</strong> opožarenu površinu, kao i<br />
opasnost koja je prijetila samom gradu,<br />
može se konstatirati da se radilo o jednom<br />
od većih požara u Republici Hrvatskoj tijekom<br />
požarne sezone <strong>2009.</strong> godine.<br />
I ovoga puta se pokazalo, kao i mnogo<br />
puta ranije, da je suradnja vatrogasaca susjednih<br />
županija, te protupožarnih zračnih<br />
s<strong>na</strong>ga sa zapovjedništvom, kao i brzi<br />
odaziv vatrogasnih s<strong>na</strong>ga od presudnog<br />
z<strong>na</strong>čaja za uspješnost <strong>intervencije</strong>.<br />
tekst: Jurica Smojver,<br />
voditelj odjeljenja JVP Grada Senja<br />
foto: - Mislav Bilović,dipl.jur.,<br />
Jurica Glavaš, Zoran Hapćo
Požari i <strong>intervencije</strong><br />
DINO KOZLEVAC, ŽUPANIJSKI VATROGASNI ZAPOVJEDNIK O LJETNOJ POŽARNOJ SEZONI U ISTARSKOJ ŽUPANIJI:<br />
Istarski vatrogasci učinkovito obavili sve zadaće<br />
O<br />
aktivnostima istarskih vatrogasaca<br />
tijekom protekle ljetne protupožarne<br />
sezone za Vatrogasni vjesnik<br />
dao je izjavu Dino Kozlevac,<br />
županijski vatrogasni zapovjednik:<br />
„Ljetnu požarnu sezonu od 1. lipnja do<br />
30. ruj<strong>na</strong> <strong>2009.</strong> istarsko je vatrogastvo dočekalo<br />
spremno i uspješno obavilo sve<br />
zadaće u organizacijskom, tehničkom i<br />
kadrovskom pogledu glede požara u<br />
Istarskoj županiji. Ovo je prigoda da istaknemo<br />
kako je riječ o desetoj jubilarnoj<br />
sezoni koju smo organizirali u ustroju<br />
vatrogastva pod ingerencijama jedinica<br />
lokalne i regio<strong>na</strong>lne samouprave. I u <strong>2009.</strong><br />
kao i ranijih godi<strong>na</strong> smo u sklopu priprema<br />
za sezonu dalje <strong>na</strong>dograđivali sustav<br />
tako da smo bili maksimalno spremni<br />
za sve <strong>intervencije</strong>. Uz ostalo, izvršili smo<br />
obuku više od 150 vatrogasaca u pripremi<br />
sezone: za operativne vatrogasce, za ispitane<br />
vatrogasce u dobrovoljnom vatrogastvu<br />
i za vatrogasne dočasnike. Isto tako,<br />
normalno smo ažurirali sve operativne<br />
planove, jer djelujemo temeljem operativnih<br />
planova i pravovremeno odradili<br />
sve obveze koje proizlaze iz programa aktivnosti<br />
Vlade RH u provedbi Mjera zaštite<br />
od požara.<br />
Na razini Vatrogasne zajednice Istarske<br />
županije i sedam područnih vatrogasnih<br />
zajednica djelovali smo sa sedam javnih<br />
vatrogasnih postrojbi u čijem je sastavu<br />
230 operativnih vatrogasaca i 32 dobrovolj<strong>na</strong><br />
vatrogas<strong>na</strong> društva s 850 osposobljenih<br />
i opremljenih operativnih vatrogasaca.<br />
Također, Istra je imala 50<br />
sezonskih vatrogasaca koje djelomično<br />
fi <strong>na</strong>ncira RH, a za angažiranje je bilo <strong>na</strong><br />
raspolaganju i 60-ak djelatnika Hrvatskih<br />
šuma. Zahvaljujući svestranim i dobro<br />
obavljenim pripremama, istarski su vatrogasci<br />
sve <strong>intervencije</strong> uglavnom odradili<br />
u samom začetku požara.<br />
U periodu od 1. lipnja do 30. ruj<strong>na</strong> <strong>2009.</strong> u<br />
Istri je ukupno zabilježeno 995 vatrogasnih<br />
intervencija <strong>na</strong> gašenju požara, tehničkim<br />
nezgodama, te spašavanju ljudi i<br />
imovine, što je 0,3 posto manje nego lani<br />
u istom razdoblju. Požara je bilo 355,<br />
jedan posto manje, dok je tehničkih intervencija<br />
bilo 17,41 posto više (prvenstveno<br />
zbog intervencija <strong>na</strong>kon nevre-<br />
me<strong>na</strong> koje više puta zahvatilo Poluotok<br />
tokom ljetne sezone). Istarski su vatrogasci<br />
obavili 225 intervencija <strong>na</strong> <strong>požari</strong>ma<br />
otvorenog prostora, što je devet posto<br />
manje u odnosu <strong>na</strong> isto razdoblje protekle<br />
godine. U tim je <strong>požari</strong>ma ukup<strong>na</strong> izgorjela<br />
površi<strong>na</strong> 184,3 hektara, tako da je izgorjela<br />
površi<strong>na</strong> po jednoj intervenciji<br />
manje od jednog hektara otvorenog prostora<br />
(ocje<strong>na</strong> uspješnosti sustava EU i Ka<strong>na</strong>de<br />
uzima kriterij do 3,5 hektara), što<br />
zorno potvrđuje da su istarski vatrogasci<br />
bili veoma učinkoviti.<br />
Tehničkih intervencija je zabilježeno više<br />
u ljetnom razdoblju, ukupno 131 što je 77<br />
posto više <strong>na</strong> objektima u usporedbi s<br />
istim razdobljem lani. Istodobno, u prometu<br />
je obavljeno 67 intervencija, što je<br />
11,67 posto više nego protekle godine.<br />
Glede ostalih akcija spašavanja, potraga i<br />
izvlačenja (pretežito) turista iz mora zabilježene<br />
su 22 <strong>intervencije</strong>, što je 57 posto<br />
više nego protekle godine.<br />
Kod dva požara sudjelovale su zračne<br />
s<strong>na</strong>ge <strong>na</strong> <strong>požari</strong>ma Bujštine, gdje su se<br />
istovremeno javila četiri požara te <strong>na</strong><br />
jednom požaru <strong>na</strong> Labinštini, točnije <strong>na</strong><br />
području općine Raša <strong>na</strong> nepristupačnom<br />
terenu.<br />
Sustav video<strong>na</strong>dzora <strong>na</strong>dograđivan je i<br />
ove godine, a <strong>na</strong>dogradnja se obavila <strong>na</strong><br />
soft verskom sustavu, što je z<strong>na</strong>čajan novitet<br />
u uočavanju požara te projekciji njihova<br />
razvoja, <strong>na</strong> čemu će se i dalje raditi.<br />
Kao što je poz<strong>na</strong>to Hrvatska je jedi<strong>na</strong> ze-<br />
mlja <strong>na</strong> Mediteranu koja nema pomorske<br />
vatrogasce i mi smo krenuli u realizaciju<br />
projekta za ustroj i opremu pomorskih<br />
vatrogasaca Istarske županije po uzoru<br />
<strong>na</strong> takve postrojbe koje odavno djeluju u<br />
više zemalja. U pripremama za organiziranje<br />
vatrogastva <strong>na</strong> moru, a u sklopu<br />
projekta <strong>na</strong>bavke vatrogasnog broda za<br />
istarsko područje organizira<strong>na</strong> je edukacija<br />
vatrogasaca za dobivanje licence za<br />
upravljanje brodom, a za sada je to realizirano<br />
u Rovinju i Puli. I<strong>na</strong>če, <strong>na</strong>bavku<br />
broda fi <strong>na</strong>ncirat će fondovi EU, a istarski<br />
bi vatrogasci trebali biti spremni za djelovanje<br />
<strong>na</strong> moru u ljetnoj požarnoj sezoni<br />
2012. godine.<br />
Sukladno s Programom Vlade RH o provedbi<br />
posebnih mjera zaštite od požara i<br />
protekle je sezone JVP Koprivnica uputila<br />
<strong>na</strong> Veliki Brijun četiri vatrogasca i jedno<br />
šumsko vozilo te <strong>na</strong> Mali Brijun jednog<br />
vatrogasca i jedno vozilo. Također, u<br />
Kampu Valbandon Ministarstva unutarnjih<br />
poslova RH, <strong>na</strong> protupožarnoj zaštiti<br />
djelovali su vatrogasci JVP Križevci.<br />
Zaključno, želim se zahvaliti svim profesio<strong>na</strong>lnim<br />
i dobrovoljnim vatrogascima i<br />
ostalim gasiteljima <strong>na</strong> njihovom požrtvovnom<br />
radu i angažiranju, kao i <strong>na</strong>šim<br />
opći<strong>na</strong>ma, gradovima i Županiji bez čije<br />
podrške cijeli sustav ne bi bio učinkovit,<br />
poručio je županijski vatrogasni zapovjednik<br />
Dino Kozlevac.<br />
Asim Čabaravdić<br />
11 [ 2009 ] Vatrogasni vjesnik 7
Požari i <strong>intervencije</strong><br />
POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA:<br />
Vatrogasne <strong>intervencije</strong> u devet mjeseci <strong>2009.</strong> godine<br />
U odnosu <strong>na</strong> istovjetno prošlogodišnje<br />
razdoblje više je požara i tehničkih intervencija,<br />
a <strong>na</strong>jviše je porastao broj prijevoza<br />
vode<br />
Devetomjesečno razdoblje <strong>2009.</strong><br />
godine u usporedbi s istim periodom<br />
od prije godinu da<strong>na</strong><br />
jasno pokazuje kako su vatrogasci s područja<br />
Požeško-slavonske županije imali<br />
dvostruko više posla ove u odnosu <strong>na</strong><br />
proteklu godinu. Naime, u devet mjeseci<br />
lani ukupno je zabilježeno 769 različitih<br />
intervencija (130 požara, 129 tehničkih<br />
intervencija i 510 ostalih događaja), dok<br />
je u minulom devetomjesečnom razdoblju<br />
bilo 1469 intervencija (164 požara,<br />
150 tehničkih intervencija, te 1155<br />
ostalih događaja). Nekako je u istom<br />
omjeru porastao broj požara i broj tehničkih<br />
intervencija, dok se dvostruko<br />
povećanje bilježi u dijelu koji se odnosi<br />
<strong>na</strong> ostale događaje – prijevoz vode, osiguranje<br />
manifestacija i usluge.<br />
Zasigurno da se u a<strong>na</strong>lizama posebita<br />
pozornost usmjerava <strong>na</strong> požare i tehničke<br />
<strong>intervencije</strong>. Tako je lani od 130<br />
požara u devet mjeseci bilo 50 požara <strong>na</strong><br />
građevi<strong>na</strong>ma (kuće, stanovi, poslovni<br />
objekti, gospodarske zgrade i slično), 11<br />
Odron u <strong>na</strong>selju Ljubač<br />
Županijski centar 112 Dubrovnik<br />
u 13.59 sati dobio je dojavu od<br />
građani<strong>na</strong> da se u <strong>na</strong>selju Ljubač,<br />
u blizini Dubrovnika, dogodio odron<br />
velikog kamenja s brda te da su dva velika<br />
kame<strong>na</strong> pala <strong>na</strong> obiteljsku kuću. U<br />
to vrijeme u kući je bila cijela obitelj s petero<br />
djece.<br />
Jedan veliki kamen potpuno je uništio<br />
krov te razorivši i kameni zid gospodarskog<br />
objekta pao ispred ulaznih vrata<br />
kuće, dok je druga kame<strong>na</strong> gromada<br />
srušila betonski zid i izravno pala <strong>na</strong><br />
dvorište kuće.<br />
Povrijeđenih <strong>na</strong> sreću nije bilo, već je<br />
prouzroče<strong>na</strong> samo velika materijalne<br />
šteta <strong>na</strong> kući i okolnim objektima. Vlasnik<br />
kuće zatražio je pomoć kako bi se<br />
oštećeni krov kuće prekrio ceradom i<br />
8 Vatrogasni vjesnik 11 [ 2009 ]<br />
požara je bilo <strong>na</strong> prometnim sredstvima<br />
i 69 požara <strong>na</strong> otvorenom prostoru. U<br />
ovogodišnjih devet mjeseci zabilježeno<br />
je 39 požara <strong>na</strong> građevi<strong>na</strong>ma, 12 požara<br />
<strong>na</strong> prometnim sredstvima, a čak 113 požara<br />
otvorenog prostora. Kada je riječ o<br />
tzv. tehničkim intervencijama u prošlogodišnjih<br />
prvih devet mjeseci <strong>na</strong>jviše je<br />
bilo ispumpavanja vode (podrumi, prizemni<br />
stanovi i drugi objekti), bilježi se<br />
pet spašavanja, 12 uklanjanja prepreka i<br />
23 <strong>intervencije</strong> <strong>na</strong> prometnicama. Istovjetno<br />
ovogodišnje razdoblje bilježi povećanje<br />
broja ispumpavanja vode<br />
(ukupno 70), osam spašavanja, te 19 intervencija<br />
u <strong>cestovnom</strong> prometu i deset<br />
slučajeva uklanjanja prepreka.<br />
Dvostruko povećanje broja intervencija<br />
'pod ostalo' <strong>na</strong>jvećim se dijelom odnosi<br />
<strong>na</strong> z<strong>na</strong>tno povećanje broja prijevoza<br />
vode građanima, gospodarstvu i obiteljskim<br />
gazdinstvima. Dok je lani u devet<br />
mjeseci bilo preko 370 prijevoza vode, u<br />
minulih devet mjeseci <strong>2009.</strong> godine bilo<br />
je čak 950 prijevoza vode. Broj obavljenih<br />
usluga ostao je <strong>na</strong> istoj razini, stotinu<br />
u lanjskom i ovogodišnjem devetomjesečnom<br />
razdoblju.<br />
Zanimljivi su i ostali prateći pokazatelji<br />
o intervencijama profesio<strong>na</strong>laca i<br />
spriječilo uništavanje unutarnjeg prostora<br />
i <strong>na</strong>mještaja od kiše, te osigurali<br />
minimalni uvjeti za boravak sta<strong>na</strong>ra u<br />
kući.<br />
Županijski centar 112 Dubrovnik<br />
odmah je u akciju uključio JVP Dubrovački<br />
vatrogasci te o događaju izvijestio<br />
OKC Pu dubrovačko-neretvanske i pročelnika<br />
PUZS Dubrovnik Gora<strong>na</strong> Violića.<br />
Predstavnica Mjesnog odbora Ljubač<br />
također je izvijestila ŽC 112 u 14.12 sati<br />
o događaju te zatražila pomoć za sa<strong>na</strong>ciju<br />
krova kuće.<br />
Vatrogasci JVP Dubrovački vatrogasci<br />
prekrili su krov uz pomoć auto dizalice<br />
te izvijestili Županijski centar 112<br />
Dubrovnik da je intervencija uspješno<br />
završe<strong>na</strong>.<br />
pripadnika dobrovoljnih vatrogasnih<br />
društava s područja cijele županije. Tako<br />
je lani u tri kvartala <strong>na</strong> svim intervencijama<br />
sudjelovalo preko 2300 vatrogasaca<br />
(profesio<strong>na</strong>lci i dobrovoljci), a ove godine<br />
čak osam stoti<strong>na</strong> više, preko 3100<br />
operativaca. Također je lani <strong>na</strong> intervencijama<br />
sudjelovalo 817 vozila (DVD-a i<br />
profesio<strong>na</strong>lnih postrojbi), a u ovogodišnjih<br />
devet mjeseci dvostruko više – 1551<br />
vozilo. A da se u velikoj mjeri radi o sve<br />
zahtjevnijim intervencijama bez obzira<br />
<strong>na</strong> vrstu, <strong>na</strong>jbolje potvrđuje podatak o<br />
broju utrošenih sati <strong>na</strong> intervencijama.<br />
Dok je lani za rješavanje <strong>na</strong>stalih nevolja<br />
u svih 769 intervencija utrošeno 2774<br />
sata, proteklo devetomjesečno razdoblje<br />
pokazuje kako su profesio<strong>na</strong>lci i dobrovoljci<br />
za rješavanje problema utrošili<br />
6138 sati, čak dva i pol puta više. Kako je<br />
uglavnom riječ o zadaćama koje su vatrogasci<br />
dužni obavljati radi zaštite ljudskih<br />
života i vrijedne imovine, veći<strong>na</strong><br />
intervencija prošla je bez <strong>na</strong>plate utrošenoga<br />
rada operativaca i brojnih vozila,<br />
pa je za više od 6100 utrošenih sati rada<br />
ušteđen golem iznos u ku<strong>na</strong>ma, što je<br />
izuzetan doprinos vatrogasaca s područja<br />
Požeško-slavonske županije<br />
(B.O.)
Požari i <strong>intervencije</strong><br />
Inspekcijski <strong>na</strong>dzor središnjih DVD-a<br />
u Požeško-Slavonskoj županiji<br />
Novi vatrogasni <strong>na</strong>dzornik Boris Horvat<br />
tijekom proteklog razdoblja obavio uvid u<br />
stanje svih deset središnjih DVD-a i<br />
uglavnom je potvrđeno kako su nositelji zaštite<br />
od požara svakom trenutku spremni<br />
za obavljanje zadaća<br />
Na temelju odgovarajućih čla<strong>na</strong>ka<br />
Zako<strong>na</strong> o zaštiti i spašavanju Republike<br />
Hrvatske, novoimenovani<br />
vatrogasni <strong>na</strong>dzornik iz Područnog<br />
ureda DUZS Požega Boris Horvat u minulom<br />
je razdoblju proveo redovan inspekcijski<br />
<strong>na</strong>dzor <strong>na</strong>d svih deset središnjih<br />
DVD-a u VZ Požeško-slavonske županije.<br />
Kao i u ranijim slučajevima, svrha <strong>na</strong>dzora<br />
bila je utvrditi kadrovsko stanje,<br />
stanje vatrogasne tehnike i vozila, operativnost<br />
i intervencijsku spremnost, te<br />
uredno vođenje svih propisanih intervencija.<br />
Tim su <strong>na</strong>dzornim uvidima bili <strong>na</strong>zočni<br />
<strong>na</strong>jodgovorniji čelnici središnjih<br />
DVD-a – predsjednici, zapovjednici ili tajnici<br />
– koji su u trenutku <strong>na</strong>dzora prezentirali<br />
ukupnu dokumentaciju (Statut, rješenja<br />
o upisu u Registar udruga RH,<br />
odluke o udruživanju u VZ Požeštine i VZ<br />
Pakrac-Lipik, zaključke gradskih i općinskih<br />
vlasti o potvrđivanju zapovjednika i<br />
njihovih zamjenika, uvid u potvrde o<br />
zdravstvenoj i duševnoj sposobnosti operativaca,<br />
evidencije članstva DVD-a po<br />
zvanjima, planove izvođenja teorijske i<br />
Pokaz<strong>na</strong> vježba vatrogasaca Bujštine u Livadama<br />
Tradicio<strong>na</strong>l<strong>na</strong> pokaz<strong>na</strong> vježba vatrogasaca<br />
Bujštine ove je godine<br />
održa<strong>na</strong> 18. listopada u Livadama,<br />
a zajedničkim s<strong>na</strong>gama izveli su je pripadnici<br />
JVP Umag i dobrovoljnih vatrogasnih<br />
društava Umag, Buje, Neapolis<br />
(Novigrad) i Oprtalj.<br />
Zapovjednik JVP Umag i Područne<br />
vatrogasne zajednice Umag Marino Alessio<br />
pozdravljajući sudionike vježbe i<br />
mještane koji su je pratili istaknuo je da<br />
je vježba upriliče<strong>na</strong> <strong>na</strong>kon požarne sezone<br />
u kojoj je zabilježeno preko 300 intervencija,<br />
ali zahvaljujući kvalitetnim<br />
pripremama, novoj vatrogasnoj tehnici te<br />
video <strong>na</strong>dzoru i ophodnjama, <strong>požari</strong> su<br />
praktične <strong>na</strong>stave i dnevnik rada, dokazi o<br />
realizaciji <strong>na</strong>bavke nedostajuće osobne i<br />
skupne opreme u skladu s utvrđenim planovima<br />
opremanja, a ujedno je i obavljen<br />
pregled stvarnog stanja vozila i opreme u<br />
spremištima središnjih DVD-a.<br />
Tijekom ruj<strong>na</strong> i listopada ove godine<br />
vatrogasni <strong>na</strong>dzornik Boris Horvat obavio<br />
je uvid u dokumentaciju i ostale bitne elemente<br />
rada, djelovanja i opremljenosti središnjih<br />
DVD-a <strong>na</strong> području cijele Požeško-slavonske<br />
županije. O svakom<br />
inspekcijskom <strong>na</strong>dzoru u pojedinom središnjem<br />
DVD-u izrađen je odgovarajući<br />
zapisnik, pri čemu je <strong>na</strong>glašeno kako je cilj<br />
<strong>na</strong>dzora utvrđivanje stanje u provedbi Zako<strong>na</strong><br />
o vatrogastvu i podzakonskih akata<br />
u pojedinom DVD-u. Iako ne treba ulaziti<br />
u svaki <strong>na</strong>laz pojedi<strong>na</strong>čno, valja općenito<br />
<strong>na</strong>glasiti kako središnja DVD-a u sastavu<br />
VZ Požeško-slavonske županije imaju svu<br />
bitnu dokumentaciju, uredno vođenu u<br />
društvima ili u pripadajućim vatrogasnim<br />
zajednicama. Doneseni su svi bitni dokumenti<br />
(statuti, odluke upravnih odbora i<br />
<strong>na</strong>dležnih tijela vlasti, uredno se vode sve<br />
evidencije i slično). Naz<strong>na</strong>čeni su podaci o<br />
evidenciji članstva sa svim zvanjima koja<br />
su stekli članovi određenog DVD-a, potvrde<br />
o zdravstvenoj i duševnoj sposobnosti<br />
za sudjelovanje u vatrogasnim i<br />
drugim intervencijama ima potrebit broj<br />
operativaca, a pregledom stanja opremlje-<br />
<strong>na</strong> vrijeme uočeni i pogašeni u <strong>na</strong>jkraćem<br />
roku i uz <strong>na</strong>jmanju štetu. Od većih požara<br />
izdvojio je požar otvorenog prostora<br />
<strong>na</strong> području Kanegre, gdje je zbog složenosti<br />
i težine <strong>intervencije</strong> zatraže<strong>na</strong> i<br />
pomoć Zračnih s<strong>na</strong>ga (Ka<strong>na</strong>dera).<br />
Tijekom vježbe vatrogasci Bujštine su<br />
pokazali kako se gasi požar plinske boce,<br />
zatim požar <strong>na</strong> otvorenom prostoru,<br />
požar <strong>na</strong> osobnom vozilu uz spašavanje<br />
unesrećenih iz vozila kod prometnih<br />
nezgoda. Vježba je završe<strong>na</strong> uspješnim<br />
gašenjem požara u objektu te spašavanjem<br />
unesrećenih sa visine uz korištenje<br />
autoljestve i pomoću posebnih nosila.<br />
(ač)<br />
nosti vatrogasnih vozila i operativaca<br />
utvrđeno je da se poštuju odgovarajući<br />
pravilnici sukladno Zakonu o vatrogastvu.<br />
Planovi opremanja doneseni su u<br />
određenim rokovima i usuglašeni s općinskim<br />
ili gradskim vlastima, a nedostajući<br />
dijelovi osobne i skupne opreme uvršteni<br />
su u planove opremanja i ispunjavaju se<br />
sukladno tomu. Članovi svih središnjih<br />
DVD-a imaju oz<strong>na</strong>ke zvanja sukladno<br />
odredbama Pravilnika o jedinstvenom<br />
obliku i kroju odore pripadnika vatrogasnih<br />
postrojbi i oz<strong>na</strong>kama zvanja, a manji<br />
nedostajući dijelovi bit će u skladu s<br />
planom <strong>na</strong>bavke ispunjeni u <strong>na</strong>jkraćem<br />
roku. Ocjenjujući u cjelini, <strong>na</strong>jnoviji inspekcijski<br />
<strong>na</strong>dzor središnjih DVD-a potvrdio<br />
je kako su vatrogasni operativci u<br />
Požeško-slavonskoj županiji u potpunosti<br />
spremni, osposobljeni i uglavnom opremljeni<br />
za sve <strong>intervencije</strong> i druge zadaće<br />
koje se pred njih postavljaju. To je rezultat<br />
ozbiljnog rada svih deset središnjih<br />
DVD-a, ali i golemog uvažavanja vatrogastva,<br />
te materijalne i druge potpore od<br />
strane <strong>na</strong>dležnih općinskih ili gradskih<br />
vlasti. Jasno, i <strong>na</strong>dalje ostaje upitno objektivno<br />
fi <strong>na</strong>nciranje, pri čemu je <strong>na</strong>glasak <strong>na</strong><br />
ujed<strong>na</strong>čenom izdvajanju i ravnopravnom<br />
odnosu prema svim opći<strong>na</strong>ma i gradovima<br />
u Republici Hrvatskoj, a ne samo u<br />
onim sredi<strong>na</strong>ma u kojima su utemelje<strong>na</strong><br />
profesio<strong>na</strong>lne vatrogasne postrojbe. (B.O.)<br />
11 [ 2009 ] Vatrogasni vjesnik 9
Požari i <strong>intervencije</strong><br />
Vježba zaštite i spašavanja “PLITVICE 09”<br />
Uz sudjelovanje 70-ak pripadnika žurnih službi 23. listopada <strong>2009.</strong> godine<br />
održa<strong>na</strong> je <strong>na</strong>jveća vježba zaštite i spašavanja u Ličko-senjskoj županiji<br />
u <strong>2009.</strong> godini, pod <strong>na</strong>zivom»Plitvice 09.«.<br />
Na vježbi su sudjelovali: JU NP<br />
«Plitvička jezera», Područni ured<br />
za zaštitu i spašavanje Gospić,<br />
JVP Plitvička jezera, PP Korenica, HGSS-<br />
Stanica Gospić, Dom zdravlja Korenica,<br />
Dom zdravlja Gospić ,Općinsko društvo<br />
Crvenog križa Plitvička jezera, Centar za<br />
socijalnu skrb - Podružnica Korenica I<br />
Osnov<strong>na</strong> škola «Mukinje».<br />
10 Vatrogasni vjesnik 11 [ 2009 ]<br />
Radilo se o požaru unutar hotela<br />
„Plitvice” JU NP Plitvička jezera, i o tome<br />
kako su se zbog guste magle i kiše <strong>na</strong> području<br />
parka izgubila trojica turista.<br />
Jav<strong>na</strong> vatrogas<strong>na</strong> postrojba Plitvička Jezera<br />
i Profesio<strong>na</strong>l<strong>na</strong> vatrogas<strong>na</strong> postrojba<br />
u gospodarstvu NP Plitvička jezera profesio<strong>na</strong>lno<br />
su obavile svoje zadaće.<br />
Dolaskom <strong>na</strong> požar zapovjednik izviđa<br />
Tema vježbe bila je: Akcija traganja i spašavanja za nestalom osobom te gašenje<br />
požara,spašavanje,evakuacija i zbrinjavanje gostiju i uposlenika hotela<br />
Cilj vježbe bio je:<br />
<strong>•</strong> Provjera spremnosti svih sudionika u zaštiti i spašavanju<br />
<strong>•</strong> Provjera funkcioniranja i uspostavljanja veze u izvanrednim situacijama i koordi<strong>na</strong>ciju<br />
svih sudionika tijekom vježbe (Centar 112)<br />
<strong>•</strong> Uvježbavanje operativne spremnosti s<strong>na</strong>ge zaštite i spašavanja te drugih subjekta<br />
koji se mogu uključiti u sustav zaštite i spašavanja, postizanje novih<br />
sposobnosti i poticanje izgradnje integralnog sustava zaštite i spašavanja<br />
<strong>•</strong> Provjera pozivanja i djelovanja operativnih službi koje se uključuju u akcije<br />
gašenja požara, spašavanja, evakuacije i zbrinjavanja korisnika hotela, i akcije<br />
potrage za nestalim osobama.<br />
<strong>•</strong> Podizanje razine uvježbanosti i organiziranosti operativnih s<strong>na</strong>ga zaštite i<br />
spašavanja pri gašenju požara, spašavanju, evakuaciji i zbrinjavanju korisnika<br />
hotela i potrage za nestalim osobama<br />
<strong>•</strong> Poticanje promatrača vježbe i drugih subjekata <strong>na</strong> neophodnost žurne izgradnje<br />
integriranog sustava zaštite i spašavanja za koji se zalaže DUZS<br />
ugroženi dio objekta, upoz<strong>na</strong>je se sa provedbom<br />
evakuacije, zapovjeda da se dio<br />
priključi evakuaciji iz hotela. Zapovijeda<br />
gašenje sa dva mlaza vode s <strong>na</strong>valnog vozila<br />
NP te mijenja zapovijed u aktivnu<br />
lokalizaciju požara sa dva mlaza. Tada<br />
uviđa nemogućnost gašenja zapaljenog<br />
ulja vodom. Po dolasku NV i AC JVP Plitvička<br />
jezera zapovijeda gašenje s dva<br />
mlaza komprimirane pjene pomoću<br />
CAFS-a, i to jedan mlaz unutarnju <strong>na</strong>valu<br />
kroz ulaz za osoblje i s izolacijskim aparatima,<br />
a drugi mlaz kroz prozor garderobe<br />
i to <strong>na</strong>val<strong>na</strong> grupa s <strong>na</strong>valnog vozila<br />
PVPG. JVP postavlja dimovuk kako bi<br />
kroz prozor izvukla dim iz opožarenog<br />
podučja te olakšala prodor gasitelja koji<br />
provode unutarnju <strong>na</strong>valu.<br />
Policijska postaja Korenica vrši prometno<br />
i fi zičko osiguranje područja<br />
vježbe, te vrši očevid <strong>na</strong> mjestu događaja.<br />
Evakuirani su turisti i zaposlenici u <strong>na</strong>jbliži<br />
hotel. Općinsko društvo Crvenog<br />
križa Plitvička Jezera aktivno sudjeluje u<br />
evakuaciji i zbrnjavanju. Hit<strong>na</strong> pomoć<br />
Gospić i Korenica u kratkom vremenskom<br />
roku bile su <strong>na</strong> mjestu događaja i<br />
organizirale hitnu medicinsku skrb, provele<br />
primarnu trijažu <strong>na</strong> mjestu i organizirale<br />
transport ozljeđenih do gospićke<br />
bolnice. Požar je ugašen u rekordnom<br />
vremenu.<br />
Tijek vježbe pojašnjavao Joso Živković,<br />
pročelnik Područnog ureda za zaštitu i<br />
spašavanje Gospić, a <strong>na</strong> kraju je zadovoljno<br />
rekao da su sudionici ove vježbe<br />
reagirali sinkronizirano i brzo. Koordi<strong>na</strong>cija<br />
i komunikacija odvijala se preko<br />
ŽC 112 Gospić<br />
Koordi<strong>na</strong>tor vatrogasne vježbe bio je<br />
Vlado Hodak, voditelj protupožarne zaštite<br />
u PVPG Plitvička jezera. Da bi sve<br />
bilo kao u stvarnim situacijama pomogli<br />
su i Centar za socijalnu skrb Korenica i<br />
Osnov<strong>na</strong> škola “Mukinje”.<br />
Akcija traganja I spašavanja<br />
Dio vježbe akcija traganja i spašavanja<br />
za nestalom osobom odvijao se u ponešto<br />
težim i složenijim uvjetima, točnije u gustoj<br />
šumi Nacio<strong>na</strong>lnog parka.<br />
Hrvatska gorska služba spašavanja-<br />
Stanica Gospić često je <strong>na</strong> terenu. Ovi su<br />
volonteri u<strong>na</strong>toč svojemu statusu pripravni<br />
24 sata . Od početka ove godine
Požari i <strong>intervencije</strong><br />
sudjelovali su u 20 akcija spašavanja pri<br />
čemu su od smrti spasili petero ljudi. I<br />
ova vježba je još jednom potvrdila da su<br />
tim koji z<strong>na</strong> svoj posao.<br />
U vježbi je sudjelovalo dva<strong>na</strong>est pripadnika<br />
zajedno s pročelnikom Alenom<br />
Zorićem, te <strong>na</strong>dzornici NP Plitvička jezera<br />
i djelatnici PP Korenica.<br />
Pročelnik Alen Zorić iz zapovjednog<br />
vozila koordinirao je akciju potrage i<br />
spašavanja. U akciji su bila dva potraž<strong>na</strong><br />
psa: kuja Zita pasmine belgijski ovčar i<br />
Aron - njemački ovčar . Po šumi NP Plitvičkih<br />
jezera kretali su se pomoću GPS-a,<br />
ali su potražni psi Aron i Zita ipak <strong>na</strong><br />
koncu zaokružili priču.<br />
Zalutali su turisti pro<strong>na</strong>đeni, a jedan je<br />
zbog ozljede noge u sigurnost dovezen <strong>na</strong><br />
mariner nosilu.<br />
Dok je u prvoj vatrogasnoj vježbi trebalo<br />
posebnim sredstvima simulirati dim<br />
i vatru, u vježbi potrage magla i sit<strong>na</strong> kiša<br />
bile su dovolj<strong>na</strong> i autentič<strong>na</strong> kulisa u gustim<br />
i mjestimice neprohodnim plitvičkim<br />
šumama. Unesrećeni je dovezen<br />
do vozila hitne medicinske pomoći, ozlijede<br />
su mu sanirane i odmah je prebačen<br />
u gospićku bolnicu.<br />
Nakon završenih vježbi svi su se sudionici<br />
okupili kako bi a<strong>na</strong>lizirali detalje,<br />
razmijenili iskustva i dogovarali <strong>na</strong>stavak<br />
suradnje.<br />
Mr. sc. Branislav Šutić, rav<strong>na</strong>telj NP<br />
Plitvička jezera kao domaćin i organizator<br />
ove velike vježbe, zahvalio se <strong>na</strong><br />
zalaganju svim sudionicima.<br />
– Ovakve i slične vježbe redovno provodimo<br />
kako bismo svi, svako po svojem<br />
poslu, reagirali i djelovali u što kraćem<br />
vremenskom roku, kazao je rav<strong>na</strong>telj<br />
Šutić. Svi vi ste pokazali veliku spremnost<br />
i uvježbanost u zaštiti i spašavanju. Ove<br />
godine, do da<strong>na</strong>s, <strong>na</strong>š je park posjetilo<br />
preko 900 tisuća ljudi iz cijeloga svijeta.<br />
Ta masovnost posjetitelja podrazumijeva<br />
i visoki stupanj njihove sigurnosti kroz<br />
<strong>na</strong>šu spremnost i obučenost za djelovanje<br />
u izvanrednim situacijama <strong>na</strong>s koji skrbimo<br />
o sigurnosti ljudi, prirode i imovine.<br />
Čast mi je što moram pohvaliti sve sudionike<br />
ove velike vježbe jer svi su svoj dio<br />
posla besprijekorno odradili. HGSS– Stanica<br />
Gospić dio je ovog velikog tima. Njihovi<br />
su pripadnici u nekoliko <strong>na</strong>vrata sudjelovali<br />
u akcijama spašavanja <strong>na</strong>ših<br />
turista. Budući je uz ljudski faktor usko<br />
vezan uz tehničku opremljenost, čast mi<br />
je što pročelniku HGSS– Stanice Gospić<br />
gospodinu Alenu Zoriću mogu da<strong>na</strong>s<br />
predati do<strong>na</strong>ciju <strong>na</strong>še ustanove, »četverotočkaš«,<br />
terensko vozilo koje će im svakako<br />
pomoći u radu - kazao je rav<strong>na</strong>telj<br />
Šutić.<br />
Vježbu su pratili zaposlenici parka,<br />
učenici OŠ Mukinje, mnogi medijski djelatnici<br />
i posjetitelji Parka.<br />
Đurđa Mataija/Joso Živković<br />
Vatrogas<strong>na</strong> vježba<br />
Držimurec-Strelec<br />
<strong>2009.</strong><br />
Vatrogas<strong>na</strong> zajednica područja<br />
opći<strong>na</strong> Belica, Mala Subotica i<br />
Orehovica organizirala je u<br />
petak 23. listopada u popodnevnim satima<br />
Javnu vatrogasnu vježbu ime<strong>na</strong><br />
Držimurec-Strelec <strong>2009.</strong> Cilj vježbe je<br />
bio spašavanje ljudi iz građevi<strong>na</strong>, gašenje<br />
požara u prostorijama Područne<br />
škole Držimurec-Strelec, usklađenost<br />
djelatnika škole i učenika u slučaju požara<br />
i sam <strong>na</strong>čin evakuacije.- Vježbom<br />
smo željeli uvježbati članove dijela vatrogasnih<br />
postrojbi <strong>na</strong>še Vatrogasne zajednice<br />
efi kasni i stručni <strong>na</strong>čin korištenja<br />
vatrogasne opreme koju posjeduju<br />
postrojbe, provjeriti usklađenost zajedničkog<br />
<strong>na</strong>stupa više vatrogasnih postrojbi<br />
i <strong>na</strong>jposlije provjeriti ispravnost<br />
podzemnih hidra<strong>na</strong>ta te ispravnost vatrogasne<br />
opreme- rekao je Ivan Marčec,<br />
zapovjednik vježbe. Rekao je kako su se<br />
vježbi i „spašavanju“ ljudi i imovine<br />
odazvali domaći vatrogasci te DVD-a iz<br />
Palovca Male Subotice, Belice, Štefanca,<br />
Svetog Križa, Gardinovca, Podbresta,<br />
Prehovice i Vularije , njih ukupno 47.<br />
Vježba je ocijenje<strong>na</strong> uspješnom. To je<br />
postrojenim učesnicima <strong>na</strong> mjesnom<br />
rukometnom igralištu rekao sam zapovjednik.<br />
Rečeno je kako <strong>na</strong>žalost mnogi<br />
stradavaju zbog neispravnih plinskih<br />
instalacija pa se je s takvom pretpostavkom<br />
krenulo iz kotlovnice PŠ-e. U<br />
kotlovnici je došlo do požara koji je dohvatio<br />
ostale gorive tvari u blizini i <strong>na</strong>glo<br />
se počeo širiti prema učionicama, katu i<br />
kuhinji te prema ostalim prostorijama u<br />
školi. U pretpostavci stoji kako je buku<br />
iz kotlovnice čuo dežurni učenik koji je<br />
u tome obavijesti dežurnog učitelja, a<br />
uključio je i školsko zvono, tri puta po<br />
dvadeset sekundi s razmakom od 15 sekundi.<br />
Dežurni učitelj je <strong>na</strong>zvao vatrogasce<br />
<strong>na</strong> broj 93, pristupio je žurnoj evakuaciji<br />
djece zajedno s ostalim učiteljima<br />
i djelatnicima škole. Prvi su <strong>na</strong> <strong>požari</strong>šte<br />
došli mjesni vatrogasci koji su prvo zatvorili<br />
plinski ventil i isključili struju.<br />
Tako je započelo „spašavanje i gašenje“<br />
za koje ne bi željeli da postanu java.<br />
Tekst i snimke: Mladen Grubić<br />
11 [ 2009 ] Vatrogasni vjesnik 11
Požari i <strong>intervencije</strong><br />
Vježba “SLAVONIKA 2009”<br />
Na odmorištu Strossmayerovac <strong>na</strong><br />
autocesti A5 (Đakovo – Osijek)<br />
održa<strong>na</strong> je vježba „Slavonika<br />
2009“ kojoj je bio cilj provjeriti i prikazati<br />
organiziranost, opremljenost, osposobljenost,<br />
koordiniranost i međusobnu komunikaciju<br />
svih interventnih službi. Simuliran<br />
je sudar osobnog vozila i autocisterne<br />
za prijevoz opasnih tvari zbog čega je opasnost<br />
prijetila i okolnim <strong>na</strong>seljima.<br />
U vježbi, čiji organizator je bila Vatrogas<strong>na</strong><br />
zajednica Osječko-baranjske županije,<br />
sudjelovali su pripadnici DVD-a Đakovo,<br />
Javne profesio<strong>na</strong>lne vatrogasne<br />
postrojbe grada Osijeka, Hrvatskih autocesta,<br />
Hitne pomoći, Policije, Državne<br />
uprave za zaštitu i spašavanje, Stožera zaštite<br />
i spašavanja Grada Đakova, Komu<strong>na</strong>lno<br />
poduzeće Univerzal, Radio Đakovo<br />
i drugih institucija.<br />
12 Vatrogasni vjesnik 11 [ 2009 ]<br />
Namjera je bila prikazati te provjeriti<br />
organiziranost, opremljenost i osposobljenost<br />
svih postrojbi i odgovornih službi za<br />
<strong>intervencije</strong> u slučaju veće nesreće <strong>na</strong> autocesti.<br />
Simuliran je sudar osobnog vozila i<br />
autocisterne za prijevoz opasnih tvari zbog<br />
čega je opasnost prijetila i okolnim <strong>na</strong>seljima.<br />
Vježbi su u svojstvu promatrača prisustvovali<br />
župan osječko-baranjski, Vladimir<br />
Šišljagić, dožupan Željko Kraljičak,<br />
<strong>na</strong>čelnik HVZ Željko Popović, predstavnici<br />
vatrogastva iz susjednih županija, članovi<br />
Koordi<strong>na</strong>cije Stožera za zaštitu i spašavanje<br />
iz svih hrvatskih županija te mnogi<br />
drugi uvaženi gosti. Ocjenjujući vježbu,<br />
župan Vladimir Šišljagić istaknuo je da je<br />
o<strong>na</strong> uspjela, te da je ukazala i <strong>na</strong> nužnost<br />
opremanja prikladnom opremom DVD-a<br />
Đakovo, kao i drugih postrojbi i službi za<br />
slučaj akcidentnih situacija.<br />
Prezentirano je sprječavanje pojave požara,<br />
sprječavanje istjecanja opasne tvari,<br />
pretakanje i saniranje otrovnih i zapaljivih<br />
tekući<strong>na</strong> iz cisterne za prijevoz opasnih<br />
tvari pri prometnoj nesreći, spašavanje<br />
ugroženih i povrijeđenih osoba,<br />
policijski očevid i cijeli tijek koordiniranih<br />
intervencija, od prve dojave do ko<strong>na</strong>čnog<br />
raščišćavanja mjesta nesreće.<br />
Prema riječima županijskog zapovjednika,<br />
Borisa Banja<strong>na</strong> pokušalo se <strong>na</strong>praviti<br />
simulaciju stvarnoga događaja. Pokazalo<br />
se da vatrogasci DVD-a Đakovo i<br />
JPVP grada Osijeka dobro funkcioniraju,<br />
posjeduju specijalnu opremu za rad u zagađenoj<br />
atmosferi, ali postoji tehnika i<br />
oprema koja nedostaje. Vježba je pokazala<br />
da je suradnja između svih hitnih službi<br />
zadovoljavajuća. Župan Vladimir Šišljagić<br />
izjavio je da je vidljivo da je <strong>na</strong> ovoj dionici<br />
autoceste, koja je problematič<strong>na</strong> s obzirom<br />
<strong>na</strong> izlazak svih službi, vježba uspješno<br />
obavlje<strong>na</strong> zahvaljujući ljudima koji su bezbroj<br />
puta, <strong>na</strong> ovakvu ili sličnu situaciju,<br />
reagirali i to uspješno. Župan smatra da<br />
DVD Đakovo, koje je bilo <strong>na</strong>jbliže mjestu<br />
nezgode, treba hitno opremiti jednim tehničkim<br />
<strong>na</strong>valnim vozilom da bi u ovakvim<br />
situacijama moglo intervenirati <strong>na</strong> <strong>na</strong>jbrži<br />
mogući <strong>na</strong>čin. Župan je čestitao svim<br />
sudionicima vježbe jer su pokazali da je<br />
ljudski faktor taj koji <strong>na</strong>dok<strong>na</strong>đuje nedostatnu<br />
opremljenost, te dodao, kako to ne<br />
z<strong>na</strong>či da nećemo svi zajednički djelovati<br />
da bi osigurali fi <strong>na</strong>ncijska sredstva i opremili<br />
vatrogasne postrojbe za pravodobne i<br />
uspješne <strong>intervencije</strong> u slučaju ovakvih ili<br />
sličnih prometnih nezgoda.<br />
B.H.
Požari i <strong>intervencije</strong><br />
Hrvatski i Slovenski vatrogasci<br />
<strong>na</strong> zajedničkoj vježbi u Prezidu<br />
Početkom listopada u Prezidu je održa<strong>na</strong><br />
združe<strong>na</strong> vatrogas<strong>na</strong> vježba<br />
hrvatskih i slovenskih vatrogasnih<br />
s<strong>na</strong>ga. U vježbi je sudjelovalo četrdesetak<br />
pripadnika DVD-a Prezid, PGD-a Babino<br />
Polje, IGD-a Kovinoplastika Loš, PGD-a<br />
Podpreska te vatrogasci Delnica.<br />
Vježba je započela intervencijom <strong>na</strong><br />
prometnoj nesreći u kojoj je sudjelovala<br />
cister<strong>na</strong> s lako zapaljivim teretom te<br />
osobno vozilo koja se pri sudaru zapalilo,<br />
a vozač je ozlijeđen. Vatrogasci Kovinoplastike,<br />
Babinoga Polja i Delnica izvukli<br />
su unesrećenu osobu, ugasili požar te spriječili<br />
ekološki incident koji je mogla izazvati<br />
cister<strong>na</strong>. U pomoć su im priskočili<br />
vatrogasci DVD-a Prezid s pelikan-mlaznicom<br />
i pjenom za gašenje požara.<br />
Istodobno, članovi PGD-a Podpreska<br />
gasili su požar <strong>na</strong> otvorenom pri čemu su<br />
dobavu vode imali iz mjesne cisterne<br />
kojom se nekada služilo lokalno stanovništvo.<br />
Potom je simuliran i ugašen požar<br />
<strong>na</strong> gospodarskoj zgradi pri čemu je korište<strong>na</strong><br />
voda iz hidranta.<br />
Prema riječima Ivice Vrtara, predsjed-<br />
Livio Andlar, zapovjednik VZ Grada Čabra<br />
- Vatrogasci su humanitarci koji ne poz<strong>na</strong>ju granice što se <strong>na</strong> ovome području<br />
neprekidno dokazuje. Ova vježba prvi je korak ka uspostavi i formalne suradnje<br />
i to <strong>na</strong> području usavršavanja. Naime, u ovakvim se vježbama <strong>na</strong>jbolje razmjenjuju<br />
iskustva i obogaćuje z<strong>na</strong>nje što može biti presudno za spašavanja ljudskih<br />
života i zaštitu imovine.<br />
Vatrogas<strong>na</strong> vježba<br />
<strong>na</strong> pilani „Škrobar“<br />
u Vučetincu<br />
"Požar <strong>na</strong> pilani u Vučetincu" – glasila<br />
je SMS poruka svim operativnim vatrogascima<br />
općine Sv. Juraj <strong>na</strong> Bregu<br />
posla<strong>na</strong> iz JVP grada Čakovca. Naime, u<br />
subotu, 24.ruj<strong>na</strong>. održa<strong>na</strong> je pokaz<strong>na</strong> vatrogas<strong>na</strong><br />
vježba, u kojoj je bila pretpo-<br />
nika DVD-a Prezid, ideju o organiziranju<br />
ove vježbe pokrenuli su članovi PGD-a<br />
Podpreska, potaknuti šumskim požarom<br />
u Novom Kotu.<br />
– Vježba je, eto, održa<strong>na</strong>, zadovoljni<br />
smo učincima, želimo da o<strong>na</strong> postane tradicio<strong>na</strong>l<strong>na</strong><br />
te da se održava jednom kod<br />
<strong>na</strong>s, a jednom kod <strong>na</strong>ših kolega u Sloveniji,<br />
ističe Vrtar.<br />
Kako je od Prezida do slovenske granice<br />
tek kilometar, vatrogasci dviju država<br />
često surađuju i pomažu jedni drugima<br />
pri intervencijama.- Posljednjih godi<strong>na</strong><br />
nismo imali većih požara, ali kad do njih<br />
dođe, granica nije nikakav problem, ističe<br />
Vrtar koji je i zapovijedao vježbom, dok je<br />
glavni koordi<strong>na</strong>tor bio Livio Andlar, zapovjednik<br />
VZ Grada Čabra.<br />
Spomenimo i to kako DVD Prezid trenutačno<br />
ima devedesetak članova, a posebno<br />
su ponosni <strong>na</strong> mladež. Nakon 30<br />
godi<strong>na</strong>, ponovno imaju seniorsku žensku<br />
ekipu koja se počela pripremati za vatrogas<strong>na</strong><br />
<strong>na</strong>tjecanja. Riječ je o curama koje su<br />
do sada dva puta bile županijske juniorske<br />
prvakinje pa se u DVD-u <strong>na</strong>daju kako će i<br />
u seniorskoj ekipi <strong>na</strong>staviti nizati dobre<br />
rezultate.<br />
Vanda Radetić-Tomić<br />
stavka da se zapalila velika količi<strong>na</strong> trupaca<br />
neposredno uz oba pogo<strong>na</strong> pilane i<br />
skladište. U vježbi je sudjelovalo ukupno<br />
38 vatrogasaca iz Brezja, Lopatinca, M.<br />
Mihaljevca, Vučetinca, Zasadbrega i JVP<br />
grada Čakovca sa svojim vozilima i<br />
opremom kojom raspolažu. Takve vježbe<br />
u VZO Sv. Juraj <strong>na</strong> Bregu prakticiraju<br />
jednom godišnje kako bi provjerili komunikaciju<br />
između društava, opremu i druge<br />
detalje radi brže i učinkovitije <strong>intervencije</strong>.<br />
Vježbi se odazvao velik broj mješta<strong>na</strong><br />
kao promatrača, te <strong>na</strong>čelnik općine Anđelko<br />
Nagrajsalović koji je uz pohvale<br />
istaknuo da više voli čitati o pokaznim<br />
vježbama nego o stvarnom požaru. (kp)<br />
11 [ 2009 ] Vatrogasni vjesnik 13
Požari i <strong>intervencije</strong><br />
Jav<strong>na</strong> među<strong>na</strong>rod<strong>na</strong> vježba “Most 2009” Hodošan<br />
Na među<strong>na</strong>rodnom graničnom<br />
prijelazu Goričan da<strong>na</strong> 13.<br />
ruj<strong>na</strong>.<strong>2009.</strong> godine održa<strong>na</strong> je<br />
među<strong>na</strong>rod<strong>na</strong> vatrogas<strong>na</strong> vježba u kojoj<br />
su sudjelovali vatrogasci DVD-a Hodošan,<br />
DVD Goričan i DVD Letenye<br />
(Mađarska).<br />
Pretopstavka za vježbu je bio prometni<br />
akcident <strong>na</strong> mostu preko rijeke<br />
Mure.<br />
U osobnom vozilu došlo je povrede<br />
putnika, koji nisu bili u mogučnosti<br />
izaći iz vozila. O akcidentu je izvješte<strong>na</strong><br />
<strong>na</strong>jbliža postrojba odnosno DVD Hodošan.<br />
Po dolasku <strong>na</strong> most, utvrđeno je<br />
stanje povrijeđenih osoba te je zatraže<strong>na</strong><br />
pomoć od zdrastvene ustanove "Strahija"<br />
Hodošan , djelatnici kojih<br />
su,dolaskom <strong>na</strong> mjesto akcidenta, zbrinuli<br />
vozača, ali nisu bili u mogućnosti<br />
izvaditi iz vozila suvozača zbog priklje-<br />
Zapalila se plinska boca<br />
Na terasi SRC «Đalski» u Martinišću<br />
tijekom domjenka došlo je<br />
do puknuća instalacija <strong>na</strong> plinskom<br />
roštilju, a plamen je ubrzo zahvatio<br />
elemente koji su se <strong>na</strong>lazili do roštilja.<br />
Ukratko, to je jedan od mogućih neželjenih<br />
sce<strong>na</strong>rija koji mogu izazvati veliku<br />
paniku kod svih vlasnika plinskih boca.<br />
Upravo to je bio povod organizaciji vježbe<br />
DVD-a Gubaševo, čiji su članovi željeli<br />
pokazati kako reagirati u takvim situacijama.<br />
Dolaskom članova DVD-a Gubaševo<br />
<strong>na</strong> mjesto događaja, utvrđeno je kako<br />
gori plin <strong>na</strong> izlazu iz boce, a vatra je već<br />
zahvatila okolne elemente. –Isključuje se<br />
struja, gosti evakuirani, a jači<strong>na</strong> požara<br />
14 Vatrogasni vjesnik 11 [ 2009 ]<br />
štenja u vozilu. S obzirom da postrojba<br />
DVD-a Hodošan nema sredstava za rezanje<br />
vozila, u pomoć su pozvane postrojbe<br />
DVD-a Goričan i postrojba<br />
DVD-a Letenye. Postrojba DVD-a Hodošan<br />
izvršila je dobavu vode iz rijeke<br />
Mure, te izvršila gašenje vozila pjenom.<br />
Vatrogasci DVD-a Letenye izvršili su<br />
gašenje impulsnom puškom a DVD Goričan<br />
rezanje vozila i vađenje unesrećenog<br />
iz vozila.<br />
Vježbi su bili <strong>na</strong>zočni: <strong>na</strong>čelnik općine<br />
Donji Kraljevec Zlatko Horvat, <strong>na</strong>čelnik<br />
općine Goričan Mario Moharić,<br />
grado<strong>na</strong>čelnik grada Letenye Halmi<br />
Bela, Antal Veber – u ime vatrogasaca<br />
Županije Zala, predsjednik OV Donji<br />
Kraljevec Josip Mli<strong>na</strong>rić ujedno i predsjednik<br />
VMO Hodošan, Karol Kivaga -<br />
granič<strong>na</strong> policija Mađarske, Igor Kolarić<br />
- pomočnik <strong>na</strong>čelnika za granicu PU<br />
bila je takva da su ga mogli «savladati»<br />
vatrogasci iz Gubaševa, bez pomoći ZJVP<br />
Grada Zaboka. Gašenje požara izvšeno je<br />
sa dva «S-9» aparata, zatvoren plin <strong>na</strong><br />
plinskoj boci, sve od strane jedne ekipe.<br />
Druga je ekipa bila sprem<strong>na</strong> i <strong>na</strong> sreću<br />
nije bilo potrebno reagirati. Vježbu su<br />
pratili predstavnici VZ Grada Zaboka <strong>na</strong><br />
čelu s predsjednikom Rudolfom Zajecom,<br />
Dražen Sinković kao zapovjednik ZJVP<br />
Grada Zaboka i grado<strong>na</strong>čelnik Ivan<br />
Hanžek. –Ovo je dokaz kako je oprema<br />
koju smo zajednički kupili u pravim rukama<br />
i da se dobro koristi- <strong>na</strong>glasio je<br />
Hanžek. Svim sudionicima <strong>na</strong> uspješno<br />
obavljenoj vježbi kojom je zapovijedao<br />
Međimurske, Janoš Novak - predstavnik<br />
carine Letenye, Ivan Sobočan - predstavnik<br />
carine graničnog prijelaza Goričan,<br />
Zlatko Orsag - predsjenik, Ivan<br />
Krištofi ć - zapovjednik i Dragutin Trupković<br />
tajnik VZMŽ.<br />
Po ocjeni županijskog vatrogasnog<br />
zapovjednika Iva<strong>na</strong> Krištofi ća, vježba je<br />
uspješno provede<strong>na</strong>, čime su stvorene<br />
pretpostavke zajedničkog operativnog<br />
djelovanja vatrogasnih s<strong>na</strong>ga iz susjednih<br />
država koristeću opremu i sredstva<br />
s kojima raspolažu postrojbe.<br />
Na samom kraju svim sudionicima i<br />
gostima riječi zahvale uputio je predsjednik<br />
DVD-a Hodošan Andrija Ilijaš u<br />
ime organizatora združene među<strong>na</strong>rodne<br />
vježbe uz pismene zahvale.<br />
Andrija Ilijaš<br />
Miljenko Lunder, čestitao je i predsjednik<br />
DVD-a Gubaševo Zdenko Petek.<br />
D.Stulić
Požari i <strong>intervencije</strong><br />
Vježba DVD-a Stupnik i Kerestinec „Jakši<strong>na</strong> 2009“<br />
Prilikom velike brzine osobni automobil<br />
izletio je s ceste, te udario u<br />
objekt "ŠRU Stupnik" u kojem se<br />
<strong>na</strong>lazio ribočuvar. Od siline udara vozač<br />
osobnog vozila izletio je kroz vjetrobransko<br />
staklo, te pao u obližnje jezero.<br />
Prilikom udara vozila u objekt došlo je do<br />
zapaljenja automobila a požar se proširio i<br />
<strong>na</strong> objekt "ŠRU-a" u kojem je ostao ribočuvar<br />
u nesvjesnom stanju. Ovako je glasio<br />
sce<strong>na</strong>rij združene pokazne vježbe DVD-a<br />
Stupnik i DVD-a Kerestinec pod <strong>na</strong>zivom<br />
"JAKŠINA 2009" koja je izvede<strong>na</strong> 9.listopada<br />
<strong>2009.</strong>godine <strong>na</strong> jezeru Jakši<strong>na</strong> u Stupniku.<br />
U ovoj združenoj vježbi dvaju susjednih<br />
društava sudjelovalo je 20 vatrogasaca te<br />
zapovjedno-tehničko vozilo , <strong>na</strong>valno vozilo<br />
DVD-a Stupnik ,tehničko vozilo , <strong>na</strong>valno<br />
vozilo , autocister<strong>na</strong> DVD-a Kerestinec<br />
te čamac VZG Sveta Nedelja.<br />
Poseban <strong>na</strong>glasak u ovoj zamišljenoj situaciji<br />
stavljen je <strong>na</strong> opasnosti za vatrogasce a<br />
to su opasnosti od visokih temperatura isi-<br />
javanja, opasnosti od dima i otrovnih para<br />
koje <strong>na</strong>staju tokom požara, opasnost od<br />
eksplozije plinskih boca koje se <strong>na</strong>laze u<br />
objektu te opasnost od utapljanja.<br />
Na kraju uspješno izvedene združene<br />
vježbe sudionicima su se obratili predsjednik<br />
DVD-a Stupnik Ivica Klemenčić<br />
koji je upoz<strong>na</strong>o okupljene mještane zbog<br />
čega je baš jezero Jakši<strong>na</strong> izabrano za ovogodišnju<br />
vježbu a ujedno se zahvalio svim<br />
sudionicima <strong>na</strong> dobro odrađenom zadatku.<br />
U ime DVD-a Kerestinec pozdravnu<br />
riječ je uputio njihov predsjednik<br />
Goran Škarić koji je pozdravio <strong>na</strong>zočne<br />
goste između ostalog predsjednika VZG<br />
Sveta Nedelja Damira Marenića, dopredsjednika<br />
VZG-a Iva<strong>na</strong> Člekovića, zapovjednika<br />
VZG-a Nevenka Čižmešiju , dozapovjednika<br />
VZG-a Ivu Skopljaka te<br />
<strong>na</strong>glasio da su se ovakve združene vježbe<br />
dvaju susjednih društava koje su već postale<br />
tradicio<strong>na</strong>lne pokazale kao provjera<br />
z<strong>na</strong>nja samih vatrogasaca ,vatrogasne<br />
opreme i tehnike a u drugom slučaju su i<br />
edukativne te su svake godine kompliciranije<br />
i zahtjevnije što je i cilj ovakvih<br />
vježbi.<br />
U ime VZG-a Sveta Nedelja <strong>na</strong>zočnima se<br />
obratio zapovjednik Zajednice Nevenko<br />
Čižmešija koji je pohvalio sudionike ove<br />
vježbe i njenu prezentaciju a ujedno izrazio<br />
zahvalnost <strong>na</strong> pozivu za ovu vježbu.<br />
D.Marenić<br />
11 [ 2009 ] Vatrogasni vjesnik 15
Struka i praksa<br />
TEHNIČKE INTERVENCIJE NA CESTOVNOM PODRUČJU<br />
Ovom temom obraditi ćemo<br />
okolnosti vatrogasnih intervencija<br />
prilikom prometnih nesreća<br />
s posebnim osvrtom <strong>na</strong> sudionike<br />
u prometu koji su stjecajem nesretnih<br />
okolnosti izletjeli s ceste i dospjeli <strong>na</strong><br />
strmi cestovni pojas, točnije u provaliju.<br />
Cestovni pojas je zemljišni prostor s<br />
obje strane ceste izvan <strong>na</strong>selja širine od<br />
<strong>na</strong>jmanje 1m pa <strong>na</strong>više. Širi cestovni<br />
pojas može biti <strong>na</strong> ravničarskom zemljištu,<br />
može biti strm a može biti i zarastao.<br />
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji<br />
cestovni pojas je <strong>na</strong>žalost većinom s<br />
jedne strane brdovit a s druge strm, pa<br />
tako i svaka akcija spašavanja zahtijeva<br />
zaseban pristup. Za svako spašavanje<br />
vrijedi osnovni pristup, a to je da mora<br />
biti brzo i sabrano, a postupci se trebaju<br />
izvesti precizno tako da cijelo spašavanje<br />
bude dio dobro pripremljene i koordinirane<br />
akcije. Treba <strong>na</strong>glasiti da uz svu<br />
tehniku i dobru obučenost u spašavanju<br />
vatrogasac mora z<strong>na</strong>ti pružiti osnovnu<br />
prvu pomoć. Z<strong>na</strong>mo da je prvi i <strong>na</strong>jvažniji<br />
zadatak vatrogasaca spašavanje ljudskih<br />
života potom gašenje požara, pružanje<br />
tehničke pomoći u nezgodama i<br />
opasnim situacijama, te obavljanje i<br />
drugih poslova u nesrećama i inim nesrećama.<br />
Samo spašavanje ljudi nije izdvojeno,<br />
već je to dio sveukupne vatro-<br />
16 Vatrogasni vjesnik 11 [ 2009 ]<br />
gasne <strong>intervencije</strong>.<br />
Nerijetko se događa da vozilo dospije<br />
u cestovni pojas, gdje je provalija, duboku<br />
20-tak pa i više metara. U takvim<br />
situacijama je jako teško primijeniti<br />
školska pravila struke, jer u velikom<br />
broju slučajeva vatrogasci ne mogu doći<br />
do unesrećenog koristeći standardnu<br />
opremu ili postojeću opremu. Sve se više<br />
ukazuje potreba za dodatnom opremom<br />
za spašavanje u <strong>na</strong>jrazličitijim situacijama.<br />
Oslobađanje unesrećenog iz vozila<br />
je psihički jako zahtjevan posao, a fi zički<br />
<strong>na</strong>poran jer treba snijeti svu opremu do<br />
unesrećenih i skupa s unesrećenim vratiti.<br />
Nakon oslobađanja ljudi sa teškim<br />
tjelesnim ozljedama, slijedi posao iznošenja<br />
do prometnice odnosno vozila<br />
hitne pomoći, po neravnom terenu, suhozidovima,<br />
i po par metara visokom<br />
niskom raslinju. Za akciju spašavanja<br />
koriste se korita, užad, klinovi i druga<br />
oprema, budući težak teren, strm, kamenit,<br />
pjeskovit, zarastao uz to klizav<br />
po kojem se kotrljaju zemlja i kamenje<br />
ne opravdava moguće kašnjenje <strong>intervencije</strong>.<br />
Cijelo vrijeme treba imati <strong>na</strong><br />
umu vrijeme zlatnog sata, što u nesrećama<br />
ima važnu ulogu. Za sada se u prometnim<br />
nesrećama ne koriste helikopteri<br />
za spašavanje.<br />
Vozila dospiju do mora, a i u more<br />
tako da trebamo koristiti raz<strong>na</strong> plovila,<br />
tu se javljaju problemi s plovilima pa i s<br />
plovilima policije, kapetanije i ostalih<br />
službi budući imaju gaz kojim se ne<br />
mogu primaći do samog kraja <strong>na</strong> mrkjentu<br />
(stjenoviti dio obale) tako da se koriste<br />
manja plovila koja nisu priklad<strong>na</strong> i<br />
pripremlje<strong>na</strong> za prijevoz unesrećenih.<br />
To su nesreći <strong>na</strong>jbliža plovila građa<strong>na</strong>,<br />
lokalnih ribara, izletnika i dr. koja<br />
svojim dimenzijama, opremom, tehničkim<br />
i higijenskim stanjem mogu i<br />
pored dobre volje <strong>na</strong>škoditi unesrećenom.<br />
Vatrogasci u takvim situacijama<br />
surađuju sa drugim službama: poli-
Struka i praksa<br />
cijom, hitnom pomoći, cestarskom<br />
službom, medijima i drugima. Puno<br />
puta se može vidjeti da vatrogasci sa<br />
jedne strane oslobađaju dok s druge<br />
strane oštećenog vozila, medicinske<br />
ekipe obrađuju unesrećenog. Vatrogasci<br />
reguliraju promet dok ne dođe policija,<br />
uklanjaju s prometnice svoja sredstva<br />
(apsorbent, pjenilo, prah i td.), surađuju<br />
s rodbinom, suputnicima i drugima. U<br />
okviru poslova <strong>na</strong> intervenciji zapovjednik<br />
treba surađivati i s medijima,<br />
izvješćujući o stanju o događaju i o prometu,<br />
pogotovo ako je prometnica zapriječe<strong>na</strong><br />
a prometni djelatnici nisu još<br />
pristigli. Pri tome treba rabiti zakonom<br />
predviđene javne ovlasti, budući se oko<br />
događaja okupe pozvani i nepozvani i<br />
aktivno dakako neovlašteno guraju se u<br />
prostor.<br />
U <strong>cestovnom</strong> prometu sudjeluju<br />
raz<strong>na</strong> prometala od osobnih vozila do<br />
autobusa i teških cestovnih krstarica. U<br />
praksi se kroz vrijeme dogodilo da su <strong>na</strong><br />
pravcu D8 u provalijama unesrećeni<br />
mnogi putnici i teška vozila, ali za primjer<br />
ćemo uzeti jednu od intervencija u<br />
Dubrovačkom primorju. Vozilo s pet<br />
putnika svom silinom je sletjelo s ceste u<br />
provaliju. Vozilo je propadajući kroz raslinje<br />
dospjelo do stjenovite morske<br />
obale. Sili<strong>na</strong> propadanja vidi se po zbrisanom<br />
raslinju i izoranom terenu. Tom<br />
prilikom su poginule dvije osobe, a tri<br />
teško ozlijeđene. Vatrogas<strong>na</strong> intervencija<br />
spašavanja uključivala je spuštanje u<br />
provaliju s opremom i u kompliciranim<br />
uvjetima teško dostupnog zdrobljenog<br />
vozila izvršiti oslobađanje unesrećenih.<br />
Dio prijenosne opreme i vatrogasaca koji<br />
su sudjelovali u spašavanju trebalo je<br />
prebaciti plovilom što je zahtijevalo brzo<br />
preraspoređivanje vatrogasnih grupa.<br />
Cijelo vrijeme trebalo je osiguravati prostor<br />
od mogućeg izazivanja požara budući<br />
je curilo gorivo a vozilo je bilo opremljeno<br />
i pogonom <strong>na</strong> plin. Kako vidimo<br />
uz osnovnu opremu za tehničke <strong>intervencije</strong><br />
trebalo je koristiti prijenosnu<br />
opremu, penjačku opremu, prijevoz<br />
morem, a dio vatrogasne grupe morao je<br />
zagaziti u kompletnom OZO-u do pojasa<br />
u more kako bi pomogli zgnječenima<br />
<strong>na</strong> izdisaju pod odlomljenom gromadom.<br />
Jedan od događaja također <strong>na</strong> D8 u<br />
Dubrovačkom primorju može poslužiti<br />
za primjer raznih mogućnosti i potreba<br />
pri intervencijama u prometu. Vozač je<br />
uslijed umora izgubio <strong>na</strong>dzor <strong>na</strong>d vozilom<br />
i udario u brdsku kosinu. Sama<br />
nesreća nije imala teške posljedice, međutim<br />
postojala je potreba za vatrogasnom<br />
intervencijom. Dojava je glasila da<br />
dimi iz vozila. Grupa vatrogasaca odmah<br />
po dolasku je primijetila da to nije uobičajeno<br />
vozilo <strong>na</strong> kojima se intervenira u<br />
<strong>cestovnom</strong> prometu. Uočeno je da je to<br />
hibridno vozilo s pogonom <strong>na</strong> elektrobenzinski<br />
pogon. Vatrogas<strong>na</strong> grupa<br />
odmah se prilagodila stanju i potrebi<br />
kakvu zahtijeva takvo vozilo i nesreća.<br />
Za svaku slučaj preko operativnog dežurstva<br />
provjerilo se postoji li i neka<br />
druga nepoz<strong>na</strong>ta opasnost. Uglavnom<br />
ljudi su odmaknuti od vozila, provaljeno<br />
je u prednji dio vozila kako bi se isključili<br />
svi energetski izvori i spriječila veća<br />
nesreća.<br />
Kao što vidimo vrlo važ<strong>na</strong> novima u<br />
prometu su hibrid<strong>na</strong> vozila <strong>na</strong> cestama.<br />
To su vozila <strong>na</strong> benzinsko-električni<br />
pogon <strong>na</strong> cestama od 2003.g.<br />
Kod intervencija sa takvim vozilima<br />
treba paziti <strong>na</strong>:<br />
-vozilo ima oz<strong>na</strong>ku VIN od 17 z<strong>na</strong>kova i<br />
<strong>na</strong>lazi se <strong>na</strong> središnjem stupu s vozačeve<br />
strane<br />
-ne smiju se otvarati <strong>na</strong>rančasti visoko<strong>na</strong>ponski<br />
kablovi i sklopovi<br />
-sustav visoko<strong>na</strong>ponski električni (201<br />
V) ostaje pod <strong>na</strong>ponom 5 minuta <strong>na</strong>kon<br />
isključivanja akumulatora<br />
-uvijek pratiti instrument ploču i stanje<br />
žaruljice READY da biste pouzdano<br />
z<strong>na</strong>li da je vozilo ugašeno.<br />
-ukoliko dođe do razbijanja akumulatora<br />
treba se paziti punjenja jer je elektrolit<br />
vrlo agresivan i oštećuje ljudsko<br />
tkivo.<br />
-sustav zračnih jastuka je pod <strong>na</strong>ponom<br />
90 sekundi <strong>na</strong>kon onesposobljenja vozila.<br />
Budući je zabrinjavajući broj prometnih<br />
nesreća i njihovih posljedica vatrogasci<br />
trebaju maksimalno ozbiljno<br />
pristupiti problematici tehničkih intervencija<br />
u prometu opremajući se i uvježbavajući<br />
se. Kao što promet<strong>na</strong> policija i<br />
druge službe ističu opasnost nepropisne<br />
i neprilagođene vožnje, tako se i vatrogasci<br />
pridružuju upozorenjima <strong>na</strong> maksimalan<br />
oprez <strong>na</strong> cestama.<br />
Ivo Franušić<br />
11 [ 2009 ] Vatrogasni vjesnik 17
Struka i praksa<br />
Suvremeni sustav uzbunjivanja MAS<br />
Pamet<strong>na</strong> tehnika potpomaže<br />
stupnjevit plan uzbunjivanja<br />
Švicarsko poduzeće Swissphone Wireless<br />
opremilo je centrale za dojavu u oba Aplenzeller<br />
polukanto<strong>na</strong> (AR i AL) inovativnim<br />
sustavom uzbunjivanja i mobilizacije u koji<br />
su ugrađeni i postojeći sustav upravljanja<br />
događanjima (Kursadministrationssystem)<br />
i geografski informacijski sustav (GIS). To<br />
pomaže dispečerima (operator, opunomoćenik<br />
za raspoređivanje) u centrali za prijem<br />
dojava i uzbunjivanje ne samo u tome da<br />
trenutno prepoz<strong>na</strong> mjesto i vrstu dojavljenog<br />
događanja, nego da isto tako brzo iz<br />
stupnjevitog pla<strong>na</strong> uzbunjivanja pozivaju<br />
predviđenu intervencijsku ekipu – i mogu<br />
čak imati i određeni utjecaj <strong>na</strong> to.<br />
U rujnu 2007. Osiguravajuće društvo AR<br />
odabralo je Swissphone Wireless za isporučitelja<br />
novog sustava uzbunjivanja interventnih<br />
s<strong>na</strong>ga (MAS, Mannschaft salarmierungs-system),<br />
koji je trebao zamijeniti zastarjeli<br />
SMT sustav uzbunjivanja pomoću telefo<strong>na</strong><br />
(Systemmobilisierung mittels Telefonie).<br />
Odabrani sustav nudio je <strong>na</strong>jbolji odnos<br />
troškova i koristi glede <strong>na</strong>bave i održavanja,<br />
prilagodljivosti, sadrži <strong>na</strong>jsuvremenije tehnologije,<br />
omogućuje izgradnju cjelovitog<br />
središta za upravljanje intervencijama i zahvaljujući<br />
vještom ustrojstvu sustava omogućuje<br />
povezivanje s trećim sustavima uz<br />
male troškove. Ovo zadnje Swissphone Wireless<br />
je potvdio još tijekom uvođenja sustava<br />
u rad, kad je Osiguravajuće društvo<br />
AR (osiguranje objekata Appenzell polukanto<strong>na</strong><br />
AR) postavilo nove zahtjeve: U sustav<br />
uzbunjivanja trebalo je uprogramirati<br />
sustav upravljanja događanjima i geografski<br />
informacijski sustav GIS. Otvorenost odabrane<br />
secur osnove to je i omogućilo uz<br />
samo malo veći utrošak vreme<strong>na</strong>.<br />
Okoristili su se svi<br />
Od stavljanja u rad 24. studenog 2008. oba<br />
polukanto<strong>na</strong> raspolažu suvremenim sustavom<br />
uzbunjivanja, koji je <strong>na</strong> raspolaganju<br />
raznovrsnim korisnicima (vatrogasci, kanto<strong>na</strong>l<strong>na</strong><br />
policija, sanitet, civil<strong>na</strong> zaštita,<br />
gorska služba spašavanja, ustanove niskogradnje,<br />
zaštita stanovništva u katastrofi ,<br />
organizacije upravljanja <strong>na</strong> razini kanto<strong>na</strong> i<br />
opći<strong>na</strong>). Svaki pojedini korisnik posjeduje u<br />
programu vlastiti profi l i opunomoćenja i<br />
može podatke i postupke samostalno i<br />
prema vlastitoj mjeri određivati, dopunja-<br />
18 Vatrogasni vjesnik 11 [ 2009 ]<br />
vati i brisati. Pouzdanost i sigurnost sustava<br />
uzbunjivanja i mobilizacije osigurano je ciljano<br />
baznim redudancijama: Po dva međusobno<br />
neovis<strong>na</strong> poslužitelja (server) u Trogenu<br />
i u Appenzellu jamče <strong>na</strong>jvišu moguću<br />
sigurnost od ispada.<br />
Aktiviranje stupnjevitog pla<strong>na</strong><br />
uzbunjivanja<br />
Posebno je razumljivo korištenje MAS-a<br />
kod vatrogasaca. Za tu priliku uveden je<br />
novi stupnjeviti plan uzbunjivanja, u kojem<br />
svako vatrogasno zapovjedništvo može<br />
prema mjerilu u<strong>na</strong>prijed utvrđenog okvira<br />
individualno odrediti <strong>na</strong>valnu ekipu odgovarajuće<br />
veličini događanja. Na taj <strong>na</strong>čin<br />
dispečer u centrali za prijam poziva u nevolji<br />
kanto<strong>na</strong>lne policije može samostalno<br />
"dignuti" planom predviđene vatrogasne<br />
postrojbe. Već pri ulazu dojave u nevolji automatski<br />
se pokreće povratno prepoz<strong>na</strong>vanje:<br />
Ako poziv dolazi iz stalne telekomunikacijske<br />
mreže, sustav trenutno utvrđuje<br />
mjesto pozivnika. Kod poziva s prijenosnog<br />
telefo<strong>na</strong> mjesto dojave utvrđuje se uz pomoć<br />
GIS-a. Na temelju dojave opasnih događanja<br />
dispečer može aktivirati ranije utvrđeni<br />
stupanj uzbunjivanja, koji neodgodivo<br />
slijedno poziva u <strong>na</strong>valnu akciju elektronički<br />
upamćene interventne s<strong>na</strong>ge i <strong>na</strong>val<strong>na</strong><br />
sredstva (oprema za spašavanje, pomoć iz<br />
susjedstva ili toplinske kamere). Voditelj vatrogasne<br />
<strong>intervencije</strong> može kasnije u svako<br />
doba i bez zavlačenja – ovisno o zatečenoj<br />
situaciji – zahtijevati druga sredstva, dakle<br />
povisiti stupanj uzbunjivanja. Dispečer uz<br />
uzbunjivanje ima mogućnost provjere odaziva<br />
pozvanih sudionika i eventualno popis<br />
dopuniti s osobama iz (također) prethodno<br />
utvrđene pričuve. Sustav mu osim toga<br />
omogućuje odabir, hoće li uzbunu aktivirati<br />
osim preko prizivača (pager) još i pomoću<br />
telefo<strong>na</strong> u stalnoj mreži, prijenosnog telefo<strong>na</strong><br />
(SMS) ili u bilo kojoj kombi<strong>na</strong>ciji. Sustav<br />
kod dispečera i poslije uzbunjivanja<br />
dalje prati događanja i priprema primjerice<br />
samostal<strong>na</strong> specifi č<strong>na</strong> izvješća i statistike.<br />
Opremljen za sve slučajeve<br />
Čak i činjenica kako odgovorni vatrogasni<br />
zapovjednici žele normativno regulirati i<br />
izniman slučaj s malo vjerojatnosti <strong>na</strong>stupa,<br />
za MAS to ne predstavlja nikakav problem:<br />
Ovisno o odlukama mogu se i grupe vatrogasaca<br />
i postupci bez poteškoća <strong>na</strong>novo<br />
Novi sustav uzbunjivanja <strong>na</strong>valnih s<strong>na</strong>ga je<br />
prilagodljiv, podržava dispečere <strong>na</strong> <strong>na</strong>jbolji<br />
mogući <strong>na</strong>čin i lako se prilagođava<br />
novim zahtjevima<br />
oblikovati. Ernst Bischofb erger, direktor<br />
Osiguravajućeg društva AR oduševljen je<br />
takvom djelotvornošću sustava za uzbunjivanje:<br />
"Budući da je u slučaju požara prvih<br />
20 minuta odlučujuće za uspjeh <strong>intervencije</strong>,<br />
treba omogućiti što brže uzbunjivanje<br />
odgovarajućih <strong>na</strong>valnih s<strong>na</strong>ga i sredstava.<br />
MAS u spoju sa stupnjevitim planom uzbunjivanja<br />
i u<strong>na</strong>prijed određenim <strong>na</strong>valnim<br />
sredstvima odlično ispunjavaju ovaj preduvjet."<br />
Zapovjednici mogu samo<br />
mijenjati podatke<br />
U toj prilagodljivosti također je jed<strong>na</strong> od<br />
<strong>na</strong>jvećih prednosti i kombi<strong>na</strong>cija MAS-a sa<br />
sustavom upravljanja događanjima: O<strong>na</strong><br />
omogućuje da se važ<strong>na</strong> <strong>na</strong>dležnost, vođenje<br />
i uređivanje popisa uzbunjivanja i ekipa<br />
može prenijeti <strong>na</strong>trag <strong>na</strong> zapovjednike vatrogasnih<br />
postrojbi. Pomoću web <strong>na</strong>mjenskog<br />
programa oni mogu u svako vrijeme<br />
izvoditi izmjene u planovima svojih intervencijskih<br />
s<strong>na</strong>ga i stupnjevite podjele. Tako<br />
su oni u stanju voditi svoje ekipe i administrativno<br />
te preuzeti potpunu odgovornost<br />
za njihovu interventnu pripravnost. To ne<br />
osigurava samo aktualne informacije u<br />
svakom trenutku i tako povećanu pokretačku<br />
s<strong>na</strong>gu, nego utječe i <strong>na</strong> sniženje troškova:<br />
Vatrogasci oba Appenzell polukanto<strong>na</strong><br />
mogu tako uštedjeti novac za troškove<br />
rada, koji su prije morali pribaviti kod unošenja<br />
promjene podataka.<br />
Prema 118 swissfi re.ch 8/2009<br />
Pripremio Željko Medvešek
Struka i praksa<br />
Sigurnost pri rukovanju motornim pilama<br />
Pokazalo se da je rad s motornom<br />
pilom upravo u vatrogasnim akcijama<br />
povezan s puno opasnosti.<br />
Radi sigurnosti sudionika u <strong>na</strong>valnoj<br />
akciji neophodno je da s motornom<br />
pilom rukuje za to osposoblje<strong>na</strong> odnosno<br />
opunomoće<strong>na</strong> osoba. Njemačka<br />
Savez<strong>na</strong> udruga ustanova za <strong>na</strong>dok<strong>na</strong>du<br />
šteta pri nezgodi u svojim je smjernicama<br />
zakonskog osiguranja od nezgoda<br />
GUV-I 8624 "Obrazovanje – radovi s<br />
motornom pilom" opisala - ovisno o radovima<br />
koji se trebaju izvoditi i o posebnom<br />
ugrožavanju - <strong>na</strong>jmanji opseg<br />
izobrazbe za rukovanje motornom<br />
pilom u šest stupnjeva:<br />
Paljba <strong>na</strong> građevinu koja je u plamenu<br />
Jedno od <strong>na</strong>jubojitijih oružja za američki<br />
vojsku izrađuje se u australskoj<br />
tvrtki Metal Storm: Neka vrsta strojnice/raketnog<br />
bacača, koji iz mnoštva<br />
cijevi ispaljuje cijele rojeve <strong>na</strong>boja ili<br />
gra<strong>na</strong>ta, teoretski do jedan milijun u<br />
minuti. Projektili se umeću u cijevi<br />
jedan <strong>na</strong> drugi, ispaljivanje je pomoću<br />
raču<strong>na</strong>la, laserska zraka ih usmjerava<br />
prema cilju. Tvrtka <strong>na</strong>mjerava s istom<br />
tehnikom <strong>na</strong>praviti "topove" za gašenje<br />
požara. Topništvo vatrogasaca moglo bi<br />
<strong>na</strong>ime isto tako dobro "ispljunuti" male<br />
kontejnere sa sredstvom za gašenje vatre.<br />
Kad <strong>na</strong> primjer gori vatra <strong>na</strong> višim kato-<br />
Osnovni tečaj<br />
modul 1: Osnov<strong>na</strong> z<strong>na</strong>nja (trajanje 1<br />
dan);<br />
modul 2: Piljenje drva u vodoravnom<br />
položaju, uključivo obrađivanje drva<br />
koje je pod <strong>na</strong>prezanjem (1 dan);<br />
Tečaj usavršavanja<br />
modul 3: Obaranje stabala i uklanjanje<br />
gra<strong>na</strong> (2 da<strong>na</strong>);<br />
modul 4: Radovi u oluji i <strong>na</strong> polomljenom<br />
drveću (1 dan);<br />
modul 5: Rad s motornom pilom iz<br />
radne košare <strong>na</strong> podiznim radnim podijima<br />
i okretnim ljestvama(2 da<strong>na</strong>);<br />
modul 6: Primje<strong>na</strong> motornih pila <strong>na</strong> drveću<br />
i u krošnji stabla u kombi<strong>na</strong>ciji s<br />
vima nekog nebodera, često je<br />
nemoguće približiti se brzo ishodištu<br />
požara. Vatrogasno<br />
vozilo s topom za gašenje stiže<br />
prije ostalih i jednostavno ispuca<br />
nekoliko salvi kontejnera<br />
sa sredstvom za gašenje u<br />
otvore (prozore) <strong>na</strong> katovima<br />
koji gore. To bi moglo potisnuti<br />
vatru za neko vrijeme, dok vatrogasci<br />
ne dovrše posao <strong>na</strong><br />
uobičajeni <strong>na</strong>čin: penjući se<br />
stubištem.<br />
Pripremio Željko Medvešek<br />
tehnikom penjanja užetom (2 x 5 da<strong>na</strong>).<br />
Prema GUV-I 8624 za vatrogasce u <strong>na</strong>valnoj<br />
službi obvezan je osnovni tečaj.<br />
Daljnje module moraju savladati osobe,<br />
koje će u slučaju potrebe izvoditi odnosne<br />
radove. Kod toga vrijedi slijedeće:<br />
Vatrogasci, koji su kroz svoje zvanje ili<br />
druge djelatnosti (npr. u šumskom gospodarstvu<br />
ili tesarstvu) već školovani i<br />
uvježbani za rad motornom pilom, ne<br />
moraju polaziti osnovni tečaj prema<br />
GUV-I 8624.<br />
Djelatni vatrogasci, koji su se osposobili<br />
za rad s motornom pilom u okviru izobrazbe<br />
u vatrogasnoj jedinici ili <strong>na</strong> tečajevima<br />
tehničke pomoći državne vatrogasne<br />
škole, trebaju se dalje praktično<br />
školovati oslanjajući se <strong>na</strong> program tečajeva<br />
opisan u smjernici GUV-I 8624.<br />
Svladano gradivo prije obavljene izobrazbe<br />
može se uraču<strong>na</strong>ti u ukupno trajanje<br />
usavršavanja.<br />
Kad se motor<strong>na</strong> pila koristi iz radne košare<br />
<strong>na</strong> okretnim ljestvama, dodatno<br />
školovanje (modul 5 prema GUV-I 8624)<br />
nije potrebno, ako se postupa u suglasju<br />
s propisima o sprječavanju nezgoda<br />
(UVV) i propisima o vatrogasnoj službi<br />
FwDV 1/2 te ako radovi ne zahtijevaju<br />
posebno osiguranje dijelova stabla koji<br />
se odvajaju.<br />
Prema brandwacht www.regelwerk.<br />
unfallkassen.de/regelwerk/data/<br />
regelwerk/.../I_8624.pdf<br />
Pripremio Željko Medvešek<br />
11 [ 2009 ] Vatrogasni vjesnik 19
Struka i praksa<br />
IZVIĐANJE POLOŽAJA S BESPILOTNOM LETJELICOM<br />
Budućnost je već počela<br />
Bespilot<strong>na</strong> letjelica microdrone md4-200 može se dizati i spuštati okomito, a s njom se može<br />
upravljati ručno ili će o<strong>na</strong> sama obaviti predprogramirano zračno putovanje (smjer i visi<strong>na</strong> leta)<br />
Njemačko savezno ministarstvo<br />
za obrazovanje i istraživanje<br />
pod oz<strong>na</strong>kom "AirShield" potpomaže<br />
jedan projekt razvoja letjelica<br />
bez posade, koje bi trebale u budućnosti<br />
slijediti oblake štetnih tvari u zraku i<br />
biti u mogućnosti <strong>na</strong> temelju mjernih<br />
rezultata automatski prilagođivati smjer<br />
leta. Koliko su takvi "unmanned aerial<br />
20 Vatrogasni vjesnik 11 [ 2009 ]<br />
systems" (UAS) već da<strong>na</strong>s spremni za<br />
primjenu, što se s njima postiže i u<br />
kojem smjeru treba voditi razvoj bit će<br />
ovdje objašnjeno <strong>na</strong> primjeru letjelice<br />
microdrone md4-200, koju su policija i<br />
vatrogasci već ispitali u praksi.<br />
Microdrone md4-200 je bespilot<strong>na</strong> letjelica<br />
pogonje<strong>na</strong> s četiri rotorska krila,<br />
koja može nositi koristan teret kao kameru<br />
za danje svjetlo ili infracrvenu kameru<br />
i slati fi lmske sekvence ili pojedi<strong>na</strong>čne<br />
slike izravno u upravljački centar<br />
<strong>na</strong> tlu. Može biti vođe<strong>na</strong> prijenosnim<br />
daljinskim uređajem za upravljanje, a<br />
može i samostalno letjeti uz pomoć<br />
GPS-waypoint <strong>na</strong>vigacije. S njom se<br />
mogu izvoditi izviđačke operacije brzo i<br />
bez rizika za interventne s<strong>na</strong>ge u opasnom<br />
ili radioaktivno zagađenom okolišu,<br />
uz objekte ugrožene rušenjem, ali i<br />
<strong>na</strong> velikim, katastrofom pogođenim<br />
prostorima. Zahvaljujući ugrađenom<br />
sustavu stabilizacije, za vođenje letjelice<br />
dovoljno je relativno skromno obrazovanje,<br />
a kod objekata s puno rizika<br />
takve operacije izviđanja mogu biti<br />
predprogramirane već u okviru planiranja<br />
<strong>intervencije</strong>. Tijekom izvođenja<br />
jedne predprogramirane operacije izviđanja<br />
pilot (voditelj bespilotne letjelice<br />
<strong>na</strong> tlu) se može u svako vrijeme umiješati<br />
i npr. odabrati neki drugi kut gledanja<br />
ili snimanje fotografi je iz drugih<br />
visi<strong>na</strong>.<br />
Letjelica<br />
Microdrone md4-200 još se od 2006.<br />
može <strong>na</strong>baviti i <strong>na</strong> civilnom tržištu. Sustav<br />
koristi njemačka i švedska vojska,<br />
primjerice za izviđanje i otkrivanje prisutnosti<br />
zasjeda ili neprijateljskih položaja<br />
pri <strong>na</strong>predovanju <strong>na</strong> opasnim dionicama,<br />
bez da se pritom ugrožavaju<br />
životi vlastitih ljudi. Sustav, koji se sastoji<br />
od letjelice, odgovarajućih kamera,<br />
upravljačke stanice <strong>na</strong> tlu s daljinskim<br />
upravljanjem, video<strong>na</strong>očala, raču<strong>na</strong>la i<br />
videoprijemnika, može se veoma jednostavno<br />
i zaštićeno prenositi u transportnom<br />
kovčegu. Bespilot<strong>na</strong> letjelica ima<br />
masu od samo 900 g i može s dodatnom<br />
opremom mase do 200g odašiljati <strong>na</strong> tlo<br />
fotografi je i druge informacije tijekom<br />
približno 20-minutnog leta.<br />
Pomoću izbornih video-<strong>na</strong>očala/tablet<br />
raču<strong>na</strong>la (raču<strong>na</strong>lni uređaj za pretvorbu<br />
ulaznih grafi čkih podataka) moguće je<br />
ostvariti polumjer djelovanja od <strong>na</strong>jviše<br />
500 m. Svi dobiveni podatci zajedno s<br />
položajnim podatcima iz ugrađenog<br />
GPS prijemnika pohranjuju se <strong>na</strong> mi-
Struka i praksa<br />
cro-SD-karticu pa se akcije u trajanju<br />
do tri sata mogu i kasnije još obrađivati.<br />
Ukoliko letjelica iz bilo kojeg razloga<br />
odjednom izađe izvan dosega upravljanja,<br />
o<strong>na</strong> će se po padu baterijskog <strong>na</strong>po<strong>na</strong><br />
automatski prizemljiti.<br />
Upravljačka stanica microdro<strong>na</strong><br />
md4-200 <strong>na</strong> tlu smješte<strong>na</strong> je u prijevozni<br />
plastični kovčeg, zaštićeno od vode i<br />
prašine. Sve sastavnice bitne za slikovne<br />
i video podatke mogu se brzo izvaditi iz<br />
kovčega i u kratko vrijeme pripremiti za<br />
rad. Svi slikovni podatci mogu se izborno<br />
pomoću tablet raču<strong>na</strong>la prilagodljivog<br />
za danje svjetlo pohraniti i<br />
dalje obrađivati. Zračno promatranje s<br />
video-<strong>na</strong>očalama ili video slike <strong>na</strong> tablet<br />
raču<strong>na</strong>lu omogućuje kretanje bespilotne<br />
letjelice i izvan vlastite vidljivosti.<br />
Dodatno microdrone md4-200 sustav<br />
sadrži opsežan programski paket, koji<br />
između ostalog stavlja <strong>na</strong> raspolaganje i<br />
bilježi funkcije kao informacija o letu,<br />
videoslika, raznovrsni parametri provjere<br />
i pokazivanje razine <strong>na</strong>punjenosti<br />
baterije.<br />
Veoma mali troškovi<br />
Zahvaljujući jedinstvenom AAHRS sustavu<br />
(Antitude and Altitude and Heading<br />
Reference System) mogu čak i neiskusni<br />
korisnici u kratko vrijeme<br />
ovladati s upravljanjem bespilotne letjelice.<br />
Poduzeće Omnisight GmbH, koje<br />
prodaje uređaj u Švicarskoj, nudi i odgovarajuće<br />
tečajeve za upravljanje u trajanju<br />
od tri do pet sati. Zakonodavac ne<br />
zahtijeva nikakav ispit za upravljanje letećim<br />
tijelima bez posade kao baloni<br />
pričvršćeni čeličnom užadi <strong>na</strong> tlu, leteći<br />
zmajevi, modeli zrakoplova – ako njihova<br />
masa ne prelazi 30 kg. Propisano je<br />
samo obvezno osiguranje prema trećima<br />
u visini od milijun švicarskih fra<strong>na</strong>ka<br />
i prostorno ograničenje kod primjene<br />
takvih letjelica u blizini zračnih<br />
luka i zo<strong>na</strong> <strong>na</strong>dzora zračnih putova. Pojedi<strong>na</strong><br />
osiguravajuća društva zahtijevaju<br />
i dokaz o osposobljenosti osiguranika.<br />
Izgleda kao igračka<br />
Microdrone md4-200 <strong>na</strong> prvi pogled<br />
izgleda kao neobičan model helikoptera,<br />
ali je potpuno opremljen <strong>na</strong>jsuvremenijom<br />
tehnikom. Laka izvedba zahtijeva<br />
skupe materijale, a nisu baš jeft ini<br />
ni pogonski motori, sustav stabilizacije i<br />
GPS-a, s kojima se automatski kompen-<br />
zira brzi<strong>na</strong> vjetra do 6 m/s kao i domišljata<br />
programska podrška za upravljanje<br />
i obradu podataka. Za cjelovit<br />
paket treba predvidjeti 40 000 do 50 000<br />
švicarskih fra<strong>na</strong>ka.<br />
Prednosti su očite<br />
Važne prednosti govore u prilog izviđanja<br />
položaja sa microdone ili sličnim<br />
letjelicama. S jedne strane izviđanja i<br />
procje<strong>na</strong> stanja može se izvršiti iz sigurne<br />
udaljenost, bez izlaganju sudionika<br />
nepoz<strong>na</strong>tim opasnostima. Pri tome<br />
se može predstaviti djelovanje i u prostorno<br />
velikoj tvorničkoj ili skladišnoj<br />
hali, kod čega infracrvene kamere ili<br />
one s toplinskim slikama mogu u zadimljenim<br />
zo<strong>na</strong>ma pribaviti podatke o<br />
ishodištu požara i njegovom širenju. S<br />
druge strane – <strong>na</strong>ročito kod kemijskih<br />
nezgoda - u prilog primjene bespilotne<br />
letjelice ide dobitak u vremenu. Dok se<br />
još <strong>na</strong>val<strong>na</strong> skupi<strong>na</strong> oprema odgovarajućom<br />
zaštitnom odjećom, letjelica<br />
može već poslati u središte za vođenje<br />
akcije važne informacije, koje mogu dati<br />
doprinos <strong>na</strong> primjer pri odabiru odgovarajuće<br />
opreme za intervencijske s<strong>na</strong>ge.<br />
Kod radioloških događanja može se primjenom<br />
bespilotne letjelice relativno<br />
jednostavno spriječiti širenje radioaktivnosti<br />
i pri tome se stvara z<strong>na</strong>tno<br />
manje kontaminiranog materijala, čime<br />
se skupi radovi uklanjanja radioaktivnog<br />
onečišćenja i skupo uklanjanje<br />
takvog otpada svodi <strong>na</strong> <strong>na</strong>jmanju moguću<br />
mjeru.<br />
Pri utvrđivanju sadržaja štetnih tvari u<br />
zraku, npr. u slučaju velikog požara, po<br />
prvi puta je moguće jednostavnim sredstvom<br />
odrediti koncentraciju štetnih<br />
tvari i u stupu dima. Zajedno s uobičajenim<br />
modelima rasprostiranja moguće<br />
je <strong>na</strong> taj <strong>na</strong>čin <strong>na</strong> vrijeme upozoriti stanovništvo<br />
ugroženo <strong>na</strong>ilaskom dimnog<br />
oblaka i u kilometrima udaljenom području.<br />
Projekt AirShield<br />
Prema predviđanjima istraživača u budućnosti<br />
će veća skupi<strong>na</strong> bespilotnih<br />
letjelica preuzeti a<strong>na</strong>lizu otrovnih plinova<br />
u atmosferi. Strojevi će kao pametno<br />
jato kod toga međusobno surađivati<br />
i izmjenjivati podatke. Na sajamskoj<br />
izložbi Hannover Messe 2009 (20.04. –<br />
24.04.<strong>2009.</strong>) Tehničko sveučilište Berlin<br />
predstavilo je AirShield projekt – samostalno<br />
djelujuće robote koji bežično ko-<br />
Uz uporabu video<strong>na</strong>očala ili uz pomoć videoslike<br />
<strong>na</strong> zaslonu raču<strong>na</strong>la bespilot<strong>na</strong> letjelica<br />
može letjeti i izvan vidnog područja<br />
municiraju međusobno i s upravljačkim<br />
mjestom, kako bi se <strong>na</strong> <strong>na</strong>jbolji mogući<br />
<strong>na</strong>čin rasporedili iz<strong>na</strong>d ugroženog područja.<br />
Bespilotne letjelice s osjetnicima<br />
pro<strong>na</strong>laze otrovne oblake, a<strong>na</strong>liziraju<br />
njihov sastav i izrađuju kartu. Zasnovano<br />
<strong>na</strong> već komercijalno raspoloživim<br />
daljinski upravljivim letećim tijelima,<br />
kao primjerice microdrone sustav md4,<br />
razvijaju se samostalno djelujući UAS<br />
(unmanned aerial systems), koji će se<br />
moći u slučaju požarnih, kemijskih ili<br />
nuklearnih događanja, optimalno rasporediti<br />
iz<strong>na</strong>d ugroženog područja, u<br />
cilju istraživanja raspodjele štetnih tvari<br />
u atmosferi. Interdiscipli<strong>na</strong>rni projekt<br />
u okviru <strong>na</strong>tječaja "integrirani zaštitni<br />
sustavi" podupiru s tri miliju<strong>na</strong> eura<br />
njemačko savezno ministarstvo za obrazovanje<br />
i istraživanje zajedno s još devet<br />
partnera iz gospodarstva. Rezultati se<br />
očekuju <strong>na</strong> više razi<strong>na</strong>. S jedne strane<br />
uskoro će sa md4-1000 biti ponuđe<strong>na</strong><br />
mogućnost preuzimanje korisnog tereta<br />
mase 1200 g, kod čega će i dalje biti zadržano<br />
ograničenje ukupne mase <strong>na</strong> 30<br />
kg, kako bi se zadržale prednosti zračnih<br />
operacija bez posebnih letačkih odobrenja.<br />
Proizvođači mjernih i osjetničkih<br />
uređaja razvijaju potpuno nove<br />
detekcijske uređaje, s kojima se cijela letjelica<br />
može konstruirati u još manjim<br />
izmjerama.<br />
Prema 118 swissfi re.ch 8/2009<br />
Pripremio Željko Medvešek<br />
11 [ 2009 ] Vatrogasni vjesnik 21
Struka i praksa<br />
Priručnik za sprječavanje požara<br />
u poljoprivrednim objektima<br />
Pokrajinska ustanova za sprječavanje<br />
požara Salzburg odgovarajuće<br />
svojoj zakonskoj obvezi utvrđuje<br />
i uzroke <strong>na</strong>stalih požara te ih sažeto<br />
razvrstava u svojem godišnjem izvještaju.<br />
Dugogodišnjim praćenjem ovih statističkih<br />
zabilježbi može se prepoz<strong>na</strong>ti, da<br />
se broj požara <strong>na</strong> i u poljoprivrednim gospodarstvima<br />
uvijek <strong>na</strong>lazi u gornjem dijelu<br />
sveukupnih šteta.<br />
Tako je u 2004. godini u <strong>požari</strong>ma rizično<br />
područje "poljoprivreda" sudjelovalo sa<br />
preko 30 posto u sveukupnim štetama, u<br />
brojkama nešto više od 4,5 miliju<strong>na</strong> eura.<br />
Uzroci za to ne mogu se ograničiti <strong>na</strong> pojedine<br />
izvore upaljivanja, iako su u prvom<br />
planu neki od parametara <strong>na</strong>stajanja požara<br />
kao neispravni sustavi grijanja i<br />
ognjišta, udar munje, podmetanje požara,<br />
samozapaljenje sije<strong>na</strong> i električno iskrenje.<br />
Iz ovog popisa može se razabrati, da se ne<br />
22 Vatrogasni vjesnik 11 [ 2009 ]<br />
radi samo o sudbinskim događanjima,<br />
nego da posebno tehničke uzroke požara<br />
često mogu ljudi sami spriječiti.<br />
Zakonska obveza spomenute službe za<br />
sprječavanje požara u pokrajini Salzburg<br />
između ostalog je i to, da stanovništvu<br />
osigura pomoć pri izbjegavanju požara,<br />
ovisno o mogućnostima i zahtjevanosti.<br />
U to spadaju uz tehničke i pogonske upute<br />
još i upozorenja, kako zanemarivanje<br />
skrbi i nepoštivanje zakonskih odredaba<br />
povlači za sobom i pravne posljedice.<br />
Ustanova za sprječavanje požara je zato u<br />
zajednici sa svojim pokrajinskim osiguravateljem<br />
i uz podršku stručno <strong>na</strong>dležnog<br />
čla<strong>na</strong> vlade izradila je već prije<br />
duljeg vreme<strong>na</strong> radni i informacijski materijal<br />
u obliku priručnika pod imenom<br />
"Priručnik o sprječavanju požara u poljoprivredi".<br />
Taj je dokument preko opći<strong>na</strong>,<br />
sabirališta poljoprivrednih proizvoda i<br />
savjetnika osiguravatelja stavljen <strong>na</strong> raspolaganje<br />
svim poljoprivrednicima.<br />
www.brandverhuetung-salzburg.at<br />
Izvornik: Der Salzburger Florian<br />
Pripremio (žm)<br />
Tehnika bombardiranja vodom pri suzbijanju požara<br />
Šumske požare trebao bi djelotvornije<br />
gasiti sustav gašenja <strong>na</strong>zvan 3F.<br />
Razvilo ga je poduzeće Pohler Engineering<br />
iz Solinge<strong>na</strong>, Njemačka.<br />
Pritom je središnji alat za gašenje rasprskavajuća<br />
vreća <strong>na</strong>punje<strong>na</strong> vodom, koja<br />
se doprema helikopterom i izbacuje iz<strong>na</strong>d<br />
ishodišta požara. Rasprskava se <strong>na</strong> u<strong>na</strong>prijed<br />
izraču<strong>na</strong>toj visini što omogućuje<br />
<strong>na</strong>stajanje oblaka vodenog aerosola koji<br />
se širi 60 metara uokolo i vatri oduzima<br />
kisik i požarnu energiju. Prema <strong>na</strong>vodima<br />
proizvođača jednim "bombardiranjem"<br />
mogu se munjevito ugasiti svi <strong>požari</strong> <strong>na</strong><br />
površini većoj od 2500 četvornih metara.<br />
Na taj <strong>na</strong>čin mogu se djelotvorno oslobo-<br />
diti i spasilačke skupine okružene vatrom.<br />
Prva pokus<strong>na</strong> gašenja šumskih požara<br />
sustavom 3F započela su još u jesen 2003.<br />
godine. (žm)<br />
Izvornik: Focus i www.pohler.de<br />
3F rasprskavajuća vreća<br />
Stoljećima i sve do da<strong>na</strong>s primjenjivani postupci gašenja djeluju IZVANA<br />
prema UNUTRA, dakle od HLADNOG prema VRUĆEM. To vrijedi <strong>na</strong> tlu i u<br />
zraku! 3F djeluje potpuno obrnuto, od UNUTRA prema VANI, dakle od<br />
VRUĆEG prema HLADNOM! Vreća sustava 3F <strong>na</strong>punje<strong>na</strong> vodom, <strong>na</strong> bazi<br />
diljem svijeta poz<strong>na</strong>tih Big Bags (FIBC – Flexible Intermediate Bulk Containers),<br />
rasprskava se iz<strong>na</strong>d tla u jezgri požara!<br />
Fizikalne osnove sustava 3F:<br />
<strong>•</strong> Eksplozija oduzima kisik u krugu do 60 metara. Vatra se gasi!<br />
<strong>•</strong> Prijenos vrućih plinova iz jezgre požara u hladni okolni prostor (oduzimanje<br />
energije).<br />
<strong>•</strong> Nastajanje oblaka vodenog aerosola promjera do 60 metara! Moć preuzimanja<br />
topline je približno deset puta veća od postojeće preostale energije.<br />
3F Primjenjuje se uz pomoć helikoptera! Moguće i izbacivanje iz velikih zrakoplova!<br />
3F Situacija <strong>na</strong> ishodištu požara određuje strategiju primjene 3F!<br />
Odabir se vrši u suglasju između vodstva vatrogasaca i (<strong>na</strong> primjer kod šumskog<br />
požara) šumarskih stručnjaka. 3F 3F NAVCOM©, 3F DOC© I 3F Logistic©<br />
oblikuju sustav, koji omogućuje prvu akciju gašenja u gusto <strong>na</strong>seljenim<br />
područjima unutar 30 minuta, u udaljenim područjima unutar 60 minuta po<br />
dolasku helikoptera.
Struka i praksa<br />
NOVA STRUČNA KNJIGA AUTORA DR.SC. JOŽEFA HORVAT I MR.SC. ALEKSANDAR REGENT<br />
Osob<strong>na</strong> zaštit<strong>na</strong> oprema<br />
Pri obavljanju rada u mnogim profesijama,<br />
zaštita i sigurnost <strong>na</strong><br />
radu usko su povezani s korištenjem<br />
prikladne osobne zaštitne opreme<br />
(OZO). To je posebno izraženo pri obavljanju<br />
rizičnih poslova kao što su gašenje<br />
požara i spašavanje, <strong>intervencije</strong> pri kemijskim<br />
incidentima, radovi <strong>na</strong> visini i<br />
sl., gdje je primjerenu i željenu sigurnost<br />
radnika često nemoguće postići samo<br />
uporabom mjera zaštite <strong>na</strong> radu višeg<br />
prioriteta.<br />
U Europskoj uniji postoji više od 300 europskih<br />
normi (EN) za različitu OZO.<br />
Hrvatske norme (HRN) za OZO u ogromnoj<br />
su većini preuzete EN <strong>na</strong> engleskom<br />
jeziku, pri čemu su prevedeni<br />
samo <strong>na</strong>slovi. Za čitanje i korištenje tih<br />
normi nužno je dobro poz<strong>na</strong>vanje engleskog<br />
jezika, ali isto tako i mnogobrojnih<br />
područja tehnike ili primijenjenih<br />
prirodnih z<strong>na</strong>nosti, struke zaštite<br />
<strong>na</strong> radu, kao donekle i medicine. Jedino<br />
mjesto u <strong>na</strong>šoj zemlji gdje se hrvatske<br />
norme mogu besplatno koristiti je normoteka<br />
Hrvatskog zavoda za norme u<br />
Zagrebu.<br />
Za upoz<strong>na</strong>vanje s OZO nije dovoljno poslužiti<br />
se samo normama, već je nužno<br />
poz<strong>na</strong>vati i stvarno stanje i kvalitetu<br />
OZO različitih proizvođača, jer to je ono<br />
što se u praksi može odabrati, <strong>na</strong>baviti i<br />
koristiti. Ipak, veliki dio «svježeg z<strong>na</strong>nja»<br />
o OZO, koje je rezultat <strong>na</strong>jnovijih istraživanja<br />
i razvoja materijala i dizaj<strong>na</strong>,<br />
uglavnom je «porazbacan» po uputama<br />
proizvođača, tehničkim opisima OZO,<br />
člancima u stručnoj periodici, a z<strong>na</strong>tan<br />
dio je i posve nedostupan javnosti, jer<br />
predstavlja poslovnu tajnu proizvođača<br />
OZO i materijala za njihovu izradu. Autori<br />
knjige pokušali su i taj «skriveni»<br />
dio saz<strong>na</strong>nja prikazati zainteresiranim<br />
čitateljima i korisnicima OZO koliko je<br />
god to bilo moguće.<br />
Stoga se može ustvrditi da se vjerojatno<br />
radi o prvoj knjizi koja <strong>na</strong> jednome<br />
mjestu sustavno obrađuje tehničke aspekte<br />
gotovo sve OZO za zaštitu radnika<br />
pri radu u skladu s europskim i hrvatskim<br />
normama, te propisima EU i Hrvatske.<br />
Ipak, knjiga nije samo kompilacija<br />
hrvatskih normi obogaće<strong>na</strong> slikama<br />
iz kataloga proizvođača, jer je <strong>na</strong>jvažniji<br />
cilj bilo <strong>na</strong>stojanje autora da pri opisivanju<br />
OZO objasne fi zikalne principe i<br />
logiku funkcioniranja pojedine OZO,<br />
od čega i kako o<strong>na</strong> štiti, a od čega ne štiti,<br />
te kako se o<strong>na</strong> testira. Pri tom se nikada<br />
ne smije smetnuti s uma da OZO mora<br />
pružiti <strong>na</strong>jvišu moguću razinu zaštite,<br />
ali uz uvjet da je uz nju moguć normalan<br />
rad. Korisnik mora biti svjestan<br />
činjenice da je svaka OZO smetnja za<br />
radnika i da se povećanje razine zaštite<br />
može postići jedino <strong>na</strong> račun<br />
smanjene udobnosti. Tu se promovira<br />
princip da će uz pravilno odabranu<br />
normu ili razinu iz norme, razi<strong>na</strong> zaštite<br />
biti dovoljno visoka za većinu rizičnih<br />
situacija u kojima će se radnik <strong>na</strong>ći, a<br />
istodobno će nošenje takve OZO omogućiti<br />
relativno normalan rad nositelja.<br />
U knjizi su, <strong>na</strong> gotovo 500 stranica,<br />
obrađe<strong>na</strong> poglavlja o OZO za zaštitu:<br />
- Glave (industrijske i vatrogasne kacige,<br />
protuudarne kape i ostala pokrivala),<br />
- Očiju i lica (<strong>na</strong>očale, <strong>na</strong>očnjaci i štitnici),<br />
- Slušnih orga<strong>na</strong> (čepovi, <strong>na</strong>ušnjaci i semiauralni<br />
štitnici),<br />
- Dišnih orga<strong>na</strong> (OZO <strong>na</strong> bazi fi ltracija i<br />
OZO <strong>na</strong> bazi izolacije od okolne atmosfere),<br />
- Ruku (rukavice za različite poslove),<br />
- Kože,<br />
- Nogu (rad<strong>na</strong>, zaštit<strong>na</strong> i sigurnos<strong>na</strong><br />
obuća),<br />
- Trbušnih orga<strong>na</strong>,<br />
- Tijela (odjeća za kemijsku i biološku<br />
zaštitu, toplinsku i mehaničku zaštitu,<br />
odjeća visoke uočljivosti, antistatska<br />
odjeća, odjeća za zaštitu od nevreme<strong>na</strong> i<br />
hladnoće, vatrogas<strong>na</strong> odjeća za strukturne<br />
i šumske požare itd.),<br />
- Od ionizirajućeg zračenja,<br />
- Od pada s visine i u dubinu (pojasevi,<br />
užad, apsorberi, sponke, sidrišta itd.),<br />
- Od utapanja (pojasevi i plutajuća pomagala,<br />
odjeća za uranjanje), kao i<br />
- Održavanje OZO.<br />
Uz to je dat pregled aktuelnih hrvatskih<br />
propisa o OZO, uključivši cjelovite tek-<br />
stove dvaju bitnih pravilnika, te <strong>na</strong>jnovija<br />
korigira<strong>na</strong> tablica s popisom HRN<br />
EN norma za svu OZO koja se koristi u<br />
Hrvatskoj i u EU.<br />
Ova knjiga korisno će poslužiti studentima<br />
zaštite <strong>na</strong> radu i zaštite od požara.<br />
Uz to će mnogobrojnim stručnjacima<br />
zaštite <strong>na</strong> radu, vatrogascima i osobama<br />
zaduženim za spašavanje i sigurnost te<br />
<strong>na</strong>bavljačima profesio<strong>na</strong>lne OZO omogućiti<br />
da dođu do informiranih odluka<br />
glede <strong>na</strong>jpogodnije vrste OZO za njihovo<br />
osoblje u praksi. Proizvođačima i<br />
trgovcima OZO dati će pak informacije<br />
do kojih bi vlastitim <strong>na</strong>porom i istraživanjem<br />
došli tek <strong>na</strong>kon dugotrajnog i<br />
<strong>na</strong>pornog rada. RH već je preuzela većinu<br />
europske tehničke legislative i<br />
norme, ali je njihovo uvođenje u praksu<br />
proces koji traži vreme<strong>na</strong>. Ova knjiga<br />
ima za cilj pomoći da se taj proces ubrza<br />
i olakša.<br />
Obojica autora zaposleni su kao viši predavači<br />
kolegija OZO u sklopu studija<br />
specijaliziranih za zaštitu <strong>na</strong> radu i zaštitu<br />
od požara, J. Horvat <strong>na</strong> Univerzi u<br />
Ljubljani, a A. Regent <strong>na</strong> Veleučilištu u<br />
Rijeci. To jamči da je problematika OZO<br />
obrađe<strong>na</strong> <strong>na</strong> visokom stručnom nivou,<br />
što su potvrdili i recenzenti, ugledni<br />
profesori sa Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta<br />
u Rijeci.<br />
Izdavač ove vrijedne knjige koja iz tiska<br />
izlazi koncem listopada je Veleučilište u<br />
Rijeci.<br />
Knjiga se tiska u formatu B5, a uveza<strong>na</strong><br />
je u tvrde korice za veću trajnost.<br />
11 [ 2009 ] Vatrogasni vjesnik 23
Teh-projekt Inenjering d.o.o.<br />
Kumiieva 61, 51000 RIJEKA<br />
Tel.: 051/210-407, 051/403-483, fax: 051/403-484<br />
E-mail: info@tehprojekt.com, www.tehprojekt.com<br />
N A R U D B A<br />
Ovime neopozivo <strong>na</strong>ruujem .............. komad-a knjige:<br />
J. Horvat, A. Regent: Osob<strong>na</strong> zatit<strong>na</strong> oprema, izdava Veleuilite u Rijeci<br />
U cijenu od 370,00 kn urau<strong>na</strong>ti su pakiranje i dostava u RH (20,00 kn).<br />
Popust za plaanje u<strong>na</strong>prijed ili za <strong>na</strong>rudbu vie knjiga: 10%<br />
Uplate <strong>na</strong> iro raun – 2402006-1100393805, poziv <strong>na</strong> broj 50<br />
U sluaju spora priz<strong>na</strong>jemo <strong>na</strong>dlenost suda u Rijeci.<br />
Knjigu emo platiti: u<strong>na</strong>prijed 30 da<strong>na</strong> po isporuci (oz<strong>na</strong>iti).<br />
OIB/Matini broj: ................................................ Kontakt tel/fax br.:........................................................<br />
Raun e platiti (<strong>na</strong>ziv i pu<strong>na</strong> adresa): .....................................................................................................<br />
..................................................................................................................................................................<br />
Broj iro rau<strong>na</strong> i banka: ..........................................................................................................................<br />
Knjigu poslati <strong>na</strong> adresu: .........................................................................................................................<br />
..................................................................................................................................................................<br />
_________________ M.P. _________________<br />
Mjesto i datum Potpis <strong>na</strong>ruitelja<br />
Obavjetavamo zainteresirane da jo uvijek mogu <strong>na</strong>ruiti:<br />
- Knjigu Z. mejkal: Ureaji, oprema i sredstva za gaenje i zatitu od poara<br />
- Video filmove (NFPA):<br />
Cije<strong>na</strong><br />
800,00<br />
1. Gaenje poara rezervoara <strong>na</strong>fte i derivata (24 min) 300,00<br />
2. Sprinkleri – pomo pri gaenju poara (21 min) 200,00<br />
3. BLEVE I – Eksplozija UNP-a (prvi dio) (17 min) 400,00<br />
4. Opasne tvari: primjeri iz prakse (30 min)<br />
5. Poarne opasnosti u industriji (3 x 15 min)<br />
400,00<br />
a) Zapaljive i gorive tekuine, b) Opasne kemikalije, c) Industrijski plinovi 600,00<br />
6. Zatit<strong>na</strong> odjea za incidente s opasnim tvarima (18 min) 200,00<br />
7. Aparati za gaenje poara – gasiti ili pobjei (17 min) 300,00<br />
8. Poar: odbrojavanje do katastrofe (16 min) 300,00<br />
9. Poar <strong>na</strong>fte i derivata (19 min) 300,00<br />
10. Nepredviene situacije autocisterne s benzinom (21 min) 300,00<br />
11. Poar u hotelu MGM Grand (16 min) 200,00<br />
12. Vatra: Osnove i po<strong>na</strong>anje (20 min) 300,00<br />
13. BLEVE II – eksplozija UNP-a (<strong>na</strong>stavak) (21 min) 400,00<br />
14. Poar u Beverly Hills Supper klubu (15 min) 200,00<br />
15. Testiranje automatskih sprinkler sistema (29 min) 300,00<br />
16. Testiranje sistema za dojavu poara (28 min) 300,00<br />
Popusti: isto kao za knjigu Osob<strong>na</strong> zatit<strong>na</strong> oprema
Bristol Uniforms
Struka i praksa<br />
PANTHER MA-5 U ZRAČNOJ LUCI ŽENEVA COINTRIN<br />
Sa 140 km/h <strong>na</strong> poletno-sletnoj stazi<br />
Novi Panther MA-5 vozi 11 000 vode, 1500 l pjenila i 230 kg praha. Najviša brzi<strong>na</strong> vozila opremljenog s rukom za<br />
gašenje i kopljem iznosi 140 km/h<br />
Vatrogas<strong>na</strong> postrojba Među<strong>na</strong>rodne<br />
zračne luke Genf Cointrin<br />
stavila je u službu novo vozilo za<br />
gašenje požara vrste Rosenbauer Panther.<br />
Kapacitet vozilo je<br />
11 000 l vode, 1500 l pjenila i 230 kg praha.<br />
Sredstva za gašenje mogu se gibljivom<br />
rukom prenositi <strong>na</strong> velike visine a koplje s<br />
mlaznicom za gašenje može fi no raspršenu<br />
vodu ubacivati u unutrašnjost zrakoplova.<br />
Vodstvo vatrogasne postrojbe zračne luke<br />
Ženeva Cointrin odlučilo se 2007. za<br />
kupnju novog vatrogasnog vozila tvrtke<br />
Rosenbauer. Za vozno postolje odabrali<br />
su višestruko dokazano podvozje SX<br />
40.1000 od MAN-a s otraga ugrađenim<br />
motorom i stalnim 8x8 pogonom. Kod<br />
novo <strong>na</strong>bavljenog vozila radi se o vozilu<br />
26 Vatrogasni vjesnik 11 [ 2009 ]<br />
za gašenje požara <strong>na</strong> uzletištu iz izvedbenog<br />
niza Panther vrste MA-5 (MA odnosi<br />
se <strong>na</strong> MAN, brojka 5 <strong>na</strong> godinu u<br />
kojoj je vozilo razvijeno). Ovo vozilo zamijenilo<br />
je ranije Panther vozilo izrađeno<br />
u tvrtki Rosenbauer 1992., koje će se sada<br />
staviti <strong>na</strong> raspolaganje vatrogasnoj postrojbi<br />
u područnoj zračnoj luci Sion (Sitten).<br />
Panther MA-5 razlikuje se višestruko u<br />
usporedbi s preostala tri modela, koji su u<br />
uporabi u Ženevi: Nadogradnja više nije<br />
od plastike ojačane staklenim vlaknima,<br />
nego je izvede<strong>na</strong> u aluminiju. Osim toga<br />
pogonsko motor više se ne <strong>na</strong>lazi u sredini,<br />
nego <strong>na</strong> stražnjem dijelu vozila.<br />
S<strong>na</strong>ga motora je 750 kW i u stanju je vozilo<br />
mase približno 43 tone ubrzati <strong>na</strong><br />
preko 140 km/h.<br />
Ruka za gašenje s prste<strong>na</strong>stom<br />
mlaznicom i kopljem za<br />
probadanje trupa zrakoplova<br />
Novost za tu švicarsku zračnu luku svakako<br />
je u tehnici gašenja. Na krovu vozila<br />
smješte<strong>na</strong> je gibljiva ruka za gašenje koja<br />
je <strong>na</strong> svojem vrhu opremlje<strong>na</strong> prste<strong>na</strong>stom<br />
mlaznicom i kopljem za gašenje u unutarnjim<br />
prostorima. Ruka za gašenje vrste<br />
Snozzle 501 potječe iz tvrtke Crash Rescue<br />
(SAD). S prste<strong>na</strong>stom mlaznicom mogu se<br />
suzbijati vodom ili pjenom iz blizine <strong>požari</strong><br />
<strong>na</strong> visini od oko<br />
17 m iz<strong>na</strong>d tla. Na taj <strong>na</strong>čin mogu se dosegnuti<br />
i požar<strong>na</strong> žarišta, primjerice u stražnjem<br />
pogonskom motoru zrakoplova<br />
vrste MD-11. S kopljem za gašenje može se<br />
prodrijeti u trup zrakoplova i vodenom<br />
maglom ohladiti unutrašnjost kabine Cje-
Struka i praksa<br />
Panther je vozilo za gašenje u velikim zračnim lukama austrijskog proizvođača Rosenbauer Inter<strong>na</strong>tio<strong>na</strong>l AG i jedno od <strong>na</strong>jpoz<strong>na</strong>tijih<br />
vozila za gašenje vatre <strong>na</strong> uzletištima. Postoje različite i<strong>na</strong>čice tog vozila s promjenjivim punjenjem, tako da se<br />
može opremiti odgovarajuće svim vrijedećim normama i tako primijeniti bilo gdje u svijetu – ovisno o opremanju mogu se<br />
ispuniti i zahtjevi NEPA, ICAO, FAA i ADV. Ispunjeni su i preduvjeti za novi Airbus A 380.<br />
Nadogradnja<br />
Panther se može postaviti <strong>na</strong> različita voz<strong>na</strong> postolja (vidjeti pod i<strong>na</strong>čice). Nadogradnja se temelji <strong>na</strong> konstrukciji od aluminijskih<br />
šipkastih profi la i zalijepljenih aluminijskih ploča, što z<strong>na</strong>tno smanjuje vlastitu masu vozila. Uz to spremnici su izrađeni<br />
od suvremenih plastičnih materijala. To vodi do niskog težišta vozila, zbog čega ono ostaje stabilno i kod bočnog <strong>na</strong>giba<br />
od preko 30o i tako može u zavojima zadržati visoke brzine. Kabi<strong>na</strong> za posadu raspolaže s panoramskom konstrukcijom od<br />
sigurnosnog stakla. Cjelokup<strong>na</strong> posada može <strong>na</strong>pustiti vozilo unutar 10 sekunda.<br />
Tehnika suzbijanja požara<br />
Crpka za gašenje vatre, sustav za umješavanje kao i bacač vodene pjene mogu se staviti u rad tijekom vožnje. Sa svim sustavima<br />
bacača može se upravljati komandnom ručicom (joystick) iz kabine vozača. Po izboru krovni bacač vode može se montirati<br />
<strong>na</strong> ruku za gašenje, čime je omogućeno njegovo pomicanje i do 16 m. Isto tako vozilo se može opremiti s <strong>na</strong>pravom za<br />
brzu intervenciju za male požare. Panther serijski raspolaže mlaznicama za samozaštitu <strong>na</strong> donjoj strani vozila, koja mu<br />
omogućuje vožnju preko gorućih površi<strong>na</strong> i tako ga štite od velike vrućine.<br />
Panther 8x8 MA-5 je dosada vozilo <strong>na</strong>jveće mase iz tog proizvodnog niza. Vozilo s masom od oko 40 t temelji se <strong>na</strong> voznom<br />
postolju SX-431000 proizvođača MAN s četiri osovine i pogonom <strong>na</strong> svim kotačima. Njegovi spremnici sadrža do 13 000 l<br />
vode za gašenje, 1600 l pjenila i do 1000 kg praha za gašenje. Motor s<strong>na</strong>ge 750 kW može ga u 25 s ubrzat od 0 do 80 km/h i<br />
može osigurati vozilu <strong>na</strong>jvišu brzinu vožnje od oko 140 km/h. Kao i<strong>na</strong>čica Panther 8x8 MA-5 HRET vozilo je opremljeno<br />
rukom za gašenje, koja postiže visinu do 17 m i uz koplje za gašenje raspolaže i infracrvenom kamerom. Ova vozila u međuvremenu<br />
su <strong>na</strong> tržištu i s motorom ugrađenim <strong>na</strong> zadnjem kraju, što smanjuje buku motora i vibracije u vozačkoj kabini <strong>na</strong><br />
<strong>na</strong>jmanju moguću mjeru. Vozni pogon posjeduje automatski prijenosnik sa šest brzi<strong>na</strong>.<br />
Panther 8x8 CA07 će s ukupnom masom od 52 t čak i premašiti Panther 8x8 MA-5. On će raspolagati sa 16 800 l vode i do<br />
2200 l pjenila. Pokretat će ga dva motora Caterpillar, svaki s<strong>na</strong>ge 466 kW. Vozni motori pokreću i crpke, za razliku od izvedbe<br />
s MAN motorom, gdje je dodatno potreb<strong>na</strong> poseb<strong>na</strong> crpka za gašenje!<br />
lokup<strong>na</strong> akcija gašenja može se voditi i<br />
<strong>na</strong>dzirati <strong>na</strong>okolo (360o) s kamerom toplinske<br />
slike <strong>na</strong> krovu vozila. Za gašenje<br />
vozilo ima <strong>na</strong> raspolaganju 11 000 l vode,<br />
1500 l pjenila i 230 kg Monnex praha za<br />
gašenje. Crpka za gašenje vrste R 600 <strong>na</strong><br />
stražnjem dijelu vozila u pogonu isisavanja<br />
prenosi iz spremnika 7000 l/min uz<br />
10 bar. Crpku pogoni od voznog pogo<strong>na</strong><br />
neovisan dizelski motor s<strong>na</strong>ge 360 kW.<br />
Sredstva za gašenje prenose se preko<br />
bočnih odvoda u gipke cijevi za gašenje,<br />
do bacača vode i pjene <strong>na</strong> čeonoj strani<br />
vozila i ruke za gašenje <strong>na</strong> krovu vozila.<br />
Čeoni bacač ima učin od <strong>na</strong>jviše 2500 l/<br />
min uz <strong>na</strong>jveći domet do 65 m. Osam<br />
podnih mlaznica služi za vlastitu zaštitu.<br />
Ruka za gašenje može se vodoravno okretati<br />
u svaku stranu za 30o. Rukovanje<br />
rukom za gašenje izvodi se ručicom za<br />
upravljanje iz kabine vozila. Sredstva za<br />
gašenje izbacuju se kroz prste<strong>na</strong>stu mlaznicu<br />
s učinom od <strong>na</strong>jmanje 4500 l/min i<br />
dosegom do 86 m (puni mlaz) Koplje za<br />
gašenje sastoji se od tr<strong>na</strong> za bušenje i fi ne<br />
sapnice <strong>na</strong> vrhu, koja proizvodi vodenu<br />
maglu od 900 l/min.<br />
Prema 118 swissfi re.ch 7/2009<br />
Pripremio Željko Medvešek<br />
11 [ 2009 ] Vatrogasni vjesnik 27
Struka i praksa<br />
UREĐAJI ZA ISISAVANJE ISPUŠNIH PLINOVA POTREBNI SU U SKORO SVIM VATROGASNIM DOMOVIMA<br />
Emisije dizelskih motora u vatrogasnim<br />
spremištima i stražarnicama za spašavanje<br />
Tako ne! Odgovarajuće Tehničkim propisima za opasne tvari (TRGS 554) ispušni plinovi<br />
moraju se usisavati. Zaštit<strong>na</strong> odjeća ne smije se pohraniti u području istjecanja ispušnih<br />
plinova vozila<br />
Je li ili nije potreban uređaj za isisavanje<br />
ispušnih plinova motornih vozila?<br />
To je često središnje pitanje u<br />
svakoj raspravi. Nakon što je berlinsko<br />
vatrogastvo provelo mjerenje emisije dizelske<br />
čađi i fi ne prašine u svojim vatrogasnim<br />
postajama, sada je Savez<strong>na</strong> ustanova<br />
za zaštitu <strong>na</strong> radu i radnu medicinu<br />
te Njemačko zakonsko osiguranje od<br />
nezgoda dalo tumačenje pravnioh<br />
osnova. Prema njima u većini slučajeva<br />
potreb<strong>na</strong> je ugradnja uređaja za isisavanje<br />
ispušnih plinova, koji će izlazne<br />
plinove usisavati izravno <strong>na</strong> mjestu njihovog<br />
<strong>na</strong>stanka.<br />
Berlinsko vatrogastvo provelo je mjerenje<br />
emisije dizelskih motora (DME) i<br />
fi ne prašine u prostorijama četiri vatrogasne<br />
postaje o čemu je izvješteno u ča-<br />
28 Vatrogasni vjesnik 11 [ 2009 ]<br />
sopisu Brandschutz 7/<strong>2009.</strong> Specijalni<br />
berlinski odnosi i posebno zaključci proizašli<br />
iz mjerenja, ne moraju se prihvatiti<br />
kao opće vrijedeći.<br />
Ustanova za zaštitu <strong>na</strong> radu i medicinu<br />
rada (BAuA), grupe "upravljanje opasnim<br />
tvarima" i "laboratorij za opasne<br />
tvari" te Njemačko zakonsko osiguranje<br />
od nezgoda (DGUV), odjel "vatrogastvo,<br />
pružanje pomoći, zaštita od požara,<br />
uklanjanje otpada" i "kemijska djelovanja"<br />
protumačili su zajedno sa<br />
stručnom grupom "vatrogasci – pružanje<br />
pomoći" DGuV-a aktualno stanje tehnike<br />
kao i potrebne mjere pri radu uposlenika<br />
i dobrovoljnih djelatnika u objektima<br />
vatrogasnih postaja i u uporišnim<br />
točkama organizacija za pružanje pomoći.<br />
Ta pojašnjenja predstavlje<strong>na</strong> su u<br />
DGUV okružnici 415-2009 odnosno u<br />
BAuA priručniku o zaštiti S 002. Važniji<br />
dijelovi opisani su ovdje u <strong>na</strong>stavku.<br />
Pravne osnove<br />
Za radove uposlenika u radnim područjima,<br />
u kojima se mogu pojaviti emisije<br />
ispušnih plinova dizelskih motora vrijede<br />
zahtjevi iz "Propisa o zaštiti od opasnih<br />
tvari" (GefStoff V).Posebnost propisa<br />
o opasnim tvarima je da kao državni<br />
propis o zaštiti <strong>na</strong> radu vrijedi i za dobrovoljno<br />
aktivne osobe, npr. u dobrovoljnim<br />
vatrogasnim društvima i organizacijama<br />
za pružanje pomoći, budući<br />
da se to izvodi ne samo iz zako<strong>na</strong> o zaštiti<br />
<strong>na</strong> radu, nego i iz zako<strong>na</strong> o kemikalijama.<br />
Zahtjevi iz propisa o opasnim<br />
tvarima točno se određuju kroz Tehnička<br />
pravila o opasnim tvarima "Izlazni<br />
plinovi dizelskih motora" (TRGS 554, izdanje<br />
listopad 2008.). Zahtjevi <strong>na</strong> područja<br />
spremišta <strong>na</strong>vedeni su u Dodatku<br />
4, točke 5 TRGS 554. U članku 9 propisa<br />
o opasnim tvarima zahtijeva se od poslodavaca<br />
odnosno poduzeća otklanjanje ili<br />
ograničavanje <strong>na</strong> <strong>na</strong>jmanju moguću<br />
mjeru ugrožavanja sigurnosti i zdravlja<br />
uposlenika <strong>na</strong> radu uvjetovano opasnim<br />
tvarima. Taj propis o potrebi smanjivanja<br />
<strong>na</strong> <strong>na</strong>jmanju mjeru posebno treba primijeniti<br />
kod izlaganja dotičnih osoba tvarima<br />
koje su uzročnici bolesti raka, npr.<br />
pri emisiji dizelskih motora.<br />
Zaštitne mjere<br />
Spremišta s jednim postavnim mjestom<br />
za vozilo<br />
U spremištima vatrogasnih postaja i<br />
uporišnim točkama organizacija za pružanje<br />
pomoći sa samo jednim postavnim<br />
mjestom, ugrožavanje osoba prema<br />
TRGS 554 ne uzima se u obzir samo u<br />
slučaju:<br />
ako je spremište građevno odvojeno od<br />
drugih područja, npr. od prostorija za<br />
preoblačenje i boravak;<br />
ako vozila izravno po stavljanju u pogon<br />
izlaze iz spremišta i ako se u tom području<br />
ne zadržavaju odnosno ne preoblače<br />
druge osobe;
Struka i praksa<br />
ako se radovi čišćenja i manjeg održavanja<br />
unutar parkiranog vozila izvode<br />
samo kad je motor isključen i kad je prostorija<br />
provjetrava<strong>na</strong>;<br />
ako se kod ulaska ili izlaska <strong>na</strong>valnog vozila<br />
iz spremišta osim vozača u vozilu ne<br />
zadržava nijed<strong>na</strong> druga osoba. Vozač<br />
mora <strong>na</strong>pustiti spremište odmah po pokretanju<br />
vozila, kad je provjetravanje zatvoreno<br />
(otvori za prozračivanje moraju<br />
uvijek biti <strong>na</strong> suprotnoj strani zgrade).<br />
ako su spremišta opremlje<strong>na</strong> tehničkim<br />
uređajem za <strong>na</strong>dzor zraka u prostoriji<br />
(RLT), kad prirodnim prozračivanjem<br />
nije osigurano odvođenje emisije dizelskih<br />
motora. Zaustavno vrijeme uređaja<br />
RLT odnosno držanje otvorenima otvora<br />
za svježi i odlazni zrak mora biti dovoljno<br />
odmjereno, kako bi se sigurno odveli<br />
ispušni plinovi <strong>na</strong>stali pri kretanju<br />
vozila.<br />
Spremište s više postavnih<br />
mjesta za vozila<br />
U spremištima vatrogasnih postaja i<br />
uporišnim točkama organizacija za pružanje<br />
pomoći s više od jednog postavnog<br />
mjesta vrijedi slijedeće:<br />
U spremištima vozila s dizelskim pogonom,<br />
emisije dizelskih motora koje<br />
<strong>na</strong>staju pri pokretanju, ulaženju i izlaženju,<br />
treba odvoditi tako, da pritom nije<br />
ugrože<strong>na</strong> nijed<strong>na</strong> osoba.<br />
Zato treba u <strong>na</strong>čelu emisije dizelskih<br />
motora hvatati <strong>na</strong> mjestu izlaza ispušnih<br />
plinova ili primijeniti stalno ugrađene<br />
ini <strong>na</strong>taknute fi ltre za dizelske čestice<br />
(DPF). Ako se primjenjuju DPF fi ltri, oni<br />
moraju odgovarati zahtjevima VERT<br />
popisa fi ltara (popis fi ltara saveznog<br />
ureda za okoliš <strong>na</strong>vodi sustave za fi ltriranje<br />
čestica <strong>na</strong> tržištu, koji su u suglasju<br />
s odredbama švicarskog propisa o čistoći<br />
zraka). Ako se koriste drugi DPF<br />
fi ltri, za njih treba dokazati <strong>na</strong>jmanje istu<br />
stopu odjeljivanja čestica čađe.<br />
Sustavi usisavanja ispušnih plinova moraju<br />
raditi s podtlakom i biti oblikovani<br />
tako, da su ispušni plinovi po mogućnosti<br />
uhvaćeni u cijelosti <strong>na</strong> mjestu izlaza<br />
i pri odvođenju ne mogu dospjeti u radno<br />
područje.<br />
Usisavanje emisije ispušnih plinova potrebno<br />
je uvijek kad su u hali za vozila<br />
silom prilika <strong>na</strong>laze i osob<strong>na</strong> zaštit<strong>na</strong><br />
oprema vatrogasaca. Tako se izbjegava<br />
da <strong>na</strong>valne s<strong>na</strong>ge tijekom preoblačenja i<br />
u trenutku uzbune i pod povišenim tjelesnim<br />
opterećenjem u povećanoj mjeri<br />
udišu emisije dizelskih motora.<br />
Instaliranje središnje opskrbe vozila stlačenim<br />
zrakom ne sprječava izlazak emisija<br />
dizelskih motora. Time će se samo<br />
skratiti vrijeme rada motora vozila <strong>na</strong><br />
mjestu. Ako se taj čimbenik ocijeni važnijim<br />
od drugih s <strong>na</strong>valno-taktičkog<br />
gledišta (skraćeno vrijeme izlaska). Zagađivanje<br />
hale emisijama dizelskih motora<br />
time neće biti z<strong>na</strong>čajnije smanjeno.<br />
Gipke cijevi uređaja za usisavanje ispušnih<br />
plinova moraju:<br />
<strong>•</strong><br />
<strong>•</strong><br />
<strong>•</strong><br />
<strong>•</strong><br />
<strong>•</strong><br />
biti tako položene, da ne postoji ni-<br />
kakva opasnost spoticanja, npr. tako<br />
da se dovode sa stropa;<br />
biti konstruirane za <strong>na</strong>jvišu moguću<br />
temperaturu. Kovinske gipke cijevi<br />
moraju biti opremljene izoliranim<br />
rukohvatima, koji isključuju opasnost<br />
od opekli<strong>na</strong>;<br />
biti oblikovane protočno-tehnički<br />
<strong>na</strong> <strong>na</strong>čin, kako se u njima ne bi<br />
mogle taložiti emisije dizelskih motora.<br />
Ako su u uporabi vozila ukupne<br />
mase do 3,5 t, koja posjeduju motore<br />
prema normi ispušnih plinova Euro<br />
5, za njih nije potreban nikakav doradni<br />
postupak s ispušnim plinovima.<br />
Granične vrijednosti i osob<strong>na</strong> zaštit<strong>na</strong><br />
oprema<br />
Nekadašnja Tehnička približ<strong>na</strong> vrijednost<br />
koncentracije (TRK) za emisije dizelskih<br />
motora povuće<strong>na</strong> je stupanjem<br />
<strong>na</strong> s<strong>na</strong>gu novog propisa o opasnim tvarima<br />
23. prosinca 2004. Odbor za opasne<br />
tvari (AGS) u saveznom ministarstvu za<br />
rad i socijalu (BMAS) radi trenutno <strong>na</strong><br />
utvrđivanju tzv. odnosa izlaganja/rizika<br />
sa specifi čnim vrijednostima prihvatljivosti<br />
i dopuštenim odstupanjima. Do<br />
predstavljanja specifi čnih vrijednosti<br />
koncentracije za emisije dizelskih motora,<br />
TRGS 554 se poziva <strong>na</strong> sadašnju<br />
i<strong>na</strong>čicu:<br />
Ako se utvrdi postojanje udisajnog izlaganja<br />
>0,1 mg/m3 elementarnog ugljika,<br />
treba koristiti zaštitnu opremu za disanje.<br />
Uposlenicima se mora <strong>na</strong> njihov zahtjev<br />
staviti takva zaštita za disanje već i kod<br />
udisajnog izlaganja >0,02 mg/m3 elementarnog<br />
ugljika.<br />
Kod koncentracije u radnom području<br />
do 1,0 mg/m3 ugljika u radnoj okolini<br />
prikladne su:<br />
polu/četvrt maske s P2 fi ltrom,<br />
Pozitivan primjer: Uređaj za usisavanje<br />
ispušnih plinova usisava emisije dizelske<br />
čađi izravno <strong>na</strong> ispušnoj cijevi motora. Na<br />
slici prikazan uređaj samo je jedan primjer;<br />
brojni drugi proizvođači nude slične sustave<br />
polumaska FFP2 koja fi ltrira čestice,<br />
maske s fi ltrom puhala ili fi ltrom za čestice<br />
TM1P.<br />
Održavanje i njega<br />
Uređaji za usisavanje ispušnih plinova i<br />
uređaji za pročišćavanje zraka u prostorijama<br />
moraju se ispitivati jednom godišnje<br />
( (Br. 3.7 BGR 121). Za omogućavanje<br />
<strong>na</strong>jbolje mogućeg rada motora<br />
odnosno uređaja za obradu ispušnih plinova,<br />
mora se izvoditi redovito održavanje<br />
vozila, odgovarajuće <strong>na</strong>vodima<br />
proizvođača.<br />
Zaključak<br />
Opterećenja s emisijama dizelskih motora<br />
u spremištima vatrogasnih domova<br />
i uporišnim točkama organizacija za<br />
pružanje pomoći moraju se smanjiti <strong>na</strong><br />
<strong>na</strong>jmanju moguću mjeru. Za to postoje<br />
<strong>na</strong> raspolaganju različita djelotvor<strong>na</strong> i u<br />
praksi ispita<strong>na</strong> tehnička rješenja. Profesio<strong>na</strong>lne<br />
i dobrovoljne <strong>na</strong>valne s<strong>na</strong>ge<br />
treba štititi <strong>na</strong> jed<strong>na</strong>k <strong>na</strong>čin. Za osob<strong>na</strong><br />
pitanja <strong>na</strong> raspolaganju su tehničke <strong>na</strong>dzorne<br />
službe nositelja osiguranja za slučaj<br />
nesreće. Kontakti se mogu saz<strong>na</strong>ti <strong>na</strong> internetskoj<br />
stranici Njemačkog zakonskog<br />
osiguranja za slučaj nesreće pod<br />
www.dguv.de.<br />
Prema Brandschutz, DFZ 8/09<br />
Pripremio Željko Medvešek<br />
11 [ 2009 ] Vatrogasni vjesnik 29
Struka i praksa<br />
VATROGASNA TEHNIKA IGRAJUĆI<br />
Tlak <strong>na</strong>staje kad se tlači<br />
Ovdje se bavimo temom tlaka, za<br />
vatrogastvo krajnje važnom<br />
temom. Svejedno, radi li se o<br />
vodenom tlaku u vatrogasnoj gipkoj cijevi<br />
ili o podtlaku pri usisavanju vode. I<br />
vatrogas<strong>na</strong> mladež neprekidno dolazi u<br />
dodir s tom temom.<br />
Koliko mogu biti opasne plinske boce i<br />
kako možete sami postići sasvim lijepi<br />
tlak, saz<strong>na</strong>t ćete od Tome, Luke i Mateja.<br />
Tlak<br />
Pojam tlak sreće se prilično često u vatrogastvu:<br />
Na mlaznici, kod postupka<br />
usisavanja ili kad je riječ o plinovima.<br />
Usprkos tome nije uvijek jasno, što se<br />
podrazumijeva pod tlakom, nerijetko i<br />
mnogim odraslima!<br />
Pritom je stvar veoma jednostav<strong>na</strong>: Tlak<br />
se stvara stlačivanjem. Dakle kad jed<strong>na</strong><br />
tvar (<strong>na</strong> primjer voda u crpki ili plin u<br />
boci za stlačeni zrak želi silom izaći van<br />
i tlači <strong>na</strong> stjenke kućište, to je tlak! Na<br />
primjer kad je vatrogas<strong>na</strong> gipka cijev<br />
potpuno ispunje<strong>na</strong> vodom, prisutan je<br />
visoki tlak. Ako je gipka cijev još lako<br />
savitljiva, u njoj vlada mali tlak. Kad<br />
voda teče u mlazu iz mlaznice, to je posljedica<br />
vodenog tlaka. Više od toga ne<br />
mora se z<strong>na</strong>ti!<br />
1.<br />
Toma štrca vodu iz već uporabljene<br />
boce za prskanje nekog sredstva za<br />
čišćenje (radi bolje zornosti voda je<br />
oboje<strong>na</strong>). Ovisno o tome, koliko se<br />
brzo i jako pritišće ručica <strong>na</strong> boci,<br />
toliko je i promjenjivo veći tlak.<br />
Voda štrca toliko dalje i brže iz mlaznice,<br />
što je viši proizvedeni tlak. U<br />
vježbi s mlaznom cijevi događa se<br />
isto, samo što se raspršeni mlaz dobiva<br />
priključenjem <strong>na</strong> drugu bocu.<br />
30 Vatrogasni vjesnik 11 [ 2009 ]<br />
Pritom se uz jed<strong>na</strong>ko tlačenje, dakle<br />
kod istog tlaka, ne dospijeva daleko!<br />
Plinske boce opasni su<br />
predmeti<br />
Plinske boce su pod visokim tlakom i<br />
mogu se raspuknuti pod utjecajem vrućine<br />
ili prevelikog opterećenja. Zbog<br />
toga se mora s njima postupati oprezno.<br />
One su opasni i pogibeljni premeti. Luka<br />
i Matej izvode pokus i pogledajte kako to<br />
izgleda kad se rasprsne tlač<strong>na</strong> posuda:<br />
2.<br />
Plastič<strong>na</strong> kutijica za fi lmove s nepropustljivim<br />
poklopcem <strong>na</strong>puni se<br />
sa sadržajem jedne vrećice praška<br />
za pecivo i malo octa. Brzo treba <strong>na</strong><br />
kutijicu staviti poklopac, postavi je<br />
<strong>na</strong>glavce i dovoljno udaljiti od nje!<br />
Te dvije tvari međusobno reagiraju i<br />
u kutijici se razvija plin. Budući da<br />
on tlači <strong>na</strong> stjenke kutijice, u unutrašnjosti<br />
se povisuje tlak sve dok se<br />
oslobađa sve više pli<strong>na</strong>. U jednom<br />
trenutku tlak je toliko visok da<br />
može potisnuti poklopac: BUM, kutijica<br />
će poletjeti u zrak. Sad još<br />
samo treba <strong>na</strong>ći nekoga, tko će sve<br />
to počistiti!<br />
A što je s podtlakom?<br />
Ako tlak dolazi od tlačenja, njegova suprotnost<br />
podtlak mora dolaziti od razvlačenja!<br />
Logično, zar ne? Ali krenimo<br />
redom: Kod tlaka imamo zatočenu tvar,<br />
koja tlači <strong>na</strong> stjenke posude. Podtlak se<br />
javlja kad se tvar rasteže.Na primjer pri<br />
usisu iz usisnog voda ili, usporedivo, kad<br />
se tekući<strong>na</strong> pije <strong>na</strong> slamku. Mjesto zahvata<br />
je u tom slučaju boca ili čaša, a<br />
crpka je o<strong>na</strong>j, koji pije!
Struka i praksa<br />
3.<br />
Jeste li već čuli kako vatrogas<strong>na</strong><br />
crpka ponekad pri usisavanju zvuči<br />
pomalo "iscrpljujuće"? Usisavanje<br />
zaista zahtijeva s<strong>na</strong>gu, a da se<br />
pritom mora proizvesti podtlak,<br />
svatko može sam ispitati: S dugom<br />
slamčicom za domjenke Matej<br />
svojim kolegicama i kolegama prikazuje<br />
proces usisavanja. Pritom se<br />
on mora dobro <strong>na</strong>pregnuti, prije<br />
nego stupac limu<strong>na</strong>de stigne do<br />
njegovih usa<strong>na</strong> i zato poslije<br />
kratkog vreme<strong>na</strong> ostaje bez daha!<br />
Napome<strong>na</strong> za voditelja: Tlak je apstraktan<br />
fi zikalni pojam, koji se ne<br />
može razumjeti bez predz<strong>na</strong>nja. S opisanim<br />
pokusima oblikovat će se kod<br />
djece i vatrogasne mladeži jas<strong>na</strong> predodžba<br />
o tlaku, koja će pridonijeti stvaranju<br />
odnosa u njihovom životnom svijetu:<br />
Kod svih starosnih grupa pojavit<br />
će se osjećaj zadovoljstva. Voditelj mora<br />
biti spreman i <strong>na</strong> pitanja o drugim pojedinostima<br />
od strane starijih pripadnika<br />
vatrogasne mladeži. Ovdje prikazan<br />
drugi pokus (s kutijicom od<br />
fi lma) može se izvesti i u prostoriji za<br />
izobrazbu – dovoljno je <strong>na</strong> pod postaviti<br />
manju ceradu. Pokus funkcionira i<br />
s limu<strong>na</strong>dom u prahu s dodatkom vode.<br />
Kod trećeg pokusa uči<strong>na</strong>k je veći, ako je<br />
izvoditelj pokusa što je moguće mlađi.<br />
Svjesno se ne koriste pojmovi kao pretlak,<br />
tlak zraka ili vakuum, jer je za to<br />
preduvjet razumijevanje tlaka i podtlaka!<br />
(žm)<br />
Prema Lauff er 4-2009<br />
Pripremio Željko Medvešek<br />
Natjecanje vatrogasaca VZ<br />
Grada Zagreba u z<strong>na</strong>nju,<br />
spretnosti i izdržljivosti<br />
Vatrogas<strong>na</strong> zajednica Grada Zagreba<br />
organizirala je novo <strong>na</strong>tjecanje<br />
u z<strong>na</strong>nju, spretnosti i<br />
izdržljivosti za operativne vatrogasce, a<br />
održano je u subotu 26. ruj<strong>na</strong> <strong>2009.</strong> godine<br />
<strong>na</strong> terenima kompleksa „Zagrebačkih<br />
otpadnih voda“.<br />
Natjecanje je osmislio g. Javor Lozar zapovjednik<br />
VZ Grada Zagreba, a organizirano<br />
je i provedeno u suradnji sa Povjerenstvom<br />
za <strong>na</strong>tjecanja Vatrogasne<br />
Zajednice. Propozicije traže od <strong>na</strong>tjecatelja<br />
z<strong>na</strong>nje, spretnost i izdržljivost po<br />
pojedinim discipli<strong>na</strong>ma, koje se ocjenjuju<br />
bodovnim listama za svaku disciplinu<br />
zasebno. U svakoj disciplini rad<br />
ocjenjuju po dva suca iz redova djelatnika<br />
JVP Grada Zagreba, a <strong>na</strong> kraju<br />
zbirni bodovi ulaze u ukupnu rang listu<br />
te se <strong>na</strong> taj <strong>na</strong>čin stvara ukupan poredak<br />
ekipa <strong>na</strong> <strong>na</strong>tjecanju.<br />
Cilj ovakvog <strong>na</strong>tjecanja je da se pokaže<br />
z<strong>na</strong>nje stečeno <strong>na</strong> osposobljavanjima,<br />
iskustvo u radu ekipa i s<strong>na</strong>lažljivost pri<br />
izvršavanju taktičkih zadataka, a istodobno<br />
da se ekipe <strong>na</strong>tjecanjem što više<br />
usavršavaju u izvršavanju zadataka koji<br />
ih očekuju u stvarnim situacijama.<br />
Na <strong>na</strong>tjecanju su obvezne <strong>na</strong>stupiti desetine<br />
iz svih DVD-a članica Zajednice<br />
kao i JVP Grada Zagreba. Iz svakog<br />
društva <strong>na</strong>stupa po jedno odjeljenje u<br />
sastavu od deset članova od kojih svi<br />
moraju imati <strong>na</strong>jmanje zvanje vatrogasca<br />
i važeće liječničko uvjerenje o sposobnosti.<br />
Zapovjednik ekipe <strong>na</strong> <strong>na</strong>tjecanju<br />
ne mora nužno biti i zapovjednik<br />
društva iz kojeg ekipa dolazi. Prilikom<br />
prijave za <strong>na</strong>stup ekipe moraju biti jednoobrazno<br />
odjevene u radne vatrogasne<br />
odore sa kapama, a identifi kacijski dokument<br />
<strong>na</strong> <strong>na</strong>tjecanju je osob<strong>na</strong> iskaznica.<br />
Svaku ekipu <strong>na</strong> početku <strong>na</strong>stupa<br />
dočekuje voditelj od strane organizatora<br />
koji ekipu voditi po discipli<strong>na</strong>ma do završetka<br />
<strong>na</strong>stupa. Muški i ženski članovi<br />
ekipa imaju ravnopravno pravo <strong>na</strong>stupa<br />
<strong>na</strong> <strong>na</strong>tjecanju, tako da odjeljenja mogu<br />
biti i mješovita.<br />
Natjecanje se odvija u 7 discipli<strong>na</strong> i to:<br />
<strong>•</strong> Strojeve radnje prema Pravilima vatrogasne<br />
službe<br />
<strong>•</strong> Pitanja i odgovori<br />
<strong>•</strong> Vezanje vezova i čvorova<br />
<strong>•</strong> Gašenje požara (rušenje meta)<br />
<strong>•</strong><br />
preko vozila sa povlačenjem cijevne<br />
pruge uz savladavanje prepreka i<br />
upotrebu izolacijskih aparata<br />
Transport unesrećenog <strong>na</strong> sigurno<br />
pomoću transportne daske<br />
<strong>•</strong> Prenošenje unesrećenog do određenog<br />
mjesta<br />
<strong>•</strong><br />
Discipli<strong>na</strong> izne<strong>na</strong>đenja<br />
11 [ 2009 ] Vatrogasni vjesnik 31
Struka i praksa<br />
Shodno discipli<strong>na</strong>ma defi nira<strong>na</strong> su pravila<br />
i bodovanje po svakoj disciplini dok<br />
se razgovor članova ekipa tijekom <strong>na</strong>tjecanja<br />
ne boduje.<br />
1. Discipli<strong>na</strong> - strojeve radnje<br />
prema Pravilima vatrogasne<br />
službe (Pravila vatrogasne<br />
službe, izdanje HVZ).<br />
Odjeljenje kreće oz<strong>na</strong>čenim prostorom<br />
duljine 20 m sa startne linije u dvovrsnom<br />
stavu prema Prijemnom odboru.<br />
Po dolasku pred prijemni odbor zapovjednik<br />
zaustavlja odjeljenje i predaje<br />
prijavak predsjedniku prijemnog odbora<br />
<strong>na</strong>kon čega se vrši provjera <strong>na</strong>tjecateljske<br />
ekipe preko identifi kacijskih dokume<strong>na</strong>ta<br />
i poimenične prijave <strong>na</strong>tjecateljske<br />
ekipe. U ovoj disciplini ocjenjuje se<br />
urednost i ispravnost osobne opreme,<br />
zapovjedi zapovjednika, korak odjeljenja,<br />
držanje odjeljenja, prijavak zapovjednika<br />
i radnje iza prijavka do završetka<br />
provjere.<br />
2. Discipli<strong>na</strong> - pitanja i odgovori<br />
Voditelj ekipe dovodi ekipu u prostoriju<br />
gdje će članovi odgovarati <strong>na</strong> teorijska<br />
pitanja, <strong>na</strong>kon čega svi članovi ekipe sjedaju<br />
za stol ispred sudaca, a zapovjednik<br />
izvlači pitanja za sve članove odjeljenja<br />
tako da svaki član odgovara <strong>na</strong> 2 pitanja.<br />
Kada je odjeljenje završilo ovu disciplinu,<br />
voditelj ekipe vodi odjeljenje <strong>na</strong><br />
slijedeće discipline od kojih se 3., 4. i 5.<br />
odvijaju paralelno.<br />
32 Vatrogasni vjesnik 11 [ 2009 ]<br />
3. Discipli<strong>na</strong> - vezanje vezova i<br />
čvorova<br />
U ovoj disciplini sudjeluju zapovjednik i<br />
jedan vatrogasac. Na 5 metara od startne<br />
linije postavlje<strong>na</strong> su dva stalka sa poprečnim<br />
gredama, a <strong>na</strong> svakom stalku<br />
postavljeno je 5 komada užeta dok je <strong>na</strong><br />
lijevom stalku postavljen karabin za pletenje<br />
penjačkog užeta.<br />
Vezovi i čvorovi koji se vežu u ovoj disciplini<br />
su slijedeći: križni vez, pašnjak,<br />
leptirov vez, osmica, trubni vez, muški<br />
čvor, tesarski vez, vatrogasni izbavni<br />
čvor, lastin vez, povratni vez za samo<br />
spašavanje. Svi <strong>na</strong>vedeni čvorovi i vezovi<br />
su iz knjige pod <strong>na</strong>zivom „Užad i čvorovi<br />
za svakoga“, autora Marijo Paluh,<br />
izdanje HVZ.<br />
Na z<strong>na</strong>k suca sa startne linije kreću <strong>na</strong>tjecatelji<br />
prema stalcima i vežu vezove, a<br />
od tog trenutka suci pokreću mjerne satove.<br />
Redoslijed i vezanje vezova nisu<br />
određeni, već ovisi o međusobnom dogovoru<br />
ekipe, dok zapovjednik plete dodatno<br />
još i penjačko uže. Završeno je<br />
kada se oba <strong>na</strong>tjecatelja postave u jedan<br />
red i zapovjednik dizanjem ruke oz<strong>na</strong>či<br />
završetak discipline te tada suci zaustavljaju<br />
mjerne satove.<br />
4. Discipli<strong>na</strong> - gašenje požara<br />
(rušenje mete) preko vozila sa<br />
polaganjem cijevne pruge uz<br />
savladavanje prepreka i<br />
upotrebu izolacionih aparata.<br />
U disciplini sudjeluju 4 vatrogasca iz<br />
odjeljenja. Strojar <strong>na</strong> vatrogasnom vozilu<br />
jedinstven je za sve ekipe koje <strong>na</strong>stupaju<br />
<strong>na</strong> <strong>na</strong>tjecanju. Vatrogasci moraju<br />
biti obučeni u intervencijsku vatrogasnu<br />
odoru, čizme ili visoke intervencijske cipele,<br />
kacigu i rukavice. Za ovu disciplinu<br />
<strong>na</strong>tjecatelji koriste svoju opremu koju<br />
slažu ispred vozila <strong>na</strong> za to oz<strong>na</strong>čenom<br />
mjestu.<br />
Za ovu disciplinu potreb<strong>na</strong> je slijedeća<br />
oprema:<br />
1. Tlačne cijevi „B“ , duljine 15 metara,<br />
komada 2<br />
2. Tlačne cijevi „C“ , dužne 15 metara,<br />
komada 8 + 2 cijevi rezerve<br />
3. Razdjelnica trodijel<strong>na</strong><br />
4. Mlaznica „C“, komada 2 (sa zasunom,<br />
turbomag ili univerzal<strong>na</strong>)<br />
5. Izolacijski aparati, komada 2<br />
Na z<strong>na</strong>k suca počinje mjerenje vreme<strong>na</strong><br />
i vatrogasci se opremaju potrebnom<br />
opremom. Tako opremljeni povlače cijevnu<br />
prugu i pritom svladavaju prepreke<br />
koje se <strong>na</strong>laze <strong>na</strong> putu.<br />
Polaganje B tlačnog voda<br />
B tlačni vod povlači se od vozila do razdjelnice.<br />
Na polovini druge B tlačne cijevi<br />
<strong>na</strong>lazi se prepreka visine 1 m koju<br />
vatrogasci moraju preskočiti, a istodobno<br />
ispod nje provući B tlačni vod.<br />
Na kraju B tlačnog voda postavlja se razdjelnica<br />
i <strong>na</strong> traženje vode („Vodu daj“)<br />
strojar <strong>na</strong> vozilu pušta vodu pod tlakom<br />
od 5 bara (+/- 1 bar) i taj tlak mora održavati<br />
sve dok ekipa ne sruši metu i zatraži<br />
zaustavljanje vode („Voda stoj“).<br />
Polaganje C mlaza<br />
Nakon što je B tlačni vod spojen, grupa<br />
postavlja C mlaz uporabom 4 C tlačne<br />
cijevi i to tako da se cijevi priključe <strong>na</strong><br />
razdjelnicu, međusobno spoje te se spoji<br />
mlaznica. Tada se otvara voda <strong>na</strong> razdjelnici<br />
i cijevi se dalje postavljaju pod<br />
tlakom dok se pritom savladavaju prepreke.<br />
Na prvoj C cijevi <strong>na</strong>lazi se greda<br />
duljine 6 metara, a savladava tako da se<br />
prelazi preko greda dok se tlačni vod postavlja<br />
ispod grede između nogara u<br />
pravcu požara (mete). Na drugoj C cijevi<br />
<strong>na</strong>laze se u dvoredu položene gume (10<br />
komada u svakom redu), sa razmakom<br />
reda 30 cm. Prepreka se savladava tako<br />
da se zakorači u svaku gumu nogom, a<br />
pritom se između reda postavlja tlačni<br />
vod u pravcu požara (mete). Na trećoj C<br />
cijevi <strong>na</strong>lazi se tunel duljine 3 m, a savladava<br />
se tako da se prije prolaska tunela<br />
<strong>na</strong>val<strong>na</strong> grupa oprema izolacijskim aparatima.<br />
Tako opremljeni prolaze kroz
Struka i praksa<br />
tunel s aparatima u punoj funkciji, dok<br />
vod<strong>na</strong> grupa tunel savladava povlačenjem<br />
tlačnog voda kroz tunel. Na četvrtoj<br />
C cijevi <strong>na</strong>lazi se prepreka duljine<br />
6 m, visine 1 m, širine 3 m koju treba savladati<br />
puzeći i povlačeći tlačni vod<br />
ispod prepreke u pravcu <strong>na</strong>vale. Nakon<br />
što je grupa savladala prepreku puzeći,<br />
zauzima stav za gašenje požara i mlazom<br />
ruši metu koja se <strong>na</strong>lazi <strong>na</strong> stalku visine<br />
1.5 m učvršćenom <strong>na</strong> podlogu. Grupi<br />
nije dozvoljeno otvaranje mlaznice tijekom<br />
postavljanja cijevne pruge, pa sve<br />
do stava za rušenje, a <strong>na</strong>kon rušenja traži<br />
se zatvaranje vode izdavanjem zapovjedi<br />
„Voda stoj“. Nakon što je voda zaustavlje<strong>na</strong>,<br />
grupa posprema opremu obrnutim<br />
redoslijedom nego što je tlačni vod postavljan<br />
te postavlja opremu u početni<br />
položaj kraj vozila. Kada je završila posprema<br />
<strong>na</strong>val<strong>na</strong> i vod<strong>na</strong> grupa stanu u<br />
jedan red i dizanjem ruke <strong>na</strong>valni jedan<br />
oz<strong>na</strong>čava kraj kada suci zaustavljaju<br />
mjerne satove.<br />
5. Discipli<strong>na</strong> - transport<br />
unesrećenog <strong>na</strong> sigurno<br />
pomoću transportne daske<br />
U ovoj disciplini sudjeluje grupa od četiri<br />
vatrogasca, a za izvođenje je potreb<strong>na</strong><br />
slijedeća oprema: transport<strong>na</strong><br />
daska, tri trake, uže Ø 10 mm 5 m duljine.<br />
Osoba koja se prenosi od cca 70 kg<br />
za sve je ekipe ista<br />
Prvi dio vježbe: “Postavljanje unesrećenog<br />
<strong>na</strong> transportnu dasku metodom<br />
povlačenja daske”<br />
Nakon upita vođe ekipe dali su svi<br />
spremni izdaje zapovijed:”Diži” <strong>na</strong> koju<br />
ravnomjerno podižu unesrećenog. Vođa<br />
ocjenjuje jesu li dovoljno podigli i<br />
zapovijeda”Stani” <strong>na</strong> što se zaustavljaju,<br />
te izdaje zapovijed “Dasku podvuci” <strong>na</strong><br />
koju vatrogasac podvlači dasku pazeći<br />
pri tome da je glava <strong>na</strong> mjestu. Na<br />
zapovijed”Spuštaj” spuštaju ravnomjerno<br />
unesrećenog i <strong>na</strong>kon toga zakopčavaju<br />
se trake oko prsa, pasa i nogu<br />
te se pomoću užeta učvršćuju noge unesrećenog<br />
kako bi spriječili eventualno<br />
klizanje.<br />
Drugi dio vježbe: “Prijenos unesrećenog<br />
do ciljne linije”<br />
Kad su zavezali i <strong>na</strong>kon što se uvjerio u<br />
ispravnost vezivanja, vođa izdaje zapovijed<br />
”U položaj za transport”te se raspoređuju<br />
uz dasku koju podižu <strong>na</strong>kon<br />
zapovijedi “Diži “svi ravnomjerno.<br />
Nakon zapovijedi ”U pravcu vozila hitne<br />
pomoći kreni” kreću u korak tako da se<br />
unesrećeni prenosi u horizontalnom položaju<br />
bez poskakivanja. Vježba je gotova<br />
kada svi sudionici uključujući i nosila<br />
s unesrećenikom pređu ciljnu<br />
ravninu koja se <strong>na</strong>lazi <strong>na</strong> 40 metara udaljenosti<br />
(Hit<strong>na</strong> pomoć – oz<strong>na</strong>če<strong>na</strong> crvenim<br />
križem)<br />
6. Discipli<strong>na</strong> - prenošenje unesrećenog<br />
do određenog mjesta<br />
Zapovjednik i vatrogasac koji su vezali<br />
vezove i ispleli penjačko uže imaju zadatak<br />
prenijeti osobu 30 metara od<br />
mjesta nesreće do sigurnog mjesta.<br />
Na z<strong>na</strong>k suca sa startne linije polaze zapovjednik<br />
i vatrogasac te sistemom<br />
ukriženih ruku prihvaćaju unesrećenog<br />
i tako ga prenose preko ciljne linije, dok<br />
ih unesreće<strong>na</strong> osoba tijekom prenošenja<br />
drži jednom rukom preko rame<strong>na</strong>. Kada<br />
prenesu unesrećenu osobu preko ciljne<br />
linije suci zaustavljaju mjerne satove i<br />
discipli<strong>na</strong> završava.<br />
7. Discipli<strong>na</strong> izne<strong>na</strong>đenja (za<br />
koju <strong>na</strong>tjecatelji nisu z<strong>na</strong>li do<br />
trenutka <strong>na</strong>stupa)<br />
U <strong>na</strong>vedenoj disciplini sudjeluje 6 vatrogasaca<br />
i to članovi koji su prenosili unesrećenog<br />
<strong>na</strong> dasci te zapovjednik i vatrogasac<br />
koji su vezali čvorove i prenosili <strong>na</strong><br />
rukama unesrećenog. Natjecatelje suci<br />
postavljaju iza startne linije gdje svaki<br />
dobiva karabin s radnog vatrogasnog<br />
opasača. Cilj je karabin <strong>na</strong>baciti <strong>na</strong><br />
motku učvršćenu u zemlji, a svaki <strong>na</strong>tjecatelj<br />
radnju izvršava samo jednom te je<br />
discipli<strong>na</strong> završe<strong>na</strong> kada svi članovi bace<br />
karabin.<br />
Po završetku svi <strong>na</strong>tjecatelji su postrojeni<br />
ispred pozornice gdje je <strong>na</strong>kon intoniranja<br />
državne i vatrogasne himne koje<br />
su izveli članovi puhačkog orkestra<br />
DVD-a Kaši<strong>na</strong>, zapovjednik VZGZ g.<br />
Javor Lozar predao prijavak predsjedniku<br />
VZGZ g. Zlatku Križaniću. Natjecateljima<br />
su se redom obratili predsjednik<br />
g. Zlatko Križanić, g. Željko<br />
Basta u ime Gradskog Poglavarstva i<br />
predstavnik JVP Grada Zagreba g. Miroslav<br />
Merčep. Nakon što je zapovjednik<br />
zahvalio <strong>na</strong> trudu i čestitao svim <strong>na</strong>tjecanjima<br />
i sucima pročitao je kompletne<br />
rezultate <strong>na</strong>tjecanja, a prve tri desetine<br />
primile su kao <strong>na</strong>gradu za svoj trud pehare<br />
i medalje.<br />
Najbolje desetine <strong>na</strong>tjecanja operativnih<br />
vatrogasaca VZ Grada Zagreba u z<strong>na</strong>nju,<br />
spretnosti i izdržljivosti za <strong>2009.</strong> godinu<br />
su:<br />
1. DVD Odranski Obrež<br />
2. DVD Vidovec<br />
3. DVD Kaši<strong>na</strong><br />
Tekst i fotografi je: Denis Ružić<br />
11 [ 2009 ] Vatrogasni vjesnik 33
Aktualnosti<br />
Održa<strong>na</strong> tematska sjednica OTS-a<br />
Da<strong>na</strong> 27. listopada <strong>2009.</strong> godine<br />
održa<strong>na</strong> je 2. sjednica (tematska)<br />
Operativno-tehničkog stožera<br />
Hrvatske vatrogasne zajednice u prostorima<br />
JVP Vukovar. Županijski vatrogasni<br />
zapovjednici su prethodno odali<br />
počast vukovarskim herojima, stradalim<br />
žrtvama <strong>na</strong> Ovčari.<br />
Na sjednici su raspravljani prijedlozi<br />
podzakonskih akata iz područja osposobljavanja<br />
vatrogasnih kadrova, te prijedlog<br />
HAKOM-a o promjeni pozivnih<br />
brojeva hitnih službi i problematika županijskih<br />
vatrogasnih operativnih centara.<br />
Nacrt prijedloga Pravilnik o<br />
osposobljavanju dobrovoljnih<br />
vatrogasaca<br />
Novim prijedlogom Pravilnika <strong>na</strong>stoji se<br />
preciznije urediti organizacija osposobljavanja<br />
dobrovoljnih vatrogasaca i<br />
<strong>na</strong>dležnosti vatrogasnih zajednica.<br />
U program osposobljavanja za zvanje vatrogasca<br />
predlaže se novi predmet „Prva<br />
pomoć“.<br />
Također se predlažu izmjene u specijalističkim<br />
osposobljavanjima, gdje bi izostao<br />
specijalistički program spašavanja<br />
pri tehničkim intervencijama, čiji bi sadržaji<br />
bili <strong>na</strong>glašeni u novom specijalističkom<br />
programu pod <strong>na</strong>zivnom „Spašavanje<br />
u prometnim nesrećama“, te bi<br />
odgovarajuće bili raspoređeni po drugim<br />
programima; također se predlaže izostavljanje<br />
specijalističkog programa<br />
„Djelovanja u RKB kontami<strong>na</strong>ciji“, uz<br />
reorganizaciju specijalističkog programa<br />
„Nesreće s opasnim tvarima“, koji se u<br />
mnogim točkama preklapa s programom<br />
RKB kontami<strong>na</strong>cije. Predlaže se uvođenje<br />
novih specijalističkih program<br />
pod <strong>na</strong>zivima: „Spašavanje s visine i iz<br />
dubine“, „Spašavanje iz ruševi<strong>na</strong>“ i „Ga-<br />
34 Vatrogasni vjesnik 11 [ 2009 ]<br />
šenje požara <strong>na</strong> otvorenom prostoru“.<br />
Specijalistički program „Ronjenje u vatrogastvu“<br />
provodio bi se prema posebnim<br />
propisima o ronjenju.<br />
Prijedlogom Pravilnika uređuje se i novi<br />
<strong>na</strong>čin ispita – uvodi se pismeni ispit pred<br />
ispitnim povjerenstvom.<br />
Predlažu se i promjene oko priz<strong>na</strong>vanja<br />
zvanja, kao što je mogućnost priz<strong>na</strong>vanja<br />
zvanja „vatrogasni časnik“ osobama koje<br />
su završile školovanje/prekvalifi kaciju za<br />
zvanje vatrogasca.<br />
Očitovanje <strong>na</strong> prijedlog<br />
HAKOM-a<br />
Operativno-tehnički stožer HVZ podržava<br />
prijedlog Hrvatske agencije za poštu<br />
i elektroničke komunikacije (HAKOM)<br />
u pogledu uvođenja novih brojeva za<br />
hitne službe: policija 192, vatrogasci 193<br />
i hit<strong>na</strong> služba 194 (umjesto dosadašnjih<br />
92, 93 i 94). Tim izmijenjenim pozivnim<br />
brojevima interventnih (hitnih) službi,<br />
za koje su u europskoj telefoniji predviđeni<br />
troz<strong>na</strong>menkasti brojevi, koji počinju<br />
sa z<strong>na</strong>menkom 1, omogućilo bi se<br />
svim korisnicima mobilne telefonije biranje<br />
broja vatrogasaca bez poz<strong>na</strong>vanja<br />
predbroja županije. Uzimajući u obzir,<br />
da je <strong>na</strong>vedeni prijedlog postojeća praksa<br />
većine europskih zemalja, te je u skladu s<br />
odredbama iz Pla<strong>na</strong> numeriranja, izmje<strong>na</strong><br />
pozivnog broja vatrogasaca s 93<br />
<strong>na</strong> 193 dugoročno će riješti neke probleme,<br />
koji se trenutno pojavljuju u dojavama<br />
s mobilnih telefo<strong>na</strong>. Istaknuto je,<br />
da <strong>na</strong>vede<strong>na</strong> promje<strong>na</strong> ne zadire u autonomnost<br />
funkcioniranja vatrogasnih<br />
operativnih centara, te je ocijenjeno prihvatljivim<br />
prijelazno razdoblje od godinu<br />
da<strong>na</strong> (2010. godi<strong>na</strong>), u kojem bi se<br />
organizirala široka informativno-promidžbe<strong>na</strong><br />
kampanja, koja bi obavijestila<br />
građanstvo o izmijenjenom pozivnom<br />
broju vatrogasaca.<br />
Nužnost ustrojavanja<br />
županijskih vatrogasnih<br />
operativnih centara<br />
Utvrđe<strong>na</strong> je nužnost ustrojavanja županijskih<br />
vatrogasnih operativnih centara,<br />
mjesta u kojima će se zaprimati dojave o<br />
vatrogasnim intervencijama i uzbunjivati<br />
vatrogasne postrojbe, te koordinirati<br />
vatrogasne aktivnosti i organizirati logi-<br />
stička potpora tijekom vatrogasne <strong>intervencije</strong>.<br />
Županijski vatrogasni operativni<br />
centri (ustrojeni u većini županija) pokazali<br />
su veliku učinkovitost, ne samo u<br />
pogledu dojava i uzbunjivanja vatrogasnih<br />
postrojbi nego i u pogledu koordiniranja<br />
vatrogasnih aktivnosti te organiziranja<br />
logističke potpore tijekom<br />
intervencija. Vatrogasni operativni<br />
centar je koordi<strong>na</strong>tivno i upravljačko tijelo<br />
u vatrogastvu, te se stoga odbija bilo<br />
koja <strong>na</strong>mjera preusmjeravanja funkcije<br />
93 <strong>na</strong> 112. Razlog tomu je i činjenica, da<br />
je unutar Državne uprave za zaštitu i<br />
spašavanje, uz postojeći Centar 112<br />
ustrojeno i Vatrogasno operativno središte,<br />
koje funkcionira 24 sata tijekom<br />
cijele godine (tijekom ljetnih mjeseci dislocira<br />
se u Divulje – Split).<br />
Županijski vatrogasni zapovjednici (članovi<br />
Operativno-tehničkog stožera Hrvatske<br />
vatrogasne zajednice) nisu protiv<br />
razvoja centara 112, ali također nisu za<br />
ukidanje 93. Ukoliko bi došlo do ukidanja<br />
93, to bi imalo štetne posljedice u<br />
pogledu učinkovitosti vatrogasnih intervencija<br />
(povećano vrijeme od dojave do<br />
dolaska <strong>na</strong> mjesto <strong>intervencije</strong>), jer operateri<br />
u centrima 112 ne mogu odrađivati<br />
sve potrebne zadaće koje su potrebne<br />
prilikom vatrogasnih intervencija.<br />
Centri 112 trebaju se razvijati i opremati<br />
za funkciju zaprimanja i prosljeđivanja<br />
dojave <strong>na</strong> vatrogasne operativne centre,<br />
koji i dalje trebaju ostati koordi<strong>na</strong>tivno i<br />
upravljačko tijelo za provedbu vatrogasne<br />
djelatnosti. Dojave koje se odnose<br />
<strong>na</strong> vatrogasnu djelatnost trebaju biti prosljeđivane<br />
u što kraćem vremenu. Samo<br />
u slučaju katastrofe, Centar 112 postaje<br />
koordi<strong>na</strong>tivno i upravljačko tijelo.<br />
Do sada su u većem broju županija županijski<br />
vatrogasni operativni centri<br />
ustrojeni u javnim vatrogasnim postrojbama,<br />
koje se <strong>na</strong>laze u administrativnom<br />
sjedištu županije, što se smatra <strong>na</strong>jlogičnijim<br />
rješenjem. Županija može, temeljem<br />
Pla<strong>na</strong> zaštite od požara, ustrojiti<br />
županijski vatrogasni operativni centar i<br />
drugačije (u nekom središnjem DVD-u,<br />
kao zasebno tijelo, ili …).<br />
Ovaj stav proslijeđen je također u sve županije<br />
i Grad Zagreb.<br />
mr. Mario Starčević<br />
Damir Knežević, dipl. ing.
Aktualnosti<br />
SJEDNICA PREDSJEDNIŠTVA HRVATSKE VATROGASNE ZAJEDNICE<br />
Da<strong>na</strong> 5. studenog <strong>2009.</strong> održa<strong>na</strong> je 2. sjednica Predsjedništva Hrvatske vatrogasne zajednice u Dragaliću (Brodsko –posavska<br />
županija) <strong>na</strong> kojoj su donijeti sljedeći zaključci:<br />
IZMJENE I DOPUNE MJERILA O KORIŠTENJU SREDSTAVA PREMIJA OSIGURANJA ZA <strong>2009.</strong> GODINU<br />
Usvojene su Izmjene i dopune Mjerila o korištenju sredstava premija osiguranja za <strong>2009.</strong> godinu kojima su obuhvaćene izmjene<br />
u Zakonu o područjima posebe državne skrbi (NN 86/08). U članku 1. tablica raspodijele fi <strong>na</strong>ncijskih sredstava je usklađe<strong>na</strong> sa<br />
dodatnim uvrštavanjem opći<strong>na</strong> odnosno gradova u 3. skupini koja obuhvaća područja opći<strong>na</strong> i gradova koja su ocijenje<strong>na</strong> kao<br />
dijelovi Republike Hrvatske koji zaostaju u razvoju prema tri kriterija razvijenosti: ekonomskom, strukturnom i demografskom.<br />
Sredstva premija osiguranja koja bi se koristila prilikom obilježavanja obljetnica i drugih z<strong>na</strong>čajnijih događanja će se<br />
raspoređivati <strong>na</strong> temelju zahtjeva dobrovoljnih vatrogasnih društava i javnih vatrogasnih postrojbi.<br />
PRAVILNIK O PROGRAMU I NAČINU POLAGANJA STRUČNOG ISPITA ZA VATROGASCE S POSEBNIM<br />
OVLASTIMA I ODGOVORNOSTIMA<br />
Usvojen je Pravilnik o programu i <strong>na</strong>činu polaganja stručnog ispita za vatrogasce s posebnim ovlastima i odgovornostima. U<br />
Pravilnik će se u članku 6. dodati stavak 6. kojim će se ispit<strong>na</strong> pitanja prilagoditi razini ovlasti i odgovornosti.<br />
VATROGASNI VJESNIK<br />
Na temelju članka 30. Statuta Hrvatske vatrogasne zajednice i Izmje<strong>na</strong> i dopu<strong>na</strong> Statuta Hrvatske vatrogasne zajednice, Predsjedništvo<br />
Hrvatske vatrogasne zajednice <strong>na</strong> sjednici donijelo je odluku o razrješenju glavnog urednika časopisa „Vatrogasni<br />
vjesnik“. Glavnom uredniku je ponuđen novi ugovor o radu za isto radno mjesto, koji je odbijen. Glavni urednik je također<br />
odbio mogućnost da uz dodatno obrazovanje, odnosno osposobljavanje <strong>na</strong>stavi obavljati dosadašnje poslove. Poslodavac će<br />
glavnom uredniku ponuditi drugo radno mjesto sukladno njegovoj stručnoj spremi.<br />
Zbog potrebe rješavanja <strong>na</strong>vedene problematike <strong>na</strong> temelju članka 30. Statuta Hrvatske vatrogasne zajednice, Predsjedništvo<br />
HVZ donijelo je Pravilnik o izmje<strong>na</strong>ma i dopu<strong>na</strong>ma Pravilnika o radu u Stručnoj službi Hrvatske vatrogasne zajednice.<br />
ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VATROGASTVU<br />
Držav<strong>na</strong> uprava za zaštitu i spašavanje dostavila je 2. studenog <strong>2009.</strong> g. Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici Nacrt prijedloga Zako<strong>na</strong><br />
o izmje<strong>na</strong>ma i dopu<strong>na</strong>ma Zako<strong>na</strong> o vatrogastvu tražeći mišljenje. Stajalište Hrvatske vatrogasne zajednice iznio je predsjednik<br />
HVZ u ime Predsjedništva HVZ i u cijelosti će biti sutra objavljeno.<br />
RASPRAVA O FINANCIRANJU VATROGASNE DJELATNOSTI<br />
Na sjednici su raspravljeni sljedeći zaključci Odbora za organizacijska i fi <strong>na</strong>ncijska pitanja :<br />
Premije osiguranja<br />
<strong>•</strong> u <strong>na</strong>rednim izmje<strong>na</strong>ma i dopu<strong>na</strong> Zako<strong>na</strong> o vatrogastvu tražiti povećanje <strong>na</strong> 6%<br />
<strong>•</strong> u propisima koji reguliraju obvezno osiguranje predlagati proširenje obveznog osiguranja <strong>na</strong> nekretnine koje sad nisu obuhvaćene<br />
osiguranjem<br />
<strong>•</strong> doz<strong>na</strong>ka ukupnih premija osiguranja <strong>na</strong> jedan žiro račun<br />
<strong>•</strong> model raspodjele utvrditi u Zakonu o vatrogastvu.<br />
OKFŠ<br />
<strong>•</strong> u <strong>na</strong>rednim izmje<strong>na</strong>ma i dopu<strong>na</strong> Zako<strong>na</strong> o vatrogastvu tražiti povećanje <strong>na</strong> 8%<br />
<strong>•</strong> doz<strong>na</strong>ka sredstava u HVZ ili VZŽ<br />
<strong>•</strong> raspodjela 50% VZŽ priobalja i 50% VZŽ kontinent,<br />
<strong>•</strong> kriteriji za raspodjelu: površi<strong>na</strong>, vrijednost šume i požarno opterećenje<br />
Minimalni fi <strong>na</strong>ncijski standardi<br />
<strong>•</strong> ukoliko ne možemo ostvariti dodat<strong>na</strong> sredstva raspodijeliti postojeća<br />
<strong>•</strong> kriterij za raspodjelu: broj stanovnika – 70%, površi<strong>na</strong> – 20% i BDP – 10%<br />
Predsjedništvo se nije usuglasilo u pogledu <strong>na</strong>vedenog prijedloga minimalnih fi <strong>na</strong>ncijskih standarda<br />
Tajnica Stručne službe HVZ<br />
Marti<strong>na</strong> Karačić, dipl.iur.<br />
11 [ 2009 ] Vatrogasni vjesnik 35
Aktualnosti<br />
Održa<strong>na</strong> konstituirajuća sjednica Odbora za <strong>na</strong>tjecanja<br />
Hrvatske vatrogasne zajednice u mandatu <strong>2009.</strong>-2012.<br />
Da<strong>na</strong> 15. listopada <strong>2009.</strong> godine održa<strong>na</strong><br />
je 1. konstituirajuća sjednica<br />
Odbora za <strong>na</strong>tjecanja Hrvatske vatrogasne<br />
zajednice u mandatu <strong>2009.</strong>-2012.<br />
Izvješće s 14. među<strong>na</strong>rodnog <strong>na</strong>tjecanja<br />
vatrogasaca i 17. među<strong>na</strong>rodnog <strong>na</strong>tjecanja<br />
vatrogasne mladeži, koje se od 19.<br />
do 26. 7. <strong>2009.</strong> godine održalo u Ostravi<br />
(CZ):<br />
Pohvaljeni su vrlo dobri rezultati, koje su<br />
postigli hrvatski predstavnici <strong>na</strong> „Vatrogasnoj<br />
Olimpijadi“. Ako se uzme u obzir<br />
plasman <strong>na</strong> prva tri mjesta po pojedinim<br />
kategorijama tradicio<strong>na</strong>lnih <strong>na</strong>tjecanja<br />
(vježba s VMŠ i štafet<strong>na</strong> utrka) i <strong>na</strong>tjecanja<br />
vatrogasne mladeži, hrvatska vatrogas<strong>na</strong><br />
reprezentacija osvojila je<br />
ukupno visoko 3. mjesto iza Slovenije i<br />
Češke. Bez obzira <strong>na</strong> dobre rezultate, zaključeno<br />
je, da se obvezno trebaju za sljedeće<br />
među<strong>na</strong>rodno <strong>na</strong>tjecanje održati<br />
zajedničke pripreme, te <strong>na</strong>tjecateljska<br />
odjeljenja trebaju u<strong>na</strong>prijed vježbati <strong>na</strong><br />
Ante Sa<strong>na</strong>der posjetio DVD Rečica-Matica i Velika Jelsa<br />
Vidi se da je ovo jedno od <strong>na</strong>jboljih<br />
društava u Karlovačkoj županiji,<br />
a sasvim sigurno spada među<br />
<strong>na</strong>jbolja društva u Hrvatskoj. I po opremi<br />
i po prostornim uvjetima i članstvu koje<br />
imaju <strong>na</strong>jbolje pokazuju da su dobro vatrogasno<br />
društvo. Mogu samo čestitat<br />
svim članovima i vodstvu, a normalno i<br />
vodstvu Grada i Županije, jer njihova je<br />
zasluga da su stvoreni uvjeti da se ovako<br />
kvalitetno radi i kadrovski, operativno te<br />
da je ovako tehnički dobro opremljeno,<br />
kazao je Ante Sa<strong>na</strong>der, predsjednik Hrvatske<br />
vatrogasne zajednice, prilikom<br />
posjeta DVD-u Rečica-Matica.<br />
Uz Sa<strong>na</strong>dera, <strong>na</strong>zočan je bio i <strong>na</strong>čelnik<br />
HVZ Željko Popović, te čelni ljudi vatrogasnih<br />
zajednica županije i grada, Želimir<br />
Misir i Dragutin Rendulić, kao i<br />
zapovjednik JVP-e Robert Hranilović.<br />
Predsjednika HVZ su u DVD-u Rečica-<br />
Matica, uz vodstvo DVD-a dočekali i<br />
<strong>na</strong>jmlađi članovi društva, a pozdravio ga<br />
je i predsjednik Gradskog vijeća Željko<br />
Gojšić. Željko Šafar ispred DVD-a, upo-<br />
36 Vatrogasni vjesnik 11 [ 2009 ]<br />
opremi, koja ih čeka kod domaći<strong>na</strong>.<br />
Prijedlozi izmje<strong>na</strong> i dopu<strong>na</strong> Pravilnika<br />
za Kup HVZ za 2010. godinu<br />
A<strong>na</strong>lizirajući sudjelovanje i ostale elemente<br />
za Kup HVZ-a u protekle četiri<br />
godine, uočeno je, da je ukupni interes<br />
za sudjelovanje <strong>na</strong> Kupu-u HVZ opao<br />
(posebno u kategorijama Muški A i Žene<br />
A), što se može pripisati plaćanju kotizacije,<br />
ali i drugim čimbenicima. Stoga je<br />
usvojen stav, da se pristupi izmje<strong>na</strong>ma<br />
Pravilnika za Kup HVZ. Glav<strong>na</strong> promje<strong>na</strong><br />
bi bila, da se ubuduće jednom godišnje<br />
tijekom konca mjeseca zaštite od<br />
požara održi završno pozivno <strong>na</strong>tjecanje<br />
za Kup HVZ, gdje bi bili određeni pobjednici<br />
Kupa HVZ. Kao kriterij za pozivanje<br />
<strong>na</strong> završno <strong>na</strong>tjecanje vrednovali<br />
bi se rezultati iz prethodne godine s <strong>na</strong>tjecanja<br />
za Kup Dalmacije, memirijal<br />
Đuro Deželić i Mirko Kolarić, Kup Posavine,<br />
Kup grada Đakova, ali i neka <strong>na</strong>tjecanja<br />
vatrogasne mladeži. Ovakav sustav<br />
z<strong>na</strong>o je predsjednika Hrvatske vatrogasne<br />
zajednice s radom društva, koje je<br />
lani obilježilo 100 godi<strong>na</strong> rada i jedno je<br />
od <strong>na</strong>jstarijih i <strong>na</strong>jboljih u Karlovcu. Sa<strong>na</strong>dera<br />
je posebno zanimala organizacija<br />
rada te koliko samostalno izlaze <strong>na</strong> požare,<br />
kao i poteškoće <strong>na</strong> koje <strong>na</strong>ilaze.<br />
Šafar je spomenuo nedostatak fi <strong>na</strong>ncijskih<br />
sredstava, ali je dodao kako su izuzetno<br />
zadovoljni suradnjom s Javnom<br />
vatrogasnom postrojbom i Vatrogasnom<br />
zajednicom grada.<br />
Ante Sa<strong>na</strong>der, osvrnuo se <strong>na</strong> nedavno završeni<br />
program Vlade za <strong>na</strong>bavku vatrogasnih<br />
vozila, preko kojeg je uz sufi <strong>na</strong>nciranje<br />
jedinica lokalne samouprave<br />
<strong>na</strong>bavljeno 210 novih vatrogasnih vozila.<br />
Tih 210 vozila sasvim sigurno je važno za<br />
ukupnu s<strong>na</strong>gu hrvatskog vatrogastva i to<br />
možemo pozdraviti. Sada i dalje vodimo<br />
bitku da ide i novi takav slični program.<br />
Z<strong>na</strong>mo da je kriza i da je <strong>na</strong>še društvo u<br />
recesiji, ali ovo su službe <strong>na</strong> kojima se ne<br />
štedi, a to je stav Hrvatske vlade, što je<br />
vrlo važno. To je ono što <strong>na</strong>m daje osnova<br />
<strong>na</strong>tjecanja za Kup HVZ počeo bi s 2010.<br />
godinom, a prvo završno <strong>na</strong>tjecanje održalo<br />
bi se u svibnju 2011. godine. Izuzetak<br />
bi bila godi<strong>na</strong>, kada je među<strong>na</strong>rodno<br />
<strong>na</strong>tjecanje CTIF-a, gdje bi se <strong>na</strong><br />
pozivno <strong>na</strong>tjecanje Kup-a HVZ pozvalo<br />
prvoplasira<strong>na</strong> odjeljenja s Državnog <strong>na</strong>tjecanja.<br />
Za razradu ko<strong>na</strong>čnog prijedloga<br />
izmje<strong>na</strong> i dopu<strong>na</strong> Pravilnika za Kup<br />
HVZ zaduženi su <strong>na</strong>čelnik HVZ Željko<br />
Popović i predsjednik Povjerenstva za<br />
<strong>na</strong>tjecanja HVZ Mijo Brlečić.<br />
Prijedlog domaći<strong>na</strong> za 9. državno <strong>na</strong>tjecanje<br />
vatrogasne mladeži u 2010. godini<br />
Ocijenje<strong>na</strong> je prihvaljivom ponuda Hrvatskog<br />
olimpijskog centra Bjelolasici<br />
kao mjesto održavanja državnog vatrogasnog<br />
<strong>na</strong>tjecanja mladeži 2010. godine.<br />
Ko<strong>na</strong>č<strong>na</strong> odluka donijet će se, kada bude<br />
dostavlje<strong>na</strong> potpu<strong>na</strong> ponuda za smještaj<br />
sudionika.<br />
mr. Mario Starčević<br />
da se taj program i dalje proširi, <strong>na</strong>pomenuo<br />
je a potom se osvrnuo <strong>na</strong> ovogodišnju<br />
požarnu sezonu, ocijenivši da su<br />
vatrogasci odradili dobar posao, te da se<br />
zbog toga stječe dojam da požara ove godine<br />
nije bio puno.<br />
Nije bilo malo požara <strong>na</strong> Jadranu, nego se<br />
za njih ne z<strong>na</strong> jer su vatrogasci pravodobno<br />
intervenirali. Imali su kvalitetnu<br />
potporu zračnih s<strong>na</strong>ga i potporu ljudi s<br />
kontinenta i to je sve razlog da nismo čuli<br />
za velike požare. Bili su deseci malih požara,<br />
od kojih se svaki može pretvoriti u<br />
katastrofu, ako izostane pravovreme<strong>na</strong><br />
intervencija. No, ukup<strong>na</strong> organizacija<br />
s<strong>na</strong>ga, koju svake godine jačamo, kao i<br />
ovih 210 vozila, sve to daje s<strong>na</strong>gu. Ne<br />
može se bez kvalitetne opreme, bez kvalitetnih<br />
s<strong>na</strong>ga. Ova je godi<strong>na</strong> potvrda da su<br />
hrvatske s<strong>na</strong>ge <strong>na</strong> dobrom putu, zaključio<br />
je Ante Sa<strong>na</strong>der, koji je također obišao i<br />
vatrogasce iz DVD-a Velika Jelsa.<br />
Ksenija Begović<br />
Domagoj Banić
Aktualnosti<br />
Uspješ<strong>na</strong> protupožar<strong>na</strong> sezo<strong>na</strong><br />
A<strong>na</strong>liza protupožarne sezone s aspekta<br />
aktivnosti protupožarnih<br />
<strong>na</strong>mjenski organiziranih s<strong>na</strong>ga<br />
OS RH pokazala je da je ovogodišnja sezo<strong>na</strong><br />
bila jed<strong>na</strong> od <strong>na</strong>juspješnijih.<br />
U Vojarni Knez Trpimir – Divulje 22. Listopada<br />
<strong>2009.</strong> organiziran je sasta<strong>na</strong>k <strong>na</strong><br />
kojem je prezentira<strong>na</strong> aktivnost protupožarnih<br />
<strong>na</strong>mjenski organiziranih<br />
s<strong>na</strong>ga OS RH tijekom protupožarne sezone<br />
<strong>2009.</strong> Raščlambu protupožarne sezone<br />
prezentirao je general bojnik mr.sc.<br />
Mate Obradović,zapovjednik PP NOS<br />
OS RH u <strong>na</strong>zočnosti zapovjednika župa-<br />
nijskih vatrogasnih zajednica priobalja,<br />
pilota Ca<strong>na</strong>daira i Air Tractora, predstavnika<br />
Ratne mor<strong>na</strong>rice i drugih pripadnika<br />
PP NOS OS. Sastanku su bili<br />
<strong>na</strong>zočni <strong>na</strong>čelnik Hrvatske vatrogasne<br />
zajednice mr. Željko Popović i pomoćnik<br />
glavnog vatrogasnog zapovjednika za<br />
priobalje Tomislav Vuko.<br />
Zapovjednik PP NOS OS RH general<br />
bojnik mr. sc. Mate Obradović iscrpno je<br />
prezentirao aktivnosti protupožarnih<br />
<strong>na</strong>mjenski organiziranih OS RH tijekom<br />
sezone <strong>2009.</strong> Protupožarne <strong>na</strong>mjenski<br />
organizirane s<strong>na</strong>ge OS protekle protupo-<br />
žarne sezone raspolagale su s 425 pripadnika,<br />
5 Ca<strong>na</strong>daira CL-415 od koji je<br />
jedan uključen tijekom sezone, 6 Air<br />
Tractora, 4 helikoptera , s po jednim zrakoplovom<br />
Bell i Pilatus, te brodovima<br />
HRM i drugim sredstvima logistike i<br />
operative.<br />
Iz prezentacije je razvidno da je učinkovito<br />
djelovanje jačih zračnih s<strong>na</strong>ga u<br />
ranoj fazi dovelo je do brzog gašenja požara<br />
te sprječavanja mogućnosti prelaska<br />
u višednevne požare.Time je smanjen<br />
ukupni angažman kopnenih s<strong>na</strong>ga te se<br />
uštedjelo <strong>na</strong> resursima zrakoplova. Isto<br />
tako redovita protupožar<strong>na</strong> izviđanja iz<br />
zraka omogućila su pravovremeno uočavanje<br />
požara, izvješćivanje o stanju <strong>na</strong><br />
<strong>požari</strong>štu, te mogućnost brzog i učinkovitog<br />
djelovanja.<br />
General bojnik M.Obradović u svojoj<br />
prezentaciji istaknuo je dobru suradnju i<br />
koordi<strong>na</strong>ciju PP NOS s djelatnicima Državne<br />
uprave za zaštitu i spašavanje u<br />
Divuljama. Premda su suradnja i odnosi<br />
dobri tijekom dogovora i koordi<strong>na</strong>cije u<br />
pogledu korištenja s<strong>na</strong>ga za gašenje tu<br />
suradnju treba podići <strong>na</strong> višu razinu jer<br />
za to postoji prostora.<br />
Zapovjednik M. Obradović posebno je<br />
istaknuo odličnu suradnju i koordi<strong>na</strong>ciju<br />
te odnose sa županijskim zapovjednicima<br />
tijekom zajedničkog djelovanja<br />
<strong>na</strong> gašenju požara kao i tijekom protupožarnog<br />
izviđanja područja.<br />
Ovogodišnju protupožarnu sezonu karakterizira<br />
i racio<strong>na</strong>lno korištenje protupožarnih<br />
s<strong>na</strong>ga OS RH. Naime,<br />
ukupno odobreni fi <strong>na</strong>ncijski plan OS<br />
RH za protupožarnu sezonu <strong>2009.</strong><br />
Iznosio je 217.141.000 kn ili 69% od<br />
iznosa prošlogodišnjeg proraču<strong>na</strong> koji je<br />
11 [ 2009 ] Vatrogasni vjesnik 37
Aktualnosti<br />
iznosio 314.208.000,00 ku<strong>na</strong>. U odnosu<br />
<strong>na</strong> proračun prošlogodišnje PP sezone to<br />
je smanjenje za 97.067.000 kn. Odobreni<br />
operativni troškovi za protupožarnu sezonu<br />
<strong>2009.</strong> Iznosili su 44,478.000 kn. U<br />
protupožarnoj sezoni 2008. za operative<br />
troškove utrošeno je 74.808.00 kn od-<br />
38 Vatrogasni vjesnik 11 [ 2009 ]<br />
nosno 68% više od odobrenog ovogodišnjeg<br />
proraču<strong>na</strong> za istu <strong>na</strong>mjenu. Provodeći<br />
mjere štednje i racio<strong>na</strong>lizacije do<br />
sada za operativne troškove utrošeno je<br />
40.468.173,31 ku<strong>na</strong>, što je realizacija od<br />
90,98%. Usprkos z<strong>na</strong>tno smanjenom<br />
proračunu predviđa se da će do kraja<br />
protupožarne sezone troškovi ostati u<br />
okviru planiranih iznosa s mogućom<br />
uštedom.<br />
Od problema s kojima su se protupožarne<br />
s<strong>na</strong>ge OS RH susrele tijekom ovogodišnje<br />
sezone mr.s. Mate Obradović<br />
istaknuo je požar kod Senja 30.kolovoza<br />
.<strong>2009.</strong>, koji je požar mogao imati katastrofalne<br />
posljedice zbog neučinkovitosti<br />
i pogrešno proslijeđenih informacija od<br />
strane<br />
Državne uprave za zaštitu i spašavanje.<br />
Naime, Služba 112 proslijedila je informaciju<br />
gasiteljima da su svi visoko<strong>na</strong>ponski<br />
dalekovodi isključeni iz mreže,<br />
što se pokazalo netočnim, te je prilikom<br />
izbacivanja vode iz avio<strong>na</strong> CL-415 –(Ca<strong>na</strong>daira)<br />
došlo do eksplozije 220 kW<br />
mreže neposredno iza ka<strong>na</strong>dera). Posljedice<br />
su mogle biti pad zrakoplova i<br />
ugroza gasitelja <strong>na</strong> zemlji.<br />
Sagledavajući cjelokupnu PP sezonu general-bojnik<br />
Mate Obradović zaključio<br />
je : „Sa sigurnošću možemo kazati da je<br />
ovo bila jed<strong>na</strong> od <strong>na</strong>juspješnijih protupožarnih<br />
sezo<strong>na</strong> kad su u pitanju NOS<br />
OS RH s obzirom da gotovo i nije bio niti<br />
jedan ozbiljan incidentni događaj tijekom<br />
provedbi zadaća. Pravovremeno i<br />
uz vrlo dobru suradnju i koordi<strong>na</strong>ciju sa<br />
protupožarnim s<strong>na</strong>gama vatrogasne zajednice<br />
RH uspjeli smo profesio<strong>na</strong>lno i<br />
kvalitetno provesti sve zadaće, i uz<br />
z<strong>na</strong>tnu racio<strong>na</strong>lizaciju fi <strong>na</strong>ncijskih sredstava<br />
u odnosu <strong>na</strong> prethodnu godinu.<br />
Sve to postignuto je uz pravilno i koordinirano<br />
korištenje resursa, iako je bilo<br />
povećanja broja zrakoplova angažiranih<br />
u protupožarnoj sezoni <strong>2009.</strong> u odnosu<br />
<strong>na</strong> prethodnu godinu.<br />
S obzirom <strong>na</strong> sve <strong>na</strong>vedeno smatram da<br />
Zapovjedništvo PP NOS OS RH treba i<br />
dalje ostati u vojarni Knez Trpimir – Divulje<br />
što garantira kvalitetnu podlogu<br />
za pripremu protupožarne sezone 2010.<br />
Izmiještanjem ovog zapovjedništva<br />
izvan područja priobalja riskira se po<strong>na</strong>vljanje<br />
2003. kada je došlo do pogibije<br />
vojnika OS, a pridodamo li ovomu i kor<strong>na</strong>tsku<br />
tragediju i sve ono što je bilo oko<br />
nje smatram opravdanim da zapovjedništvo<br />
PP sezone 2010. ostane <strong>na</strong> <strong>na</strong>vedenoj<br />
lokaciji“.<br />
Zapovjednik mr. sc. Mate Obradović posebno<br />
se zahvalio <strong>na</strong> suradnji i koordi<strong>na</strong>ciji<br />
zapovjednicima vatrogasnih zajednica<br />
županija te pilotima protupožarnih<br />
zrakoplova. Komentirajući protupožarnu<br />
sezonu pomoćnik glavnog vatro-
Aktualnosti<br />
gasnog zapovjednika Tomislav Vuko,<br />
ocijenio je primjerenim suradnju kopnenih<br />
vatrogasnih s<strong>na</strong>ga i protupožarnih<br />
s<strong>na</strong>ga OS RH. Zahvalu <strong>na</strong> primjerenoj<br />
suradnji s protupožarnim<br />
s<strong>na</strong>gama OS izrazili su u ime predsjednika<br />
Hrvatske vatrogasne zajednice mr.<br />
Ante Sa<strong>na</strong>dera i u svoje ime <strong>na</strong>čelnik<br />
Zajednice mr. Željko Popović, potom<br />
vatrogasni zapovjednici: Primorsko goranske<br />
županije Slavko Gauš, Istarske<br />
županije Dino Kozlevac,Splitsko-dalmatinske<br />
županije Dražen Glavi<strong>na</strong> i Šibensko-kninske<br />
županije Darko Dukić.<br />
Zapovjednik protupožarne eskadrile<br />
bojnik Davor Turković <strong>na</strong>glasio je da bi<br />
se sadašnja primjere<strong>na</strong> suradnja s kopnenim<br />
vatrogasnim s<strong>na</strong>gama mogla<br />
u<strong>na</strong>prijediti <strong>na</strong> <strong>na</strong>čin kontinuirane suradnje<br />
i zajedničkih semi<strong>na</strong>ra vatrogasnih<br />
zapovjednika i protupožarne eskadrile<br />
u sklopu koje bi se vatrogasni<br />
zapovjednici osposobili za objektivnu<br />
procjenu uporabe vrste zrakoplovnih<br />
s<strong>na</strong>ga. Pri tome Bojnik Turković preporuča<br />
da se <strong>na</strong> manje i početne požare<br />
„dižu“ Air Tractori, te da se <strong>na</strong> veće požare<br />
„podižu“ po tri Ca<strong>na</strong>daira, kako bi<br />
se što djelotvornije pogasili <strong>požari</strong> raslinja.<br />
Zapovjednik Davor Turković<br />
predložio je da se za vatrogasne zapovjednike<br />
i pilote protupožarnih zrakoplovnih<br />
s<strong>na</strong>ga održe semi<strong>na</strong>ri prije <strong>na</strong>redne<br />
protupožarne sezone. Taj je<br />
prijedlog podržao <strong>na</strong>čelnik Hrvatske<br />
vatrogasne zajednice mr. Željko Popović<br />
s ponudom da takav semi<strong>na</strong>r može organizirati<br />
Hrvatska vatrogas<strong>na</strong> zajednica.<br />
U sklopu a<strong>na</strong>lize protupožarnih aktivnosti<br />
OS RH general bojnik Mate Obradović<br />
uručio, odnosno dodijelio je u<br />
ime Ministarstva obrane i Zapovjedništva<br />
protupožarnih s<strong>na</strong>ga OS RH zahvalnice<br />
glavnom vatrogasnom zapovjedniku<br />
Mladenu Jurinu, predsjedniku<br />
Hrvatske vatrogasne zajednice mr. Anti<br />
Sa<strong>na</strong>deru, županijskim vatrogasnim zapovjednicima<br />
Dini Kozlevcu, Slavku<br />
Gaušu, Ivici Radoševiću, Željko Šoša,<br />
Darku Dukiću, Draženu Glavini, Stjepanu<br />
Simoviću, te Tihomiru Zecu, pročelnik<br />
u Vatrogasne zajednice Splitskodalmatinske<br />
županije, zapovjedniku<br />
Operativnog područja Omiš Ivanu Kuvačiću,<br />
zapovjedniku Zrakoplovne baze<br />
Zemunik brigadir Miroslav Kovač, direktoru<br />
Zračne luke Dubrovnik Roku<br />
Toriću te časopisu Vojnik.<br />
„Uloga vatrogastva u društvenoj zajednici“<br />
Koncentriranost <strong>na</strong> posao od kojeg<br />
žive i poštivanje društvenih normi<br />
ljudima pomaže da koliko toliko<br />
budu sigurni za svoje zdravlje i život. Međutim<br />
stal<strong>na</strong> užurbanost ponekad dovodi<br />
do pogibeljnih situacija. Kada dospiju u neprilike,<br />
građanima i uopće društvu pomažu<br />
žurne službe poput vatrogasne<br />
službe. Vatrogas<strong>na</strong> zajednica Dubrovačkoneretvanske<br />
županije, između ostalog, bavi<br />
se osposobljavanjem i usavršavanjem kadrova.<br />
Sudjelovanjem sve većeg broja vatrogasaca<br />
iz sve više vatrogasnih postrojbi<br />
u zajedničkim vatrogasnim intervencijama<br />
pokazuje se potreba za ujed<strong>na</strong>čavanjem<br />
njihovog djelovanja. Za gašenje požara raslinja<br />
potrebno je sudjelovanje što više vatrogasaca,<br />
stoga ih se i kad su slobodni ne<br />
udaljava iz područja za koje su <strong>na</strong>dležni.<br />
Zapovjedni kadar u reprezentativnom<br />
broju može se tek po završetku sezone požara<br />
raslinja skupiti <strong>na</strong> jedno mjesto. Stoga<br />
se po završetku sezone opasnosti od požara<br />
raslinja organiziraju sastanci, semi<strong>na</strong>ri,<br />
vježbe i drugi oblici edukacije većeg<br />
broja vatrogasaca i zapovjedne strukture.<br />
Nakon održanih sasta<strong>na</strong>ka <strong>na</strong> kojima su se<br />
izvršile raščlambe proteklog sušnog razdoblja,<br />
20. listopada <strong>2009.</strong> u Dubrovniku je u<br />
organizaciji VZDNŽ održan semi<strong>na</strong>r pod<br />
<strong>na</strong>zivom Uloga vatrogastva u društvenoj<br />
zajednici. Semi<strong>na</strong>ru su prisustvovali zapovjednici<br />
i njihovi zamjenici te vatrogasci iz<br />
profesio<strong>na</strong>lnih i dobrovoljnih vatrogasnih<br />
postrojbi iz cijele županije.<br />
Sudionike semi<strong>na</strong>ra pozdravili su župan<br />
Dubrovačko-neretvanske županije Nikola<br />
Dobroslavić, kao osoba koja se <strong>na</strong>lazi <strong>na</strong><br />
vrhu sustava zaštite i spašavanja i njegov<br />
zamjenik a ujedno <strong>na</strong>čelnik Stožera zaštite<br />
i spašavanja Dubrovačko-neretvanske županije<br />
gosp. Frano Skokandić.<br />
O proteklom dijelu godine, aktivnostima u<br />
provođenju vatrogasne djelatnosti po sveukupnim<br />
zakonskim obvezama, a posebno<br />
po Planu intervencija, provedenim vjež-<br />
bama i osposobljavanjima, o vatrogasnim<br />
intervencijama prilikom požara i tehničkih<br />
intervencija, o pomacima kao i o nedostacima<br />
kod istih itd., izlagao je županijski<br />
vatrogasni zapovjednik Stjepan Simović.<br />
Budući je zabrinjavajući broj prometnih<br />
nesreća i njihovih posljedica, vatrogasci<br />
maksimalno ozbiljno pristupaju problematici<br />
tehničkih intervencija u prometu, opremajući<br />
se, uvježbavajući se i uvrštavanjem<br />
ove problematike u planove zaštite od požara<br />
jedinica lokalne samouprave. Ove godine<br />
za vatrogasce je posebno bilo posla u<br />
nesrećama u <strong>cestovnom</strong> prometu. O specifi<br />
čnostima <strong>na</strong> tim intervencijama izlagali<br />
su Stjepko Krilanović zapovjednik JVP<br />
Dubrovački vatrogasci i Ivo Franušić, zapovjednik<br />
JVP Dubrovačko primorje.<br />
Program aktivnosti u provedbi posebnih<br />
mjera zaštite od požara temeljni je dokument<br />
koordi<strong>na</strong>cije i provedbe godišnjih aktivnosti<br />
državnih tijela, javnih ustanova,<br />
jedinica lokalne i područne (regio<strong>na</strong>lne)<br />
samouprave, udruga građa<strong>na</strong> te drugih organizacija<br />
i tijela uključenih u provedbu<br />
mjera zaštite od požara. Vatrogas<strong>na</strong> djelatnost<br />
ima ključnu ulogu u tome Programu,<br />
pa o tome što je rađeno ove i što treba uraditi<br />
u sljedećoj godini izlagao je Stjepo Bašica,<br />
pročelnik VZ D-N županije.<br />
O vatrogastvu županije kao organiziranoj i<br />
<strong>na</strong>jbrojnijoj operativnoj s<strong>na</strong>zi, kao i o važnosti<br />
Procje<strong>na</strong> ugroženosti stanovništva,<br />
materijalnih i drugih dobara od velikih nesreća<br />
i katastrofa gledano iz kuta vatrogasne<br />
djelatnosti, kao i o ulozi vatrogastva<br />
u tkz. Vanjskim planovima, izlagao je Miše<br />
Miloslavić, stručni suradnik u D-N županiji<br />
i predsjednik VZ D-N županije.<br />
Vatrogas<strong>na</strong> djelatnost stalno je prisut<strong>na</strong> u<br />
javnosti pa s javnosti treba komunicirati,<br />
stoga su semi<strong>na</strong>r pozorno pratili predstavnici<br />
obavijesnih medija prenoseći važnost<br />
vatrogasnog sustava.<br />
MM<br />
11 [ 2009 ] Vatrogasni vjesnik 39
Aktualnosti<br />
OD 29. RUJNA DO 3.LISTOPADA <strong>2009.</strong>, U PRIBYSLAV, ČEŠKOJ ODRŽANA JE 12. SJEDNICA CTIF-KOMISIJE ZA<br />
POVIJEST I 17. MEĐUNARODNI SIMPOZIJ POVJESNIČARA VATROGASTVA EUROPE<br />
Među<strong>na</strong>rodni susret povjesničara vatrogastva<br />
Iduće godine Hrvatska vatrogas<strong>na</strong> zajednica i grad Varaždin,<br />
bit će domaćini <strong>na</strong>jvećeg tradicio<strong>na</strong>lnog susreta povjesničara<br />
vatrogastva u Europi.<br />
PRIBYSLAV - U Među<strong>na</strong>rodnom vatrogasnom<br />
centru za istraživanje vatrogasne<br />
povijesti CTIF-a, smještenom u<br />
Pribyslavu u Češkoj, od 29. ruj<strong>na</strong> do 3.<br />
listopada <strong>2009.</strong> godine, održan je 12. sasta<strong>na</strong>k<br />
Komisije za povijest CTIF-a i 17.<br />
tradicio<strong>na</strong>lni simpozij povjesničara vatrogastva<br />
Europe.<br />
Na sastanku CTIF-Komisije za povijest<br />
predsjedavao je dipl. ing. Dieter Farrenkopf,<br />
predsjednik komisije, a prisustvovali<br />
su predstavnici 14 zemalja Europe,<br />
među kojima i Đuro Gajdek, kao predstavnik<br />
Hrvatske vatrogasne zajednice i<br />
stalni član spomenute komisije.<br />
Glav<strong>na</strong> tema sjednice bila je davanje certifi<br />
kata CTIF-a vatrogasnim muzejima<br />
u Poljskoj, Njemačkoj i Austriji, koje je<br />
obišla rad<strong>na</strong> grupa CTIF-a predvođe<strong>na</strong><br />
mr. Rolfom Schambergerom, direktorom<br />
središnjeg vatrogasnog muzeja<br />
Vatrogasnog saveza Njemačke u Fuldi.<br />
Gospodin Schamberger iscrpno je izvijestio<br />
članove Komisije o tim radnim<br />
obilascima i predloženim certifi katima<br />
što je jednoglasno usvojeno od članova<br />
CTIF-Komisije za povijest vatrogastva.<br />
Gospodin Johann Sallaberger, predsjednik<br />
Komisije za povijest Vatroga-<br />
40 Vatrogasni vjesnik 11 [ 2009 ]<br />
snog saveza Austrije, informirao je članove<br />
komisije o aktivnostima<br />
među<strong>na</strong>rodne radne grupe za ocjenu vatrogasnih<br />
„oldtajmera“, koje je protekle<br />
godine u Austriji ocijenila rad<strong>na</strong> grupa i<br />
dodijelila im pripadajući certifi kat.<br />
Nakon podnesenih izvješća razvila se<br />
zanimljiva rasprava o daljnjim aktivnostima<br />
<strong>na</strong>vedenih radnih grupa ali i potrebi<br />
<strong>na</strong>stavka edukacije članstva Komisije,<br />
u obradi povijesne građe i predmeta<br />
povijesnih zbirki, za nove vatrogasne<br />
muzeje i povijesne zbirke diljem Europe.<br />
Naime već godi<strong>na</strong>ma se radi <strong>na</strong> nekoliko<br />
projekata za digitalnu obradu <strong>na</strong>jstarije<br />
evidentirane građe, zatim izradi temeljnih<br />
popisnika građe u mnogobrojnim<br />
vatrogasnim muzejskim centrima<br />
te posebno obradi vatrogasnih<br />
„oldtimera“. Budući se radi o povijesnoj<br />
pisanoj građi i dokumentima iz <strong>na</strong>jranijeg<br />
doba stvaranja vatrogastva kao suvremene<br />
organizacije, prema izrečenom<br />
mišljenju niza povjesničara, među kojima<br />
povjesničara Johan<strong>na</strong> Sallabergera<br />
(Austrija), Vilija Tomata (Slovenija) i<br />
Đure Gajdeka (Hrvatska), neophodno je<br />
što prije pokrenuti i zasebnu web-stranicu<br />
CTIF-Komisije za povijest vatrogastva<br />
Europe, kako bi vrijed<strong>na</strong> građa postala<br />
dostup<strong>na</strong> svim istraživačima<br />
povijesti u Europi i šire. Zamisao je da<br />
web-stranice izrade i svih muzeji,<br />
mahom državni muzeji vatrogastva, koji<br />
su dobili među<strong>na</strong>rodne certifi kate, kako<br />
bi njihov rad i građa bili dostupni <strong>na</strong>jširoj<br />
europskoj javnosti, jer je riječ o vatrogastvu<br />
kao z<strong>na</strong>čajnom dijelu europske<br />
tradicije i povijesnog <strong>na</strong>sljeđa tih zemalja.<br />
Na sjednici Komisije gospodin Dieter<br />
Jarausch, predavač iz Stuttgarta, Njemačke,<br />
održao je tematsko predavanje“<br />
Feuerwehren: Wie sind sie enstanden?“<br />
(Kako <strong>na</strong>staju vatrogas<strong>na</strong> društva?).<br />
U tom prikazu on je obrazložio sve činjenice<br />
z<strong>na</strong>čajne za <strong>na</strong>sta<strong>na</strong>k, a kasnije i<br />
priz<strong>na</strong>vanje godine <strong>na</strong>stanka dobro-<br />
voljnih vatrogasnih društava, od postojanje<br />
organizirane i uvježbane grupe<br />
ljudi, do <strong>na</strong>bavke i posjedovanja osnovne<br />
vatrogasne tehnike za zaštitu mjesta i<br />
održavanja osnivačkih skupova te priz<strong>na</strong>nja<br />
društava od strane vlasti. Zanimljive<br />
teze ovog predavanja nisu mogle<br />
mimoići niti prve vatrogasne promicatelja<br />
u Europi, među kojima djelovanja<br />
tvorničara, vatrogasaca i osnivača društava<br />
Metza i Magirusa.<br />
Slijedom tog sveobuhvatnog pristupa o<br />
ovoj ključnoj temi vatrogastva, bilo je<br />
neizbježno i razmatranje djelovanja<br />
prvih organiziranih vatrogasnih društava<br />
u Europi. Spomenuta pitanja o temeljnim<br />
uvjetima neophodnim da se<br />
utvrdi početak djelovanja vatrogasnih<br />
društava, zanimljiva su i za društva u<br />
Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici, koja temeljem<br />
određenih kriterija traže utvrđivanje<br />
i novih, mahom starijih, godi<strong>na</strong><br />
osnivanja društva. Iz vatrogasne prakse<br />
Europe<br />
Na sjednici CTIF-Komisije za povijest<br />
vatrogastva potvrđen je prijedlog Hrvatske<br />
vatrogasne zajednice da se slijedeći<br />
susret povjesničara i sjednica Komisije<br />
održi, krajem ruj<strong>na</strong> i početkom<br />
listopada 2010. godine u Varaždinu, Hrvatskoj,<br />
što je srdačno pozdravljeno od<br />
<strong>na</strong>zočnih članova i odano priz<strong>na</strong>nje<br />
Đuri Gajdeku, predstavniku Hrvatske,<br />
za dosadašnje uspješno trogodišnje lobiranje.<br />
Također je odlučeno da tema 18. među<strong>na</strong>rodnog<br />
simpozija bude posveće<strong>na</strong><br />
<strong>na</strong>stajanju <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnih vatrogasnih zajednica<br />
u Europi. Tako bi se po prvi put,<br />
<strong>na</strong> jednom mjestu i u jednoj knjizi, koja<br />
se obavezno tiska uz svaki simpozij,<br />
obradi povijest vatrogastva Europe, kao<br />
i posebnostima <strong>na</strong>stajanja pojedinih vatrogasnih<br />
zajednica <strong>na</strong> <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnom i<br />
regio<strong>na</strong>lnom nivou.<br />
Svečanim skupom u Među<strong>na</strong>rodnom<br />
vatrogasnom centru u Pribyslavi, koji je<br />
otvorio gospodin Walter<br />
Egger,predsjednik CTIF-a, počeo je 17.<br />
među<strong>na</strong>rodni simpozij povjesničara vatrogastva<br />
<strong>na</strong> temu „Vatrogastvo kao nositelj<br />
kulturnog života u selima i grado-
Aktualnosti<br />
vima“. Na skupu su sudjelovale<br />
delegacije iz 14 europskih zemalja: Velike<br />
Britanije, Francuske, Nizozemske,<br />
Danske, Norveške, Njemačke, Švicarske,<br />
Austrije, Bjelorusije, Poljske, Češke, Slovačke,<br />
Slovenije i Hrvatske. U njihovom<br />
sastavu <strong>na</strong>lazili su se i direktori deset vatrogasnih<br />
muzeja, od državnih muzeja u<br />
Njemačkoj, Poljskoj, Češkoj do poz<strong>na</strong>tih<br />
europskih muzeja Svetog Florija<strong>na</strong> u<br />
Austriji, Švicarskoj, Danskoj i Slovačkoj.<br />
Prisutnima su se obratili i <strong>na</strong>jviši dužnosnici<br />
vatrogastva u Češkoj, među kojima<br />
gospodin Karel Richter, starješi<strong>na</strong> Zajednice<br />
vatrogasaca Češke, Moravske i<br />
Šleske, te domaćini iz Pribyslava. Nazočni<br />
su se minutom šutnje odali počast<br />
istaknutim preminulim povjesničarima<br />
između održavanja dvaju simpozija,<br />
među kojima i zaslužnog organizatora i<br />
pisca dr. Jaromira Tauscha, iz Pribyslava,<br />
i<strong>na</strong>če počasnom predsjedniku među<strong>na</strong>rodne<br />
grupe za povijest vatrogastva pri<br />
CTIF-u i organizatoru većine dosadašnjih<br />
simpozija i njemačkom povjesničaru<br />
Heinzu Gläseru, iz Berli<strong>na</strong><br />
Tijekom trajanja skupa podneseno je 24<br />
referata iz 14 zemalja u kojima je obrađe<strong>na</strong><br />
rad<strong>na</strong> tema. Kao predstavnici Hrvatske<br />
vatrogasne zajednice skupu su se<br />
svojim predavanjima i power-point prezentacijom<br />
predstavili Biserka Vlahović<br />
s temom „Muzičke, kazališne i druge<br />
aktivnosti hrvatskog vatrogastva“ i Đuro<br />
Gajdek s temom „Gjuro Stjepan Deželić<br />
- otac hrvatskog vatrogastva.“ Spomenuti<br />
referati objavljeni su, zajedno sa<br />
svim ostalima u knjizi posvećenoj ovom<br />
simpoziju koja je tiska<strong>na</strong> u A4 formatu<br />
<strong>na</strong> 376 stranica.<br />
U prilozima knjige objavljeni su popisi<br />
dosadašnjih sudjelovanja <strong>na</strong> simpozijima<br />
iz kojeg je vidljivo da je gospođa<br />
Vlahović sudjelovala <strong>na</strong> četiri a Đuro<br />
Gajdek <strong>na</strong> 8 simpozija zašto je dobio i<br />
diplomu za posebne zasluge, te do sada,<br />
medalju za među<strong>na</strong>rodnu suradnju od<br />
Predsjedništva Vatrogasnog saveza Njemačke<br />
i Predsjedništva Vatrogasnog saveza<br />
Austrije.<br />
U duhu dosadašnje tradicije predstavnici<br />
<strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnih vatrogasnih zajednica<br />
razmjenili su broj<strong>na</strong> priz<strong>na</strong>nja za dosadašnju<br />
suradnju kako <strong>na</strong> simpoziju tako<br />
i između predstavnika pojedinih zajednica.<br />
U središtu pozornosti svih kolega,<br />
uz dužno poštovanje mnogobrojnih dobitnika<br />
priz<strong>na</strong>nja, bila su priz<strong>na</strong>nja koje<br />
je CTIF dodijelio dvojici <strong>na</strong>jstarijih i još<br />
uvijek aktivnih sudionika među<strong>na</strong>rodnih<br />
simpozija, vatrogasnih povjesničara-vetera<strong>na</strong><br />
ali i zaslužnih vatrogasnih<br />
djelatnika u svojim <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnim savezaima<br />
i CTIF-u: gospodi Williju Pfeff erliju<br />
iz Švicarske i Miroslavu Repyskom<br />
iz Češke.<br />
Tijekom drugog da<strong>na</strong> simpozija organi-<br />
ziran je cjelodnevni izlet sudionika u<br />
Prag, gdje smo posjetili istaknute kulturno-povijesne<br />
z<strong>na</strong>menitosti Praga.<br />
Susret povjesničara <strong>na</strong>stavljen je večernjim<br />
druženjem tijekom kojeg su razmijenjene<br />
brojne informacije a istodobno je<br />
održan i skup sakupljača z<strong>na</strong>kovlja i odličja.<br />
Tom prigodom predstavnici Slovenije<br />
i Hrvatske, gospodin Vili Tomat,<br />
dugogodišnji član CTIF-Komisije, ovaj<br />
put u ulozi prevoditelja i Đuro Gajdek,<br />
kao predstavnik HVZ-a, razgovarali su s<br />
predsjednikom Ctif-Komisije, gospodinom<br />
Farrenkopfom, o neophodnosti<br />
većeg i otvorenog rada ovog među<strong>na</strong>rodnog<br />
skupa. Tako je Gajdek predložio<br />
da se <strong>na</strong> predstojeće skupove pozovu<br />
predstavnici redakcija glavnih vatrogasnih<br />
listova u Europi te da se pokrene<br />
aktiv<strong>na</strong> međusob<strong>na</strong> suradnja u samim<br />
novi<strong>na</strong>rskim redakcijama. Ova inicijativa<br />
Hrvatske od posebnog je z<strong>na</strong>čaja u<br />
sveopćeim djelatnostima Hrvatske, uoči<br />
prijema u Europsku zajednicu. Sama činjenica<br />
da su hrvatski vatrogasci u samostalnoj<br />
državi Hrvatskoj, među prvima,<br />
stvorili mostove prema Europi,<br />
kako <strong>na</strong> raznim skupovima tako i <strong>na</strong> vatrogasnim<br />
<strong>na</strong>tjecanjima, obvezuje ih da<br />
<strong>na</strong>stave s tim među<strong>na</strong>rodnim susretima<br />
u kojima će uskoro i sami činiti dio europske<br />
zajednice.<br />
Đuro Gajdek<br />
11 [ 2009 ] Vatrogasni vjesnik 41
Aktualnosti<br />
Obilježeno 120. Obljetnica DVD-a MarijaBistrica<br />
U<br />
subotu 24. listopada održa<strong>na</strong> je<br />
svečanost proslave 120. godi<strong>na</strong><br />
Dobrovoljnog vatrogasnog društva<br />
Marija Bistrica. U vatrogasnom domu održa<strong>na</strong><br />
je sveča<strong>na</strong> sjednica, <strong>na</strong> kojoj je ukratko<br />
opisa<strong>na</strong> bogata povijest Bistričkog društva,<br />
a <strong>na</strong>kon toga uslijedio je svečani mimohod<br />
prema Trgu Pape Iva<strong>na</strong> Pavla II i sveta misa<br />
u Bazilici MBB-e, koju je predvodio rektor<br />
42 Vatrogasni vjesnik 11 [ 2009 ]<br />
bistričkog Svetišta i župnik u Mariji Bistrici<br />
vlč. Zlatko Koren. Proslava je održa<strong>na</strong> pod<br />
visokim pokroviteljstvom Hrvatskog sabora,<br />
a u sklopu svečane sjednice predstavlje<strong>na</strong><br />
je i prigod<strong>na</strong> monografi ja, izašla u<br />
povodu ove velike obljetnice za bistričke<br />
vatrogasce. A povijest bistričkog društva<br />
zaista je daleka i vrlo bogata. Društvo je<br />
osnovano 1889. godine, 25 godi<strong>na</strong> <strong>na</strong>kon<br />
Monografi ja 120 godi<strong>na</strong> Dobrovoljnog vatrogasnog<br />
društva Marija Bistrica<br />
U z proslavu velike obljetnice Dobrovoljnog vatrogasnog društva Marija Bistrica,<br />
120 godi<strong>na</strong> rada, tiska<strong>na</strong> je i prigod<strong>na</strong> monografi ja ‘’120 godi<strong>na</strong> Dobrovoljnog<br />
vatrogasnog društva Marija Bistrica’’. Ova je monografi ja plod rada<br />
desetak suradnika, koji su uz koordi<strong>na</strong>ciju predsjednika društva Stjepa<strong>na</strong> Kovačića,<br />
krenuli u otkrivanje brojnih povijesnih činjenica i zanimljivosti vezane uz<br />
DVD Marija Bistrica. Uz određene probleme, zbog nedostatka dokume<strong>na</strong>ta i<br />
građe, ali uz veliki trud i zalaganje već spomenutog predsjednika, monografi ja je<br />
ugledala svijetlo da<strong>na</strong> i zasigurno predstavlja trajan zapis o 120 bistričkih vatrogasnih<br />
godi<strong>na</strong>. Pored povijesnog pregleda 120 godi<strong>na</strong> DVD-a Marija Bistrica, monografi<br />
ja sadrži i kratku povijest hrvatskog vatrogastva, zatim kratku povijest samog<br />
mjesta Marija Bistrica, kao i zanimljive aspekte vjerskog, kulturnog i obrazovnog<br />
života u Mariji Bistrici, u svijetu poz<strong>na</strong>toj po marijanskom svetištu Majke Božje<br />
Bistričke. U monografi ji je korišten materijal iz monografi je koja je izašla prije 20<br />
godi<strong>na</strong>, prigodom 100. godišnjice društva, a koju je <strong>na</strong>pisao mr. sc. Josip Vuk. Uz<br />
njega autori su Elvis Lacković i mr. sc. Miroslav Kirinčić, ujedno i urednik, uz<br />
brojne suradnike, koji su pridonijeli da ova monografi ja usprkos svim problemima<br />
bude tiska<strong>na</strong> prije same proslave 120. godišnjice bistričkog društva. Uz predsjednika<br />
društva Stjepa<strong>na</strong> Kovačića, koji je neumorno u više od dvije godine prikupljao<br />
materijale za monografi ju kao suradnici pojavljuju se i <strong>na</strong>čelnik Općine Marija<br />
Bistrica dipl. ing. Stjepan Muhek, rektor bistričkog Svetišta vlč. Zlatko Koren,<br />
predsjednik VZ KZŽ-e Ivica Glas, zapovjednik VZ KZŽ i predsjednik VZ Općine<br />
Marija Bistrica Stjepan Skuliber, pomoćnik rav<strong>na</strong>telja Državne uprave za zaštitu i<br />
spašavanje i rav<strong>na</strong>telj Učilišta vatrogastva, zaštite i spašavanja Branko Smrekar,<br />
zatim Sandra Haban, Igor Kovačić BACC. ING., i rav<strong>na</strong>teljica bistričke knjižnice i<br />
čitaonice Mira Pižir.<br />
osnivanja prvog društva u Hrvatskoj, u Varaždinu.<br />
Društvo je osnovano zaslugom<br />
učitelja Josipa Kiri<strong>na</strong> osnovano. Iako dokumenti<br />
o osnivanju društva ne postoje<br />
sačuvan je zapisnik sa sjednice odbora od<br />
23. studenog 1889. godine. U to vrijeme vatrogasno<br />
društvo bilo je jedino društvo<br />
oko kojeg su se okupljali poljoprivrednici,<br />
obrtnici i činovnici. Jed<strong>na</strong> od z<strong>na</strong>čajnijih<br />
godi<strong>na</strong> bila je 1920. kada se bira novi<br />
upravni odbor od ljudi sposobnih za konstruktivni<br />
i suvremeni rad. Te godine niknula<br />
je ideja o početku izgradnje vatrogasnog<br />
doma. Već od 50-ih godi<strong>na</strong> počinju se<br />
održavati zajedničke vježbe s područnim<br />
društvima Selnica, Tugonica- Podgrađe i<br />
Sušobreg. Taj rad se <strong>na</strong>ročito poboljšao<br />
<strong>na</strong>kon osnivanja Općinskog vatrogasnog<br />
saveza 1955. god. Društvo je u svom radu<br />
imalo teških perioda, posebice u prvom i<br />
drugom svjetskom ratu, pa i za vrijeme domovinskog,<br />
ali je uvijek zahvaljujući radu i<br />
požrtvovnosti svojih članova, opstajalo i<br />
postajalo sve jače. Dobrovoljno vatrogasno<br />
društvo Marija Bistrica da<strong>na</strong>s se može pohvaliti<br />
jednim od <strong>na</strong>jljepših vatrogasnih<br />
domova, no ni tu se ne staje, već se radi <strong>na</strong><br />
proširenju istog koji bi bio još upotrebljiviji,<br />
kako za bistričke vatrogasce, tako i za profesio<strong>na</strong>lce,<br />
koji djeluju u sklopu doma u<br />
okviru ispostave Zagorske javne vatrogasne<br />
postrojbe koja je ove prostore <strong>na</strong>stanila<br />
05. studenog 2007. godine. U 120 godi<strong>na</strong><br />
postojanje članovi DVD-a Marija<br />
Bistrica izašli su <strong>na</strong> preko 250 intervencija<br />
gašenja požara. Neke od tih intervencija<br />
bile su posebno zahtjevne i teške, no u<br />
svima su vatrogasci Marije Bistrice pokazali<br />
ono što ih krasi: hrabrost, požrtvovnost<br />
i stručnost. Proteklih 120 godi<strong>na</strong> kroz<br />
DVD Marija Bistrica je prošlo preko 550<br />
članova društva od kojih su mnogi imali i<br />
preko 50 godi<strong>na</strong> aktivnog rada u Društvu.<br />
Da<strong>na</strong>s u svojim redovima DVD Marija Bistrica<br />
ima 78 članova (aktivnog i pričuvnog<br />
sastava). Društvo je udruženo u Vatrogasnu<br />
zajednicu općine Marija Bistrica,<br />
zajedno sa još tri društva s kojima postoji<br />
iznimno dobra i prijateljska suradnja. To<br />
su DVD Tugonica-Podgrađe, DVD Selnica<br />
i DVD Laz. U svojih 120 godi<strong>na</strong> postojanja,<br />
zahvaljujući <strong>na</strong>jhumanijim <strong>na</strong>čelima – bezrezervne<br />
pomoći bližnjima u nevolji,<br />
Društvo je uvijek imalo podršku mješta<strong>na</strong><br />
Marije Bistrice kojima i u budućim vreme-
Aktualnosti<br />
S.Kovačić i Ž. Popović M. Jurin i S.Kovačić<br />
nima stoji <strong>na</strong> raspolaganju. S pravom se<br />
može <strong>na</strong>glasiti kako je Dobrovoljno vatrogasno<br />
društvo Marija Bistrica da<strong>na</strong>s postalo<br />
moderno društvo sa velikom odgovornošću<br />
i brojnim zadacima, koje više<br />
nego uspješno izvršavaju članovi, koji su<br />
stupili ili stupaju u Društvo vođeni humanošću<br />
i <strong>na</strong>jpoz<strong>na</strong>tijim vatrogasni geslom<br />
''Vatru gasi – brata spasi''. Vođeni tim <strong>na</strong>čelima<br />
s ponosom su uz brojne prijatelje proslavili<br />
svojih prvih 120 godi<strong>na</strong>.<br />
Na proslavi brojni uglednici<br />
Proslavi 120 godi<strong>na</strong> bistričkog društva <strong>na</strong>zočili<br />
su i brojni uglednici. Kao predstavnik<br />
pokrovitelja, Hrvatskog sabora, slavljenike<br />
je pozdravio glavni vatrogasni zapovjednik<br />
RH Mladen Jurin. Među ostalim uzvanicima<br />
120. rođendan bistričkim vatrogas-<br />
Uskladiti pravilnike po mjerilima<br />
vatrogasaca i lokalne uprave i samouprave<br />
Detalj sa sjednice Koordi<strong>na</strong>cije VZ Sjeverozapadne Hrvatske<br />
U<br />
ponedjeljak 26. listopada u Koprivnici<br />
održa<strong>na</strong> sjednica Koordi<strong>na</strong>cija<br />
Vatrogasnih zajednica<br />
sjeverozapadne Hrvatske <strong>na</strong> kojoj su učestvovali<br />
predstavnici Međimurske, Varaždinske,<br />
Krapinsko-zagorske i Koprivničko<br />
cima čestitali su i <strong>na</strong>čelnik Hrvatske vatrogasne<br />
zajednice (HVZ) Željko Popović,<br />
potpredsjednik HVZ-e i predsjednik VZ<br />
Zagrebačke županije Stjepan Ptiček, pomoćnik<br />
rav<strong>na</strong>telja Državne uprave za zaštitu<br />
i spašavanje i rav<strong>na</strong>telj Učilišta vatrogastva,<br />
zaštite i spašavanja Branko Smrekar,<br />
rav<strong>na</strong>telj vatrogasne škole Stjepan Purgar,<br />
voditelj informativne i <strong>na</strong>kladničke djelatnosti<br />
HVZ-e i glavni urednik Vatrogasnog<br />
vjesnika Miroslav Kirinčić, predsjednik,<br />
zapovjednik i tajnik Vatrogasne zajednice<br />
KZŽ-e Ivica, Glas, Stjepan Skuliber i Rajko<br />
Jutriša, predsjednik skupštine KZŽ-e dr.<br />
Višeslav Ćuk i njegov zamjenik Josip Kovačić,<br />
<strong>na</strong>čelnik Općine Marija Bistrica<br />
Stjepan Muhek, rektor bistričkog Svetišta<br />
vlč. Zlatko Koren, te mnogi vatrogasni prijatelji<br />
iz mnogih društava: Tugonica-Pod-<br />
- križevačke županije, pod pre d sje da vanjem<br />
predsjednika Koordi<strong>na</strong>cije Iva<strong>na</strong><br />
Golubića. Prisutan bio je i <strong>na</strong>čelnik Hrvatske<br />
vatrogasne zajednice Željko Popović<br />
sa suradnicima. Prisutne kolege i<br />
prijatelje vatrogasce pozdravio je pred-<br />
građe, Laz, Selnica, Zlatar Bistrica, Sveti<br />
Matej, Zlatar, Konjšči<strong>na</strong>, Bedekovči<strong>na</strong>,<br />
Zabok, Radakovo, Petrovsko, Krapi<strong>na</strong>,<br />
Rakovec, Šemnica Gornja, Moravče, Vularija,<br />
Kuti<strong>na</strong> – grad, JVP KRK, JVP Krapi<strong>na</strong>,<br />
ZJVP Zabok, zatim sponzori do<strong>na</strong>tori<br />
i podupiratelji bistričkog društva.<br />
Lime<strong>na</strong> glazba uz vatrogasce<br />
Lime<strong>na</strong> glazba KUD-a ''Lovro Ježek'' redovito<br />
prati bistričke vatrogasce. U sastavu<br />
KUD-a je od njegovog osnivanja, no samo<br />
je pet godi<strong>na</strong> mlađa od DVD-a Marija Bistrica.<br />
Naime, odmah poslije osnivanja<br />
društva, ukazala se potreba da se, pored<br />
operativne jedinice, formiraju i druge sekcije.<br />
Tako je 1894. godine došlo do osnivanja<br />
glazbene sekcije. O<strong>na</strong> je u početku<br />
imala žičane instrumente, a kasnije se pretvara<br />
u limenu glazbu. U<strong>na</strong>toč nekim<br />
teškim razdobljima, glazba se uspjela održati<br />
zahvaljujući svim svojim članovima<br />
koji su iskazivali velik interes za tu vrstu<br />
glazbe te svojim voditeljima – kapelnicima:<br />
gospodinu Semoniću iz Krapine, kapelnicima<br />
iz gradske glazbe iz Varaždi<strong>na</strong>, iz<br />
vojne glazbe iz Zagreba, Dragutinu Vdoviću,<br />
Valentu Dijaniću, Stjepanu Mahmetu,<br />
Branku Jiraseku te u novije vrijeme Stjepanu<br />
Šobaku. Elvis Lacković<br />
sjednik VZ Koprivničko-križevačke županije<br />
Ivan Golubić, te ih upoz<strong>na</strong>o sa<br />
Dnevnim redom i zapisnikom sa zadnjeg<br />
sastanka Koordi<strong>na</strong>cije. Željko Popović opširnije<br />
je objasnio kako se radi ma novim<br />
Pravilnicima rada vatrogasnih zajednica,<br />
od kojih se neki trebaju mijenjati i novim<br />
Zakonom o vatrogastvu. Raspravljalo se i<br />
o prijedlogu pravilnika o <strong>na</strong>činu i programu<br />
osposobljavanja dobrovoljnih vatrogasaca,<br />
koji je prihvaćen uz manje izmjene.<br />
Prijedlog Pravilnika o polaganju<br />
stručnog ispita za vatrogasce s posebnim<br />
ovlastima i odgovornostima prikvačen je u<br />
cijelosti, dok je prijedlog u svezi novih pozivnih<br />
brojeva hitnih službi odlučeno da se<br />
raspravlja <strong>na</strong> Predsjedništvu HVZ. Zajedničke<br />
aktivnosti Koordi<strong>na</strong>cije u budućem<br />
razdoblju bit će usmjerene <strong>na</strong> pripremanju<br />
i usklađivanju novih Pravilnika rada vatrogasaca.<br />
Pod točkom razno raspravljalo<br />
se o novom Zakonu o vatrogastvu koji<br />
uskoro treba doći pred Sabor. D. R.<br />
11 [ 2009 ] Vatrogasni vjesnik 43
Aktualnosti<br />
Stoljeće rada DVD-a Hrnetić – Novaki<br />
Sveča<strong>na</strong> sjednica DVD-a Hrnetić –<br />
Novaki održa<strong>na</strong> u petak, bila je<br />
kru<strong>na</strong> obilježavanja stoljeća rada<br />
jednog od <strong>na</strong>jdugovječnijih društava <strong>na</strong><br />
području Karlovca. Kako je podsjetio<br />
predsjednik DVD-a Goran Franković,<br />
<strong>na</strong>selje Hrnetić kao župa postoji 675. godi<strong>na</strong>,<br />
o čemu svjedoče zapisi o postojanju<br />
župe, škola u <strong>na</strong>selju djeluje već 150 godi<strong>na</strong>,<br />
a vatrogasno društvo 100 godi<strong>na</strong>.<br />
Tijekom cijele godine održano je niz manifestacijama<br />
kroz koje su obilježe<strong>na</strong> ova<br />
velika tri jubileja.<br />
Nedavno pro<strong>na</strong>đe<strong>na</strong> dokumentacija, prilikom<br />
prikupljanja građe za Muzej vatrogastva<br />
grada Karlovca otkriva, međutim,<br />
da je organizirano vatrogastvo <strong>na</strong> ovom<br />
području datira i duže.<br />
Naime, Ivan Šimunić, karlovački grado<strong>na</strong>čelnik<br />
s početka prošlog stoljeća, bio je<br />
veliki zagovaratelj da DVD Karlovac ima<br />
svoju podružnicu i u Hrnetiću, te ga se<br />
može smatrati i začetnikom društva. Ti<br />
pisani tragovi svjedoče da se s organizacijom<br />
vatrogastva u Novakima i Hrnetiću<br />
započelo još 1903. godine. No, tek <strong>na</strong>kon<br />
velikog požara u Karlovcu 1909. kada se<br />
pokazalo, kazao je Franković, da vatrogasne<br />
službe <strong>na</strong> Turnju i Hrnetiću nisu<br />
djelovale ozbiljnije se pristupilo njihovoj<br />
organizaciji.<br />
Janko Matan tada je osnovao podružnicu<br />
u Novakima i bio je pokretač sustava vatrozaštite.<br />
Tada je bila velika povezanost<br />
sa DVD-om Karlovac i sve se radilo uz<br />
kontrolu DVD-a Karlovac. Njima treba<br />
zahvaliti jer iz toga društva iznjedrila se<br />
kasnije i profesio<strong>na</strong>l<strong>na</strong> postrojba te niz<br />
drugih društava <strong>na</strong> karlovačkom području,<br />
kazao je predsjednik društvaslavljenika.<br />
O proteklih 100 godi<strong>na</strong> rada u DVD-u su<br />
<strong>na</strong>pravili i kraći fi lm iz kojeg se moglo vi-<br />
44 Vatrogasni vjesnik 11 [ 2009 ]<br />
djeti, da je u godi<strong>na</strong>ma između dva<br />
svjetska rata društvo do 1933. djelovalo<br />
kao podružnica DVD-a Karlovac, te da te<br />
godine iz podružnice prerasta u samostalno<br />
dobrovoljno vatrogasno društvo.<br />
Uoči početka Drugog svjetskog rata<br />
Društvo je bilo izuzetno aktivno, ne samo<br />
u organiziranju zaštite od požara, nego i<br />
kao središte društvenog i kulturnog života,<br />
organizirajući vatrogasne zabave i<br />
slične manifestacije.<br />
U godi<strong>na</strong>ma <strong>na</strong>kon rata kreće veći razvoj<br />
društva <strong>na</strong>kon što je zakonodavstvo tadašnje<br />
države striktno propisalo organizaciju<br />
vatrogastva. Te je godine rad<br />
društva obilježio <strong>na</strong>jdugovječniji predsjednik<br />
– Dragutin Gobac, koji je bio<br />
predsjednik od 50-ih pa sve konca 70-ih<br />
godi<strong>na</strong> prošlog stoljeća, a potom doživotni<br />
počasni predsjednik. Pod njegovim<br />
je vodstvom krenula izgradnja vatrogasnog<br />
spremišta, koje kasnije preraslo u<br />
vatrogasni dom ili kako ga je <strong>na</strong>zvao<br />
Franković, “hram vatrogastva”. U radu<br />
društva sve više mjesta zauzimaju <strong>na</strong>tjecateljske<br />
ekipe, a70-te i 80-te bile su<br />
“zlatne godine društva”, kada je djelovalo<br />
osam <strong>na</strong>tjecateljskih ekipa i kada je DVD<br />
Hrnetić – Novaki brojao 120 članova.<br />
Početkom Domovinskog rata, upravo u<br />
tom vatrogasnom domu pokrenuta je 110.<br />
brigada ZNG/HV, a vatrogasci su tada<br />
aktivno sudjelovali u obrani grada. Nakon<br />
rata dolazi do smjene generacija <strong>na</strong> čelu<br />
Društva. Nova generacija orijentirala se<br />
prema radu s mladima tako je 1997. godine<br />
pokrenut Kup “Četiri rijeke”.<br />
Da<strong>na</strong>s je društvo odradilo jako puno i<br />
ima jedan od <strong>na</strong>juređenijih vatrogasnih<br />
domova, modernizirali su vozni park, a<br />
pomoć u tome pružili su im Vatrogas<strong>na</strong><br />
zajednica grada Karlovca i Karlovačke<br />
županije.<br />
Najzaslužnijima vatrogasne medalje<br />
U povodu 100. obljetnice Vatrogasnu medalju sa zlatnim obilježjem koju dodjeljuje<br />
HVZ dobili su Goran Franković i Marin Pavković. Vatrogasnu medalju<br />
sa srebrnim obilježjem koju dodjeljuje županijska vatrogas<strong>na</strong> zajednica<br />
dobili su Davor Benković, Darinko Kos, Darko Lukač, Denis Pecoja, Davor<br />
Protulipac, Marko Šoštarić i Dražen Vlaho. Vatrogasnu medalju s brončanim<br />
obilježjem gradske vatrgasne zajednice dobili su Iva<strong>na</strong> Furač, Marija Lukač,<br />
Lidija Novačić, Iva<strong>na</strong> Vnučec, Darko Krištof, Ivor Luić, Marinko Omrčen i<br />
Matija Požar. Još su dodijeljene zahvalnice i pismene pohvale članove društva<br />
te sponzorima.<br />
Uz brojne članove društva, <strong>na</strong> svečanoj<br />
sjednici bili predstavnici brojnih društava<br />
s područja Karlovca, kao i prijateljskog<br />
DVD-a Žminj. Vatrogasce je pozdravio i<br />
<strong>na</strong>čelnik Hrvatske vatrogasne zajednice<br />
Željko Popović, počasni predsjednik<br />
HVZ-e Teodor Fricki. kao i pročelnik Područnog<br />
ureda za zaštitu i spašavanje<br />
Maritin Barić, te dopredsjednik županijske<br />
vatrogasne zajednice Dragutin<br />
Rendulić.<br />
DVD Hrnetić – Novaki treće je o redu<br />
osnovano društvo u Vatrogasnoj zajednici<br />
grada Karlovca, i <strong>na</strong> širem području<br />
Karlovačke županije. Sto godi<strong>na</strong> rada i<br />
djelovanja jednog društva je mnogo, stvarano<br />
je dobrovoljnim, odgovornim i<br />
teškim radom, a uloženo je puno slobodnog<br />
vreme<strong>na</strong> ljudi koji su ga stvarali i<br />
onih koji su kasnije <strong>na</strong>stavili. Da<strong>na</strong>s slavimo<br />
100. godišnjicu. Imamo jedno stožerno<br />
dobro organiziramo društvo gdje<br />
su se <strong>na</strong>šli kao i prilikom osnivanja entuzijasti<br />
koji vole vatrogastvo i koji ga da<strong>na</strong>s<br />
uspješno vode. Imaju puno mladih članova<br />
tako da je i to jed<strong>na</strong> dobra budućnost<br />
i ovog DVD-a, ali i budućnost vatrogastva,<br />
<strong>na</strong>glasio je Rendulić čestitajući<br />
vatrogascima iz DVD Hrnetić - Novaki.<br />
Onima koji su sudjelovali u radu DVD-a,<br />
te onima koji su pomogli rad dobrovoljnih<br />
vatrogasaca dodijelje<strong>na</strong> su poseb<strong>na</strong> priz<strong>na</strong>nja<br />
i zahvalnice, a za dobro raspoloženje<br />
pobrinule su se članice KUD-a Sveta<br />
Margareta i Rečički sokoli.<br />
Ksenija Begović<br />
Vedran Skukan
Aktualnosti<br />
Održan 3. humanitarni malonogometni turnir - Heroji Kor<strong>na</strong>ta<br />
U<br />
Kraljevici je u organizaciji Dobrovoljnog<br />
vatrogasnog društva<br />
Kraljevica i MNK Gutman & Zele<br />
održan 3. HUMANITARNI MALONO-<br />
GOMETNI TURNIR -HEROJI KOR-<br />
NATA-. Uz pokroviteljstvo Grada Kraljevice,<br />
VZ Primorsko-goranske županije i<br />
niza sponzora turnir je pokrenut neposredno<br />
<strong>na</strong>kon Kor<strong>na</strong>tske tragedije. Prvu<br />
godinu prikuplje<strong>na</strong> sredstva uplaće<strong>na</strong> su u<br />
fond stradalih vatrogasaca <strong>na</strong> Kor<strong>na</strong>tima.<br />
Uspješnost turnira potakla je organiza-<br />
Svečano obilježe<strong>na</strong> 135. obljetnica<br />
<strong>na</strong>jstarijeg vatrogasnog društva<br />
Željko Popović uručuje Spomen priz<strong>na</strong>nje<br />
HVZ Ivanu Matosoviću<br />
U<br />
velikoj dvorani Hrvatskog doma<br />
u Križevcima u nedjelju 25. listopada<br />
svečano je obilježe<strong>na</strong> 135.<br />
godišnjica osnutka i uspješnog djelovanja<br />
DVD-a Križevci pod pokroviteljstvom<br />
grado<strong>na</strong>čelnika grada Križevaca Branka<br />
Hrga. Više od stotinu pedeset gostiju predstavnika<br />
brojnih društava, među kojima je<br />
bio pokrovitelj Branko Hrg sa suradnicima,<br />
prisutan bio je i Ivan Vuk potpredsjednik<br />
Županijske skupštine sa suradnicima,<br />
<strong>na</strong>čelnik Hrvatske vatrogasne<br />
tora da turnir postane tradicio<strong>na</strong>lan pa su<br />
prošle godine kupljene dvije volometrijske<br />
– infuzione pumpe za doziranje citostatika<br />
za potrebe Odjela onkologije Dječje<br />
bolnice Kantrida, a sredstva prikuplje<strong>na</strong><br />
<strong>na</strong> ovogodišnjem turniru u obliku čeka<br />
uplaće<strong>na</strong> su istom odjelu. Ukup<strong>na</strong> vrijednost<br />
do<strong>na</strong>cija iznosi preko 60.000,00 ku<strong>na</strong>.<br />
Na turniru je sudjelovalo 16 ekipa. Iako su<br />
postignuti rezultati bili u drugom planu,<br />
prvo mjesto <strong>na</strong> turniru osvojila je ekipa<br />
domaći<strong>na</strong> DVD Kraljevica ispred ekipa<br />
zajednice Željko Popović, predstavnik Državne<br />
službe za zaštitu i spašavanje i pomoćnik<br />
glavnog vatrogasnog zapovjednika<br />
Darko Lovrić, predsjednik VZ <strong>na</strong>še<br />
županije Ivan Golubić sa suradnicima, zapovjednici<br />
Javnih vatrogasnih postrojbi<br />
Koprivnice, Križevaca i Đurđevca Tucaković,<br />
Furmeg i Kicivoj, predsjednik VZ<br />
grada Križevaca Ivan Mužić, pročelnik<br />
područnog ureda DSZS Koprivnica Ivan<br />
Skec, predstavnici škola i Udruga, sponzori<br />
i do<strong>na</strong>tori te ostali gosti i uzvanici.<br />
Prisutne pozdravio je Ivan Matosović, koji<br />
je <strong>na</strong>kon toga u prigodnom referatu iznio<br />
povijest <strong>na</strong>šeg <strong>na</strong>jstarijeg vatrogasnog<br />
društva, koje tokom svog dugogodišnjeg<br />
djelovanja bilo nositelj brojnih aktivnosti<br />
<strong>na</strong> području grada Križevaca. Bogata povijest<br />
društva poz<strong>na</strong>ta je po brojnim aktivnostima<br />
koja su i da<strong>na</strong>s prisut<strong>na</strong>. Branko<br />
Hrg čestitajući društvu <strong>na</strong> ovoj velikoj i<br />
z<strong>na</strong>čajnoj obljetnici nije za boravio apostrofi<br />
rati da je grad Križevac, odnosno Požarno<br />
područje po broju vatrogasaca <strong>na</strong>jbrojnije<br />
u Hrvatskoj sa preko dvije i pol<br />
tisuće vatrogasca sa sve većim brojem<br />
Vatrogasci 93 –DVD Novi Vinodolski i<br />
ekipe HSP – Kraljevica. Za <strong>na</strong>jboljeg golma<strong>na</strong><br />
turnira proglašen je golman pobjedničke<br />
ekipe Ljubo Lastrić, a <strong>na</strong>jbolji<br />
strijelac je Vedran Pečanić iz ekipe Vatrogasci<br />
93 –DVD Novi Vinodolski.<br />
Nagrade <strong>na</strong>juspješnijima te pozdrave i riječi<br />
zahvale uputili su Zamjenik predsjednika<br />
DVD-a Kraljevica Lovro Čurić, Zamjenik<br />
Grado<strong>na</strong>čelnika Grada Kraljevica<br />
Rastko Davila i Zamjenik predsjednika<br />
VZ Primorsko-goranske županije Velibor<br />
Topolovec.<br />
Prijelazni pehar pobjednicima je uručio<br />
član DVD-a Kraljevica Mario Čurić koji je<br />
stjecajem životne sudbine, prošle godine<br />
kao igrač sudjelovao <strong>na</strong> humanitarnom<br />
turniru, a trenutno je korisnik doniranog<br />
aparata u Dječjoj bolnici Kantrida u Rijeci.<br />
Turnir je uz poziv za ponovno okupljanje<br />
dogodine zatvorio Aleksandar<br />
Saša Kružić – Zapovjednik DVD-a Kraljevica.<br />
mladih članova. Istaknuo je da će grad i<br />
dalje pomagati vatrogasce i vatrogastvo u<br />
svim segmentima djelovanja prema mogućnostima.<br />
Željko Popović čestitajući<br />
društvu <strong>na</strong> dugogodišnjem i zapaženom<br />
radu u ime Hrvatske vatrogasne zajednice<br />
predao je predsjedniku Ivanu Matosoviću<br />
Spomen priz<strong>na</strong>nje. Darko Lovrić uz čestitku<br />
također je predao Spomen zahvalnicu,<br />
a Ivan Golubić uz čestitku za visoki<br />
jubilej predao je Zahvalnicu VZ Županije.<br />
Prigodne poklone i čestitke uputili su i<br />
ostali gosti. Na kraju svečanosti posebno<br />
se zahvalio Ivan Matosović svima koji su<br />
pomogli u radu društva, sponzorima i do<strong>na</strong>torima,<br />
predstavnicima lokalne uprave i<br />
samouprave gradu Križevcu i Županiji <strong>na</strong><br />
pomoći društvu, predstavnicima društava<br />
među kojima su bili iz Šempetra iz Slovenije.<br />
Bila je to prilika da ispred svog društva<br />
svima njima uruči prigod<strong>na</strong> priz<strong>na</strong>nja i<br />
zahvalnice. Kulturno umjetnički program<br />
izveli su učenici OŠ "Vladimir Nazor" i<br />
tamburaši Glazbene škole "Albert Štriga" iz<br />
Križevaca.<br />
D. R.<br />
11 [ 2009 ] Vatrogasni vjesnik 45
Aktualnosti<br />
Dan otvorenih vrata Javne vatrogasne<br />
postrojbe Grada Zagreba<br />
Šesti po redu Dan otvorenih vrata<br />
Javne vatrogasne postrojbe Grada Zagreba<br />
održan je 10. Listopada <strong>2009.</strong><br />
godine u prostorijama Vatrogasne postrojbe<br />
Centar smještenoj u Savskoj cesti 1.<br />
Sada već tradicio<strong>na</strong>lni Dan otvorenih vrata<br />
održan je prvi puta 2003 godine, kada su se<br />
za sve posjetitelje a po<strong>na</strong>jviše za one <strong>na</strong>jmlađe<br />
otvorila vrata i svima se omogućilo<br />
da vide i upoz<strong>na</strong>ju vatrogasce, njihovu<br />
opremu i tehniku, te provedu jedno ugodno<br />
prijepodne te <strong>na</strong>uče i vide nešto novo.<br />
Nažalost, 2007 godine Dan otvorenih vrata<br />
nije održan zbog nesretno preminulih kor<strong>na</strong>tskih<br />
heroja, te se tada odlučilo da se<br />
Dan otvorenih vrata preskoči jer nije vrijeme<br />
za održavanje bilo kakvih vatrogasnih<br />
svečanosti.<br />
Na ulazu u krug postaje, goste je dočekao<br />
štand sa slatkišima koje su <strong>na</strong>jmlađi svakako<br />
z<strong>na</strong>li <strong>na</strong>jbolje iskoristiti, a potom se<br />
mogla vidjeti oprema koju vatrogasci koriste<br />
kako bi se zaštitili prilikom izvođenja<br />
svih vatrogasnih intervencija, vatrogas<strong>na</strong><br />
zaštit<strong>na</strong> odora, aparat za zaštitu dišnih orga<strong>na</strong>,<br />
vatrogas<strong>na</strong> kaciga i opasač, odijelo za<br />
potpunu zaštitu itd... ne reba niti <strong>na</strong>pominjati<br />
da su djeca morala osjetiti kako je to<br />
imati kacigu <strong>na</strong> glavi, primiti sjekiricu, vidjeti<br />
onu veliku masku koja im cijelu glavu<br />
zaštiti.....a sve to uz onu čokoladicu koju im<br />
mama još drži u rukama....a mogla se kupiti<br />
i majca kakvu nose <strong>na</strong>ši vatrogasci.<br />
Krenuvši dalje, mogla su se razgledati raz<strong>na</strong><br />
vatrogas<strong>na</strong> vozila, <strong>na</strong>val<strong>na</strong> vozila, autocisterne,<br />
total starog i novog tip (vozilo za<br />
gašenje prahom i ugljičnim dioksidom),<br />
akcidentno vozilo, tehnička vozila, vozilo<br />
za gašenje šumskih požara (DVD-a Šestine),<br />
a uz svako vozilo bila je njegova posada<br />
koja je svima objašnjavala čemu vozilo<br />
služi, kakvu opremu ima, dizala djecu u kabinu<br />
kako bi taj veliki kamion mogao ići<br />
brrrrm brrrrm....i pokazati im gdje je o<strong>na</strong>j<br />
gumb za tidu tidu tidu tidu.....koji je cjeli<br />
dan odzvanjao Savskom cestom 1....<br />
Čuli ste <strong>na</strong>s a niste vidjeli <strong>na</strong> dijelu....z<strong>na</strong>či<br />
da ste još uvijek sretan građanin.... a kako<br />
izgleda vatrogas<strong>na</strong> intervencija moglo se<br />
pogledati u šatoru uz prezentaciju slika i<br />
video fi lmova koje je pripremila Udruga<br />
profesio<strong>na</strong>lnih vatrogasaca Grada Zagreba.<br />
Tu se moglo vidjeti mnogo situacija <strong>na</strong> koje<br />
46 Vatrogasni vjesnik 11 [ 2009 ]<br />
<strong>na</strong>ilazimo, od prometa u Gradu, dolaska <strong>na</strong><br />
mjesto <strong>intervencije</strong>, samogašenje i mnogo<br />
drugih situacija <strong>na</strong> koje <strong>na</strong>ilazimo prilikom<br />
vatrogasnih intervencija.<br />
A kakvi su ono motori....tamo stričeki<br />
imaju i nekakve majce za <strong>na</strong>s....pa to su<br />
Motogasci....a kakve su to slike...dijele nekakve<br />
letke u kojima upozoravaju <strong>na</strong>s građane<br />
kako se po<strong>na</strong>šati kada se nešto dogodi,<br />
pa tu su i baloni....oni koji sami lete....eh da,<br />
to je bio zajednički štand Motogasaca i<br />
Udruge profesio<strong>na</strong>lnih vatrogasaca Grada<br />
Zagreba gdje se sve to moglo vidjeti i dobiti.<br />
Mama....tamo je čamac u bazenu...ja bi se<br />
vozio....ajmooooo.....a gle, tamo mogu špricati<br />
i biti ko pravi vatrogasac....ajoooj, a<br />
gle....idemo se dignuti malo...vidjeti Zagreb<br />
iz ptičje perspektive.....<br />
Da, moglo se voziti u čamcima po bazenu,<br />
uči u košaru vatrogasne autoljestve ili<br />
zglobne platforme, primiti vatrogasnu cijev<br />
i otvarati i zatvarati mlaz, moglo se....pojesti<br />
malo vrućih keste<strong>na</strong> koje je ekipa iz<br />
radione vrijedno pekla...a onda su <strong>na</strong> red<br />
dolazile vježbe. Prva je vježba održa<strong>na</strong> u<br />
11,00 sati te je druga održa<strong>na</strong> u 13,00 sati.<br />
Sve prisutne se pozvalo da priđu ogradi i<br />
pogledaju vježbu koja se odvijala <strong>na</strong> tornju<br />
vatrogasne postaje Centar.<br />
Vježbu je pripremila i izvodila I smje<strong>na</strong> VP<br />
Centar, a moglo se vidjeti spašavanje osobe<br />
sa vrha tornja pomoću autoljestve te sa<br />
prvog kata uskakanjem u zračni jastuk. Paralelno<br />
sa spašavanje se krenulo i sa gaše-<br />
njem požara a kako se potom urušilo stubište<br />
tornja, vatrogasci su se samoizbavom<br />
spustili <strong>na</strong> tlo te su potom izbavom sa dva<br />
užeta spustili trećeg čla<strong>na</strong> sa drugog kata<br />
tornja.<br />
Nakon što je vreća sa užetom lupila u pod,<br />
krenuo je iz košare autoljestve vatrogasac<br />
noseći Hrvatsku zastavu, spasiti se spuštanje<br />
po užetu što je bilo vrlo efektno sudeći<br />
prema uzdasima svih prisutnih.<br />
I tako, malo po malo došlo je vrijeme kada<br />
se vrata zatvaraju.<br />
Na kraju možemo biti vrlo zadovoljni odazivom<br />
građa<strong>na</strong>, <strong>na</strong>dasve djecom koja su<br />
bila <strong>na</strong>jveselija i koju je sve zanimalo. Dan<br />
otvorenih vrata pokazao se kao dobar <strong>na</strong>čin<br />
prezentacije vatrogastva i vatrogasne struke<br />
te se nikako ne smije preskočiti u <strong>na</strong>rednim<br />
godi<strong>na</strong>ma.<br />
Sljedeće godine je 100-ta godišnjica JVP-a<br />
Zagreb, ili kako se onda zvalo Profesio<strong>na</strong>lne<br />
vatrogasne straže koja je sa radom<br />
započela 01. ruj<strong>na</strong> 1910 godine.<br />
Nadamo se da će se ta obljetnica dostojno<br />
proslaviti, prema riječima Zapovjednika<br />
postojbe G. Mlade<strong>na</strong> Malčića to neće biti<br />
„samo“ Dan otvorenih vrata, monografi ja<br />
je već pri kraju a i mnogo drugih aktivnosti<br />
je u planu, no pitanje je kako će ova global<strong>na</strong><br />
ekonomska kriza utjecati <strong>na</strong> sve to,<br />
pa se <strong>na</strong>damo da će se situacija popraviti i<br />
dostojno se obilježiti ovih prvih sto godi<strong>na</strong>...<br />
UPVZ<br />
www.profesio<strong>na</strong>lni-vatrogasci-zagreb.hr
Aktualnosti<br />
Senjski grado<strong>na</strong>čelnik primio vatrogasce koji<br />
su ovog ljeta gasili veliki požar kod Senja<br />
Senjski grado<strong>na</strong>čelnik Darko Nekić<br />
sredinom listopada primio je predstavnike<br />
vatrogasnih postrojbi iz Ličko-senjske<br />
i Primorsko-goranske županije,<br />
pripadnike Državne uprave za zaštitu i spašavanje,<br />
Državne interventne postrojbe te<br />
Ministarstva obrane koji su bili uključeni<br />
u gašenje velikoga požara koji je 30. kolovoza<br />
buknuo nedaleko od Senja. U požaru<br />
je, podsjetimo, izgorjelo oko 60 hektara<br />
trave, makije i borove šume, a vatre<strong>na</strong> je<br />
stihija zaprijetila i samome Senju. Nakon<br />
cjelodnevne borbe s vatrom i jakim vjetrom,<br />
požar je stavljen pod kontrolu, bez<br />
ljudskih žrtava i materijalne štete <strong>na</strong> stambenim<br />
objektima.<br />
Obraćajući se okupljenima, grado<strong>na</strong>čelnik<br />
Nekić još je jednom zahvalio svima koji su<br />
se odazvali pozivu u pomoć te se hrabro i<br />
bez rezerve uključili u borbu sa vatrenom<br />
stihijom.<br />
- Iako je požar bio velik, a vremenski uvjeti<br />
izrazito nepovoljni, niti jed<strong>na</strong> kuća nije izgorjela,<br />
niti je itko stradao. To je veliki<br />
uspjeh kojemu ste svi vi pridonijeli, istaknuo<br />
je grado<strong>na</strong>čelnik od kojega su zahvalnice<br />
i prigodne poklone dobili JVP Grada<br />
Senja, JVP Grada Gospića, VZ Grada Senja,<br />
VZ Grada Otočca, VZ Ličko-senjske županije<br />
te DVD-ovi Senj, Sveti Juraj, Krasno,<br />
Otočac i Brinje. Grado<strong>na</strong>čelnik je zahvalnice<br />
dodijelio i predstavnicima DIP-a<br />
Zadar, DUZS-a Gospić te Ministarstva<br />
obrane. Iz Primorsko-goranske županije<br />
<strong>na</strong>grade su dodijeljene VZ Primorsko-goranske<br />
županije, JVP-ovima gradova Rijeke,<br />
Opatije, Crikvenice i Krka te DVD-ima<br />
Novi Vinodolski i Jelenje.<br />
Kolegama vatrogascima zahvalio je i zapovjednik<br />
JVP-a Grada Senja Željko Prpić<br />
<strong>na</strong>glasivši kako je suradnja vatrogasaca<br />
Ličko-senjske i Primorsko-goranske županije<br />
godi<strong>na</strong>ma izvanred<strong>na</strong>, što se potvrdilo<br />
i prilikom ovoljetnoga požara. Prpić se zahvalio<br />
i Hrvatskoj vojsci koja je poslala četiri<br />
ka<strong>na</strong>dera <strong>na</strong> gašenje požara.<br />
General bojnik Mate Obradović, zapovjednik<br />
protupožarnih <strong>na</strong>mjenskih s<strong>na</strong>ga<br />
Oružanih s<strong>na</strong>ga RH rekao je pak kako su<br />
ka<strong>na</strong>deri letjeli u iznimno teškim uvjetima<br />
jer se <strong>na</strong>d čitavim područjem Senja <strong>na</strong>dvio<br />
gusti dim, ali su, usprkos tome, odradili<br />
svoj posao. Istodobno, general bojnik Obradović<br />
podsjetio je i <strong>na</strong> činjenicu da od četiri<br />
dalekovoda jedan nije bio isključen što je<br />
<strong>na</strong>kon bacanja vodene bombe iz ka<strong>na</strong>dera<br />
izazvalo eksploziju u kojoj, <strong>na</strong> sreću, nitko<br />
nije stradao. - To je propust, istaknuo je general<br />
bojnik, koji se nije smio dogoditi.<br />
Okupljeni su se vatrogasci složili s mišljenjem<br />
zapovjednika VZ-a Primorsko-goranske<br />
županije Slavka Gauša koji je rekao<br />
kako bi <strong>na</strong>kon svake <strong>intervencije</strong>, pogotovo<br />
tako velike i zahtjevne, sve relevantne<br />
službe trebale <strong>na</strong>praviti a<strong>na</strong>lizu <strong>intervencije</strong><br />
te detektirati probleme i propuste kako<br />
se oni ne bi po<strong>na</strong>vljali.<br />
Naposljetku istaknimo i to kako će pročelnik<br />
Područnoga ureda DUZS-a Gospić<br />
Joso Živković središnjici DUZS-a uputiti<br />
prijedlog da se intervencija <strong>na</strong> senjskome<br />
požaru proglasi pothvatom godine.<br />
Vanda Radetić-Tomić<br />
Otvorene novouređene prostorije CPA i RSIŽ u Puli<br />
Prigodnom svečanošću 29. listopada<br />
u Puli su (<strong>na</strong> Valsali<strong>na</strong>ma 31) otvorene<br />
novouređene prostorije Centra<br />
podvodnih aktivnosti (CPA) i Stožera traganja<br />
i spašavanja Istarske županije. Među<br />
više uzvanika bili su pulski grado<strong>na</strong>čelnik<br />
Boris Miletić, županijski pročelnik Jotip<br />
Zidarić, lučki kapatan Josip Lazarić, zamjenik<br />
županijskog vatrogasnog zapovjednika<br />
Klaudio Karlović i drugi. Sudionike<br />
svečanosti pozdravio je grado<strong>na</strong>čelnik<br />
Miletić,koji je istaknuo važnost djelovanja<br />
CPA Pula i Stožera, a o tome su govorili i<br />
predsjednik CPA Ivan Franinović i predsjednik<br />
Ronilačkog saveza Istarske županije<br />
(RSIŽ) Lucio Lorencin. (ač) Ivan Franinović, predsjednik CPA Pula otvara svečanost otvaranja novouređenih prostorija<br />
11 [ 2009 ] Vatrogasni vjesnik 47
Aktualnosti<br />
Na usavršavanju u PGŽ francuski vatrogasci<br />
hvalili hrvatski vatrogasni sustav<br />
Francuski vatrogasni časnici Yves<br />
Corre i Christophe Dy iz Marseillea<br />
desetak su da<strong>na</strong> tijekom srpnja<br />
boravili u Hrvatskoj, dok su u kolovozu<br />
Hrvatsku posjetili Pierre Borgogno<br />
(Aix-En-Provence) i Didier Mora (Port-<br />
Saint-Louis). Istodobno, po dvojica hrvatskih<br />
vatrogasaca tijekom ljeta boravila<br />
su u Francuskoj. Razmje<strong>na</strong><br />
vatrogasaca dio je sporazuma o vatrogasnoj<br />
suradnji dviju država koji se primjenjuje<br />
od početka ove godine, a potpisali<br />
su ga ministri unutarnjih poslova<br />
Hrvatske i Francuske.<br />
Organizator dolaska francuskih vatrogasaca<br />
u Hrvatsku bila je Držav<strong>na</strong><br />
uprava za zaštitu i spašavanje koja je domaćinstvo<br />
povjerila Vatrogasnoj zajednici<br />
Primorsko-goranske županije.<br />
Tijekom boravka u PGŽ, francuski su<br />
vatrogasci upoz<strong>na</strong>li hrvatski vatrogasni<br />
ustroj, posjetili mnoge vatrogasne zajednice<br />
u županiji i izvan nje ( Rijeka, Opatija,<br />
Krk, Rab, Učka, Zadar, Gorski kotar,<br />
Viškovo…) te se upoz<strong>na</strong>li s hrvatskim<br />
modelom gašenja šumskih požara.<br />
Francuski su vatrogasci bili impresionirani<br />
viđenim pa nisu štedjeli riječi hvale.<br />
- Vrlo smo zadovoljni što smo imali priliku<br />
upoz<strong>na</strong>ti ovako dobru vatrogasnu<br />
organizaciju, kakva je u Primorsko-goranskoj<br />
županiji. Vidjeli smo riječku<br />
profesio<strong>na</strong>lnu postrojbu koja je jako<br />
dobro opremlje<strong>na</strong> i ustroje<strong>na</strong>. I vaši su<br />
48 Vatrogasni vjesnik 11 [ 2009 ]<br />
DVD-ovi <strong>na</strong> visokoj razini, čak bolje organizirani<br />
nego u Francuskoj. Izne<strong>na</strong>dila<br />
<strong>na</strong>s je velika učinkovitost koju ste<br />
pokazali u tunelima (tunel Učka), u tom<br />
segmentu mi smo <strong>na</strong> nižoj razini. I vaš<br />
zapovjedni sustav čini <strong>na</strong>m se bolji jer je<br />
manje krut od francuskoga što ga čini<br />
bržim i učinkovitijim. Puni smo pozitivnih<br />
dojmova. Uz profesio<strong>na</strong>l<strong>na</strong> saz<strong>na</strong>nja,<br />
izdvajamo i panoramski let avionom,<br />
posjet Platku i plani<strong>na</strong>rskome<br />
domu <strong>na</strong> Hahliću. Gdje god smo bili,<br />
osjetili smo srdačnu dobrodošlicu i zato<br />
svima hvala, a posebno <strong>na</strong>šem dragom<br />
domaćinu – DVD-u Jelenje u kojemu<br />
smo noćili i njegovom predsjedniku<br />
Marku Kovačiću, <strong>na</strong>šem vodiču i prevoditelju,<br />
kao i Sanjinu Blaževiću iz JVP-a<br />
Grada Rijeke, istaknuli su časnici Yves<br />
Corre i Christophe Dy.<br />
Corre i Dy i<strong>na</strong>če su zapovjednici smje<strong>na</strong><br />
u vatrogasnome centru u Marseilleu,<br />
drugome gradu po veličini u Francuskoj,<br />
koji ima čak 1200 vatrogasaca. Prema<br />
njihovom mišljenju, hrvatsko je vatrogastvo<br />
vrlo dobro organizirano, a u nekim<br />
je segmentima, ističu, otišlo i dalje od<br />
francuskoga. Tako su, primjerice, <strong>na</strong>kon<br />
posjeta MG-u, riječkoj tvrtki za proizvodnju<br />
vatrogasnih vozila i opreme,<br />
francuski gosti primijetili kako je tehnologija<br />
koju ta tvrtka primjenjuje daleko<br />
ispred francuske. - Mi u Francuskoj<br />
imamo strogo propisane standarde koji<br />
zapravo koče uvođenje novih tehnologija<br />
i dostignuća, što kod vas očito nije<br />
slučaj. Nadalje, za razliku od <strong>na</strong>s, pri intervencijama<br />
vi koristite kombinira<strong>na</strong><br />
vatrogas<strong>na</strong> vozila s visokim pritiskom.<br />
Kad se vratimo u Marseille, spomenut<br />
ćemo to mjerodavnima jer se uporaba<br />
visokoga tlaka kod vas pokazala dobra<br />
zbog više razloga, među ostalim, manja<br />
je potrošnja vode, ističu Francuzi.<br />
Ono što bi se u hrvatskome vatrogastvu<br />
moglo poboljšati, prema mišljenju francuskih<br />
vatrogasaca jest krizni me<strong>na</strong>džment<br />
i planovi postupanja u kriznim<br />
situacijama. - Ako ti planovi i postoje,<br />
nisu <strong>na</strong> vidljivome mjestu. U krizama je<br />
obično malo vreme<strong>na</strong> za reagiranje pa bi<br />
svi kontakt telefoni i općenito planovi<br />
funkcioniranja u takvim situacijama<br />
trebali biti <strong>na</strong> vidljivim mjestima u vatrogasnim<br />
postajama, ističu Francuzi.<br />
I druga dvojica francuskih časnika - Pierre<br />
Borgogno i Didier Mora također su<br />
istaknuli kako je hrvatski vatrogasni<br />
ustroj dobro „pokriven“ ljudstvom i<br />
opremom. - Posebno <strong>na</strong>s je oduševio entuzijazam,<br />
susretljivost i želja da <strong>na</strong>m se<br />
prezentirate i da <strong>na</strong>m pomognete. Kod<br />
<strong>na</strong>s je sve profesio<strong>na</strong>lizirano do te mjere<br />
da se ta nesebičnost počela gubiti, istaknuli<br />
su francuski časnici. I oni su zapazili<br />
kako to što hrvatski vatrogasci sami<br />
mogu kreirati opremanje vatrogasnih<br />
vozila predstavlja veliki plus u odnosu<br />
<strong>na</strong> francusko vatrogastvo gdje je sve<br />
standardizirano.<br />
- Ono što <strong>na</strong>m se čini da biste mogli poboljšati<br />
jesu <strong>intervencije</strong> pri brodskim<br />
<strong>požari</strong>ma o kojima još puno morate <strong>na</strong>učiti.<br />
Primjerice, nemate izolacijske aparate<br />
(kisikaše) sa zatvorenim sustavom,<br />
a to bi bilo jako važno, istaknuli su Francuzi.<br />
Tijekom boravka u PGŽ, za francuske je<br />
vatrogasce upriličen i prijam u Primorsko-goranskoj<br />
županiji tijekom kojega je<br />
<strong>na</strong>glašeno kako PGŽ posljednjih šest godi<strong>na</strong><br />
nije imala većega požara što je,<br />
među ostalim, posljedica i dobro uhodanoga<br />
sustava preventive.<br />
Pri kraju boravka u Hrvatskoj za francuske<br />
su vatrogasce upriličene i opro-
Aktualnosti<br />
štajne večere <strong>na</strong> kojima je bila i Catherine<br />
Bonnet, ataše za unutarnje poslove<br />
Republike Francuske pri Francuskome<br />
veleposlanstvu u Zagrebu i Mladen Vinković,<br />
zamjenik glavnoga vatrogasnoga<br />
zapovjednika Republike Hrvatske. Tom<br />
se prilikom Vinković zahvalio VZ Primorsko-goranske<br />
županije <strong>na</strong> prihvatu<br />
francuskih kolega, dok je ataše Bonnet<br />
istaknula kako je zadivlje<strong>na</strong> gostoprimstvom<br />
Hrvata, njihovom susretljivošću i<br />
brigom za francuske vatrogasce. Zbog<br />
toga je njezin ured dodijelio VZ Primorsko-goranske<br />
županije, DVD-u Jelenje i<br />
Općini Jelenje Francusko poseb<strong>na</strong> priz<strong>na</strong>nja,<br />
tj. medalje za među<strong>na</strong>rodnu suradnju.<br />
Komentirajući razmjenu vatrogasaca,<br />
županijski vatrogasni zapovjednik<br />
Slavko Gauš <strong>na</strong>glasio je kako je to <strong>na</strong>jbolji<br />
<strong>na</strong>čin stjecanja novih z<strong>na</strong>nja i iskustava.<br />
– Dobro je upoz<strong>na</strong>ti se s tuđim<br />
iskustvima jer tako <strong>na</strong>jbolje možemo vidjeti<br />
gdje <strong>na</strong>m je mjesto u europskim<br />
okvirima. Prema onome što smo čuli od<br />
<strong>na</strong>ših francuskih kolega, hrvatsko se vatrogastvo<br />
ne mora sramiti, štoviše, pokazalo<br />
se da su i oni imali što <strong>na</strong>učiti od<br />
<strong>na</strong>s, kao i mi od njih. Naša je vatrogas<strong>na</strong><br />
zajednica poz<strong>na</strong>ta po tome što veliku<br />
pozornost posvećuje izobrazbi svojih<br />
kadrova. Stoga podupiremo ovakve inicijative,<br />
puno ulažemo u njih, a činit<br />
ćemo to i dalje, u skladu s <strong>na</strong>šim mogućnostima<br />
– rekao je Gauš.<br />
Na kraju istaknimo da su Francuzi, komentirajući<br />
Hrvatsku općenito, <strong>na</strong>pomenuli<br />
da su im se i zemlja i ljudi jako<br />
svidjeli. Vratit će se, kažu, ponovno, ali<br />
kao turisti.<br />
Vanda Radetić-Tomić<br />
VII. <strong>na</strong>tjecanje vatrogasnih<br />
ekipa u terenskim vozilima<br />
Sedmo tradicio<strong>na</strong>lno među<strong>na</strong>rodno<br />
<strong>na</strong>tjecanje vatrogasnih ekipa u terenskim<br />
vozilima «Medulin <strong>2009.</strong>»,<br />
održano 24. listopada, ponovo je potvrdilo<br />
da je riječ o izvrsnom susretu i druženju<br />
vatrogaskinja i vatrogasaca, ovoga<br />
puta, ekipe tri<strong>na</strong>est dobrovoljnih vatrogasnih<br />
društava te Javne vatrogasne postrojbe<br />
Labin. Natjecalo se 14 ekipa u<br />
muškoj i ženskoj konkurenciji iz DVD-a<br />
Kumrovec, Ližnjan, Bale, Tuhelj, Remetinec,<br />
Pula, Novi Marof, Faža<strong>na</strong>-Brioni,<br />
Rakovec, Crknica, Pićan, JVP Labin te<br />
Medulin, ženska i muška ekipa.<br />
Ekipe sastavljene od po četiri čla<strong>na</strong>/članice,<br />
terenskim su vozilima morale zadanom<br />
trasom, prema putnoj knjizi, <strong>na</strong><br />
određenim mjestima izvoditi raznolike<br />
vježbe spasilačkih intervencija: spašavanje<br />
unesrećenog iz vozila u plamenu i<br />
gašenje zapaljenog vozila, intervencija<br />
<strong>na</strong> moru s gumenim plovilom, vježba u<br />
tunelu, korištenje hidranta te <strong>na</strong> kraju<br />
vježba s preprekama. Ukupni plasman<br />
ekipa predstavlja sumu vreme<strong>na</strong> vožnje i<br />
ostvarenog vreme<strong>na</strong> izvođenja šest<br />
vježbi. Glavni sudac <strong>na</strong>tjecanja bio je<br />
Lucio Lorencin, a <strong>na</strong>čela kompjutorske<br />
obrade rezultata djelo su ing. Nebojše<br />
Živkovića. Lorencin i Živković dugogo-<br />
dišnji su članovi DVD-a Medulin.<br />
Diplome za sudjelovanje te Pokale i Diplome<br />
<strong>na</strong>jboljim ekipama uručili su Božidar<br />
Mezulić, pomoćnik županijskog<br />
vatrogasnog zapovjednika i Marin Mihovilović,<br />
predsjednik DVD-a Medulin.<br />
U muškoj konkurenciji pobijedila je<br />
ekipa DVD-a Remetinec, drugo mjesto<br />
osvojila je ekipa DVD-a Tuhelj, dok je<br />
treće mjesto zauzela ekipa DVD-a Bale.<br />
Evo redoslijeda plasma<strong>na</strong> ostalih ekipa:<br />
4. Novi Marof, 5. Rakovec, 6. Crknica, 7.<br />
Medulin (muški), 8. Ližnjan, 9. Medulin<br />
(ženska ekipa), 10. JVP Labin, 11. Kumrovec,<br />
12. Pićan, 13. Pula i 14. Faža<strong>na</strong>-<br />
Brioni.<br />
Na VII. Natjecanju vatrogasnih ekipa u<br />
terenskim vozilima sudjelovala je samo<br />
ženska ekipa DVD-a Medulin, koja se<br />
plasirala <strong>na</strong> izvrsno 9. mjesto u konkurenciji<br />
muških ekipa.<br />
Na slikama: DVD Medulin je bio ne<br />
samo odličan domaćin i organizator<br />
VII. Natjecanja vatrogasnih ekipa u terenskim<br />
vozilima nego uspješan i u <strong>na</strong>tjecateljskom<br />
dijelu, posebice ženska<br />
ekipa.<br />
- Diplomu i pokal za 1. mjesto zasluženo<br />
je osvojila ekipa DVD-a Remetinec<br />
A.Č.<br />
11 [ 2009 ] Vatrogasni vjesnik 49
Aktualnosti<br />
Grado<strong>na</strong>čelnik Otočca u službenom posjetu vatrogascima<br />
Grado<strong>na</strong>čelnik Otočca g. Mario<br />
Barković, a ujedno i izaslanik<br />
župa<strong>na</strong> Ličko-senjskog, g. Mila<strong>na</strong><br />
Jurkovića koji je i predsjednik Vatrogasne<br />
zajednice Ličko- senjske županije<br />
, 27. listopada <strong>2009.</strong> godine službeno<br />
je posjetio Vatrogasnu zajednicu Grada<br />
Otočca i Dobrovoljno vatrogasno<br />
društvo Otočac.<br />
Prijavak Grado<strong>na</strong>čelniku podnio je zapovjednik<br />
Vatrogasne zajednice Grada<br />
Otočca g.Marinko Krmec <strong>na</strong>kon čega je<br />
izvrše<strong>na</strong> smotra članova postrojbe, te intoniranje<br />
Državne i Vatrogasne himne.<br />
Uz Grado<strong>na</strong>čelnika svečanosti je prisustvovao<br />
i zamjenik grado<strong>na</strong>čelnika g.<br />
Hrvoje Ostović, zapovjednik Vatrogasne<br />
zajednice Ličko-senjske županije g. Ivica<br />
Radošević, član Predsjedništva HVZ-a i<br />
predsjednik Vatrogasne zajednice Grada<br />
Otočca g. Ivan Marković, podpredsjednik<br />
Vatrogasne zajednice Grada<br />
Otočca g.Milan Grahovac – Milić, tajnik<br />
DVD-a Otočac i VZG Otočca g. Ivica<br />
Matasić – Šuban, zapovjednici i predsjednici<br />
postrojbi članica vatrogasne zajednice<br />
Grada Otočca (Dobrovoljnih<br />
vatrogasnih društava Otočac, Si<strong>na</strong>c,<br />
Kuterevo, Brinje i Vrhovine), 70 operativnih<br />
vatrogasaca , 20 članova vatrogasne<br />
mladeži i 8 vetra<strong>na</strong>.<br />
Zapovjednik je <strong>na</strong>zočne upoz<strong>na</strong>o sa postojećom<br />
raspoloživom tehnikom,<br />
opremom i aktivnostima provedenim u<br />
50 Vatrogasni vjesnik 11 [ 2009 ]<br />
zadnjih godinu da<strong>na</strong>, te iskazao zadovoljsto<br />
i <strong>na</strong>jsrdačniju zahvalu beskompromisnoj<br />
uzajamnoj suradnji, razumijevanju<br />
i podršci koju Grad i Županija<br />
daju otočkim vatrogascima. Istaknuo je<br />
da Dobrovoljno vatrogasno društvo<br />
Otočac ima oko 300 ljudi u svom članstvu,<br />
od članova mladeži, operativne<br />
postrojbe, vetera<strong>na</strong>, pa do članova Puhačkog<br />
orkestra koji brani boje Grada<br />
diljem Hrvatske. Istaknuo je opremljenost<br />
DVD-a Otočac i VZG Otočca, te<br />
<strong>na</strong>glasio da još neophodno nedostaje<br />
jedan čamac koji bi služio za potrebe<br />
spašavanja <strong>na</strong> rijeci Gackoj i jezerima <strong>na</strong><br />
području Grada Otočca.<br />
Okupljenima se obratio i grado<strong>na</strong>čelnik<br />
Barković koji je pohvalio rad i požrtvovnost<br />
vatrogasaca te istaknuo kako se<br />
njihov dobrovoljni rad ne može ničim<br />
platiti. U z<strong>na</strong>k zahvalnost vatrogascima<br />
Grad će sve operativne članove vatrogasnih<br />
postrojbi <strong>na</strong> području Grada Otočca<br />
osloboditi plaćanja komu<strong>na</strong>lne <strong>na</strong>k<strong>na</strong>de.<br />
- " Vi ste ponos i dika grada Otočca i cijele<br />
županije. Vaš rad i požrtvovnost su<br />
nemjerljivi, građani vam vjeruju i drže<br />
vas kao zaštitnike Grada. Čast je da<strong>na</strong>s<br />
biti s vama, hrabrim ljudima koji se bez
Aktualnosti<br />
ustezanja upuštaju u koštac s vatrenom<br />
stihijom i drugim pogibeljima. Ovdje su<br />
i veterani koji imaju 60 godi<strong>na</strong> staža u<br />
vatrogastvu. Da je vatrogastvo u Gradu<br />
Otočcu vrijed<strong>na</strong> i štova<strong>na</strong> tradicija, vidimo<br />
i po tome što se sve više mladih<br />
ljudi okuplja ovdje. Marljivo uče želeći se<br />
jednoga da<strong>na</strong> priključiti svojim starijim<br />
kolegama. Materijalno-tehničko opremanje<br />
vatrogasaca uz stalne edukacije i<br />
vježbe čine cjelinu bez koje ovaj sustav<br />
ne bi funkcionirao. Srca vas vatrogasaca<br />
oduvijek kucaju za <strong>na</strong>š grad i svakog stanovnika<br />
jer ste <strong>na</strong>s svojim humanim<br />
radom zadužili nebrojeno puta, kazao je<br />
grado<strong>na</strong>čelnik Mario Barković "<br />
Bila je to prigoda da se Grado<strong>na</strong>čelnik i<br />
njegovi suradnici upoz<strong>na</strong>ju sa opremljenošću<br />
postrojbe, tehnikom i svakodnevnim<br />
radom vatrogasaca.<br />
Grado<strong>na</strong>čelnik je predsjedniku DVD-a<br />
Otočac, g. Marinku Krmecu tom prilikom<br />
darovao dva <strong>na</strong>jmodernija intervencijska<br />
vatrogas<strong>na</strong> odijela s ostalom<br />
osobnom zaštitnom opremom, vrijednosti<br />
24 000 ku<strong>na</strong>, poklon grado<strong>na</strong>čelnika<br />
Otočca i župa<strong>na</strong> Ličko-senjskog.<br />
Radi se o opremi marke Rosenbauer. Intervencijsko<br />
odijelo FIRE MAX, vatrogas<strong>na</strong><br />
kaciga HEROS-Xtreme, zaštitne<br />
vatrogasne rukavice SAFE GRIP II, vatrogasne<br />
zaštitne čizme TWISTER i vatrogasni<br />
radni opasač s karabinom,<br />
3. Dani zaštite i spašavanja u Sloveniji<br />
Služba zaštite i spašavanja Vatrogasne<br />
zajednice Istarske županije<br />
sudjelovala je kao gost Civilne zaštite<br />
Republike Slovenije <strong>na</strong> tradicio<strong>na</strong>lnoj<br />
manifestaciji 3. Dani zaštite i<br />
ukratko, <strong>na</strong>jsofi ticiranija vatrogas<strong>na</strong> zaštit<strong>na</strong><br />
oprema <strong>na</strong> tržištu.<br />
Nakon svečanog uručenja poklo<strong>na</strong> Grado<strong>na</strong>čelnik<br />
je upoz<strong>na</strong>t sa opremom i vozilima,<br />
demonstriran mu je rad s vatrogasnom<br />
autoljestvom i dimovukom<br />
spašavanja, koja održa<strong>na</strong> od 15. do 17.<br />
listopada u Novom Mestu. Organizator<br />
je Uprava za zaštitu i spašavanje Republike<br />
Slovenije. Istarsku županiju su<br />
predstavljali djelatnici Službe zaštite i<br />
odnosno generatorom lake pjene <strong>na</strong>kon<br />
čega je sa suradnicima obišao prostorije<br />
DVD-a Otočac.<br />
Na kraju posjeta upriličen je domje<strong>na</strong>k u<br />
velikoj dvorani DVD-a Otočac.<br />
H.O.<br />
spašavanja VZIŽ: Denis Stipanov, voditelj<br />
i Boris Rogić stručni suradnik Službe<br />
zaštite i spašavanja VZIŽ. Na 3. Danima<br />
zaštite i spašavanja sudjelovali su predstavnici<br />
više europskih zemalja, a <strong>na</strong><br />
otvaranju je govorio i slovenski premijer<br />
Borut Pahor, koji je ujedno i otvorio<br />
samu manifestaciju. Tijekom trodnevne<br />
manifestacije osim prezentacije putem<br />
izložbenih štandova s opremom za zaštitu<br />
i spašavanje, upriličeno je više<br />
vježbi s različitih područja zaštite spašavanja<br />
ljudi i materijalnih dobara te<br />
drugih područja djelovanja Civilne zaštite<br />
Republike Slovenije. Glav<strong>na</strong> vježba<br />
bila je posveće<strong>na</strong> spašavanju unesrećenih<br />
iz autobusa koji je pao u rijeku,<br />
gdje su sudjelovale sve službe koje se <strong>na</strong>laze<br />
u sustavu Civilne zaštite Slovenije.<br />
(ač)<br />
11 [ 2009 ] Vatrogasni vjesnik 51
Zakoni i propisi<br />
Uredsko poslovanje u primjeni<br />
Uredsko poslovanje je skup pravila,<br />
mjera u postupanju s pismenima,<br />
njihovu primanju i izdavanju pisme<strong>na</strong>,<br />
evidenciji (popisu) i dostavi u rad,<br />
obradi, korištenju, otpremanju, čuvanju,<br />
izlučivanju i predaji <strong>na</strong>dležnom arhivu ili<br />
drugom <strong>na</strong>dležnom tijelu (čla<strong>na</strong>k 3.<br />
Uredbe o uredskom poslovanju (NN br.<br />
7/09)).<br />
Uredsko poslovanje duž<strong>na</strong> su voditi tijela<br />
državne uprave, stručne službe Hrvatskog<br />
sabora i Vlade RH, Ured predsjednika RH<br />
i druga držav<strong>na</strong> tijela, tijela i službe jedinica<br />
lokalne i područne (regio<strong>na</strong>lne) samouprave<br />
te pravne osobe koje imaju javne<br />
ovlasti, ako za uredsko poslovanje nisu doneseni<br />
posebni propisi.<br />
Načela uredskog poslovanja:<br />
<strong>•</strong><br />
<strong>•</strong><br />
<strong>•</strong><br />
<strong>•</strong><br />
<strong>•</strong><br />
<strong>•</strong><br />
<strong>na</strong>čelo jednostavnosti prema kojem se<br />
sve radnje moraju obavljati <strong>na</strong> <strong>na</strong>čin<br />
jednostavan i razumljiv svima koji<br />
koriste uredsko poslovanje u svom<br />
radu;<br />
<strong>na</strong>čelo preglednosti zahtjeva da se sve<br />
radnje moraju obavljati pregledno i<br />
logičkim slijedom radnji;<br />
<strong>na</strong>čelo ekspeditivnosti je jedno od te-<br />
meljnih <strong>na</strong>čela uredskog poslovanja i<br />
z<strong>na</strong>či da sve radnje u uredskom poslovanju<br />
moraju biti završene pravodobno,<br />
uz minimalno utrošeno vrijeme,<br />
ali ne <strong>na</strong> štetu ispravnosti i<br />
kvalitete rada;<br />
prema <strong>na</strong>čelu jednoobraznosti se sve<br />
iste radnje u uredskom poslovanju<br />
obavljaju uvijek <strong>na</strong> isti <strong>na</strong>čin, prema<br />
propisanim pravilima koja su svima<br />
dostup<strong>na</strong>;<br />
<strong>na</strong>čelo ekonomičnosti zahtijeva da se<br />
sve radnje u uredskom poslovanju<br />
obavljaju u što kraćem vremenu i sa<br />
što manje sredstava, ali ne <strong>na</strong> štetu;<br />
<strong>na</strong>čelo točnosti određuje da se sve<br />
radnje moraju obaviti točno i nedvojbeno,<br />
uglavnom u pisanom obliku, a<br />
<strong>na</strong>čin utvrđivanja činjenica mora biti<br />
siguran i objektivan.<br />
Hrvatska vatrogas<strong>na</strong> zajednica će od 1. siječnja<br />
2010. godine primjenjivati uredsko<br />
poslovanje i voditi elektronsku knjigu<br />
urudžbenog zapisnika.<br />
Nova Uredba o uredskom poslovanju (NN<br />
br. 7/09) stupa <strong>na</strong> s<strong>na</strong>gu 1.siječnja 2010. godine.<br />
Uredsko poslovanje će se prema<br />
52 Vatrogasni vjesnik 11 [ 2009 ]<br />
Uredbi voditi prema pravilima koja su gotovo<br />
istovjet<strong>na</strong> dosadašnjem uredskom<br />
poslovanju uz neke novine. Člankom 76.<br />
Uredbe <strong>na</strong>z<strong>na</strong>čeno je da će čelnik središnjeg<br />
tijela državne uprave <strong>na</strong>dležan za poslove<br />
opće uprave u roku od 30 da<strong>na</strong> od<br />
da<strong>na</strong> stupanja <strong>na</strong> s<strong>na</strong>gu Uredbe, donijeti<br />
<strong>na</strong>putak o klasifi kacijskim oz<strong>na</strong>kama i<br />
brojčanim oz<strong>na</strong>kama stvaratelja i primatelja<br />
pisme<strong>na</strong>. Do donošenja <strong>na</strong>putka i<br />
dalje ostaje <strong>na</strong> s<strong>na</strong>zi Pravilnik o jedinstvenim<br />
klasifi kacijskim oz<strong>na</strong>kama i brojčanim<br />
oz<strong>na</strong>kama stvaratelja i primatelja<br />
akata (NN br. 38/88) koje se rabe u uredskom<br />
poslovanju.<br />
Uredsko poslovanje u elektroničkom<br />
obliku uredit će standardnim projektom<br />
uredskog poslovanja čelnici središnjih tijela<br />
državne uprave <strong>na</strong>dležni za poslove<br />
opće uprave i informatičko poslovanje u<br />
roku 30 da<strong>na</strong> od da<strong>na</strong> stupanja <strong>na</strong> s<strong>na</strong>gu<br />
Uredbe.<br />
Člankom 39. Uredbe propisano je da se <strong>na</strong><br />
početku svake kalendarske godine počinju<br />
voditi službene evidencije, upisnik predmeta<br />
upravnog postupka odnosno urudžbeni<br />
zapisnik, koji se zaključuju 31. prosinca<br />
tekuće godine. Stavlja se službe<strong>na</strong><br />
bilješka o ukupnom broju upisanih predmeta<br />
u upisnik predmeta upravnog postupka<br />
odnosno urudžbeni zapisnik kao i<br />
neriješenih predmeta, koju potpisuje službenik<br />
pisarnice. Na kraju godine upisnik<br />
predmeta upravnog postupka odnosno<br />
urudžbeni zapisnik uvezuje se u jednu ili<br />
više knjiga zajedno sa preslikom pla<strong>na</strong> klasifi<br />
kacijskih i brojčanih oz<strong>na</strong>ka stvaratelja<br />
i primatelja pisme<strong>na</strong> za tu godinu. Ako se<br />
upisnik predmeta, odnosno urudžbeni zapisnik<br />
vode u elektroničkom obliku, <strong>na</strong><br />
kraju godine se ispisuju i također uvezuju<br />
u jednu ili više knjiga.<br />
Za obavljanje poslova uredskog poslovanja<br />
tijela su duž<strong>na</strong> ustrojiti pisarnicu, ako je<br />
opseg poslova manji može ih obavljati<br />
određeni službenik uz druge poslove. U<br />
sastavu pisarnice ustrojava se pismohra<strong>na</strong><br />
koja preuzima dovršene spise (predmete),<br />
organizira korištenje, obradu, izlučivanje<br />
pisme<strong>na</strong> i drugih dokume<strong>na</strong>ta, vodi pisanu<br />
evidenciju o registraturnom gradivu,<br />
brine se za cjelovitost i sređenost registraturnog<br />
i arhivskog gradiva, te ga <strong>na</strong>dzire,<br />
čuva i obavlja poslove u svezi s predajom<br />
gradiva <strong>na</strong>dležnom arhivu, sukladno propisima<br />
o arhivskoj djelatnosti. Poslove<br />
uredskog poslovanja obavljaju službenici<br />
koji ispunjavaju propisane uvjete, a poslove<br />
u pismohrani osobe koje moraju<br />
imati položen ispit za arhivara.<br />
Radnje u uredskom poslovanju su primanje<br />
i pregled akata, razvrstavanje i raspoređivanje,<br />
upisivanje u evidencije, dostava<br />
akata u rad, administrativno-tehnička<br />
obrada, otprema, razvođenje arhiviranje i<br />
čuvanje.<br />
Službene evidencije<br />
Način vođenja i sadržaj službene evidencije<br />
propisani su Uredbom i obrascima<br />
objavljenim u prilogu Uredbe. Među njima<br />
izdvajamo: obrazac 3 – upisnik predmeta<br />
upravnog postupka prvog stupnja, obrazac<br />
5 – sadržaj urudžbenog zapisnika u koji se<br />
upisuju neupravni predmeti, obrazac 9 –<br />
Inter<strong>na</strong> dostav<strong>na</strong> knjiga, obrazac 10 – Dostav<strong>na</strong><br />
knjiga za poštu i obrazac 12 – Knjiga<br />
pismohrane.<br />
Urudžbeni zapisnik<br />
Upisnik predmeta upravnog postupka i<br />
urudžbeni zapisnik vode se po sustavu<br />
klasifi kacijskih i urudžbenih oz<strong>na</strong>ka. U<br />
upisnik predmeta upravnog postupka upisuju<br />
se pisme<strong>na</strong> predmeta upravnog postupka,<br />
a u urudžbeni zapisnik pisme<strong>na</strong><br />
neupravnog postupka. Upisivanje se<br />
obavlja onog da<strong>na</strong> i pod onim datumom<br />
kada su primljeni, odnosno <strong>na</strong>stali. Ako se<br />
zbog velikog broja primljenih pisme<strong>na</strong> ili<br />
iz drugih opravdanih razloga sva primlje<strong>na</strong><br />
pisme<strong>na</strong> ne mogu upisati istog<br />
da<strong>na</strong> kada su primlje<strong>na</strong>, upisat će se <strong>na</strong>jkasnije<br />
sljedećeg radnog da<strong>na</strong>, prije upisivanja<br />
novoprimljenih pisme<strong>na</strong> i to pod<br />
datumom kada su stvarno primlje<strong>na</strong>. U<br />
urudžbeni zapisnik ne upisuju se pisme<strong>na</strong><br />
koja ne predstavljaju službenu prepisku<br />
npr. dostavnice, povratnice, časopisi, reklamne<br />
tiskovine i sl.<br />
Omot spisa predmeta<br />
Prema članku 37. Uredbe omot spisa za<br />
pojedini predmet otvara se prilikom upisivanja<br />
prvog podneska odnosno akta kojim<br />
se osniva predmet. Podnesci odnosno akti<br />
slažu se u omotu spisa prema datumu njihova<br />
primitka odnosno <strong>na</strong>stanka tako da
Zakoni i propisi<br />
Primjer dijela pla<strong>na</strong> klasifikacijskih i brojanih oz<strong>na</strong>ka:<br />
HRVATSKA VATROGASNA ZAJAEDNICA<br />
SELSKA CESTA 90A<br />
ZAGREB<br />
BROJ: ____-8/09<br />
U Zagrebu, _________<strong>2009.</strong><br />
Temeljem anka 18. stavka 3. Uredbe o uredskom poslovanju (NN 38/87, 42/88 i<br />
7/09) i odredaba Pravilnika o jedinstvenim klasifikacijskim oz<strong>na</strong>kama i brojanim oz<strong>na</strong>kama<br />
stvaralaca i primalaca akata (NN 38/88 i 75/93), da<strong>na</strong> _____ <strong>2009.</strong> <strong>na</strong>elnik _________,<br />
donosi<br />
PLAN<br />
KLASIFIKACIJSKIH OZNAKA I BROJANIH OZNAKA STVARATELJA I<br />
PRIMATELJA PISMENA HRVATSKE VATROGASNE ZAJENDICE ZA 2010.<br />
GODINU<br />
la<strong>na</strong>k 1.<br />
Ovim planom utvruju se klasifikacijske oz<strong>na</strong>ke akata koji se mogu pojaviti u radu<br />
Hrvatske vatrogasne zajednice, prema njihovom sadraju i prema njihovom obliku.<br />
Sastavni dio ovog Pla<strong>na</strong> su brojane oz<strong>na</strong>ke unutarnjih odjela u sastavu Hrvatske<br />
vatrogasne zajednice, te rokovi uvanja predmeta kao arhivskog gradiva.<br />
la<strong>na</strong>k 2.<br />
Klasifikacijske oz<strong>na</strong>ke prema njihovu sadraju i obliku utvruju se planom dosjea i to:<br />
KLASIFIKACIJSKA OZNAKA DOSJEA ROK<br />
OZNAKA UVANJA<br />
008 INFORMIRANJE<br />
008-01/ Informiranje – openito 01/ Informiranje-openito 3 godine<br />
008-02/ Javni informiranje 01/ Javno informiranje iz oblasti vatrogastva 3 godine<br />
02/ Promidbene aktivnosti 3 godine<br />
011 DONOENJE I OBJAVLJIVANJE PROPISA<br />
011-01/ Openito 01/ Donoenje i objavljivanje propisa-openito trajno<br />
011-02/ Postupak donoenja propisa 01/ Prijedlozi zako<strong>na</strong> dati <strong>na</strong> miljenje trajno<br />
02/ Opi akti-pravilnici, upute i odluke trajno<br />
012-03/ Statuti 01/ Statuti trajno<br />
017 GRBOVI, AMBLEMI, ZASTAVE I HIMNE<br />
017-02/ Grbovi i amblemi 01/ Grbovi i amblemi trajno<br />
017-03/ Zastave 01/ Zastave trajno<br />
017-04/ Himne 01/ Himne<br />
trajno<br />
03 UPRAVNO POSLOVANJE<br />
030 ORGANIZACIJA, METODE I TEHNIKE RADA<br />
030-01/ Openito 01/ Zapisnici sa sjednica Skuptine trajno<br />
02/ Zapisnici sa sjednica Predsjednitva trajno<br />
03/ Zapisnici sa sjednica Kolegija<br />
trajno<br />
04/ Zapisnici sa sjednica Odbora<br />
trajno<br />
05/ Zapisnici sa sjednica Operativno-tehnikog stoera trajno<br />
06/ Zapisnici sa sjednica Nadzornog odbora trajno<br />
07/ Zapisnici sa sjednica Suda asti trajno<br />
08/ Zapisnici sa sjednica Savjeta vatrogasne mladei trajno<br />
030-02/ Organizacija rada i radni postupci 01/ Organizacija rada-odluke i obavijesti trajno<br />
11 [ 2009 ] Vatrogasni vjesnik 53
Zakoni i propisi<br />
se <strong>na</strong> vrhu <strong>na</strong>lazi pismeno koje je zadnje<br />
primljeno ili <strong>na</strong>stalo. Nakon osnivanja<br />
spisa predmeta prema odredbi članka 38.<br />
Uredbe svi <strong>na</strong>k<strong>na</strong>dno pristigli podnesci<br />
odnosno akti zadužuju se tako da se svaki<br />
sljedeći podnesak ili akt putem interne dostavne<br />
knjige dostavi u rad unutarnjoj<br />
ustrojstvenoj jedinici kod koje se predmet<br />
<strong>na</strong>lazi, a potom se dostavlja službeniku zaduženom<br />
za rješavanje predmeta. Ako se<br />
spis predmeta <strong>na</strong>lazi u pismohrani, novi<br />
podnesak odnosno akt će se uložiti u omot<br />
spisa tog predmeta i dostaviti u rad. Kada<br />
se predmet dostavlja drugom tijelu <strong>na</strong> postupanje,<br />
omot spisa uvijek ostaje i mora se<br />
čuvati kao sastavni dio arhivskog gradiva.<br />
Na temelju stavka 3. čla<strong>na</strong>ka 18. Uredbe<br />
čelnik tijela donosi plan kojim se utvrđuju<br />
klasifi kacijske i brojčane oz<strong>na</strong>ke stvaratelja<br />
i primatelja akata. Plan se donosi<br />
krajem tekuće godine za sljedeću kalendarsku<br />
godinu, te se brojčane oz<strong>na</strong>ke tijekom<br />
godine ne bi smjele mijenjati ni brisati,<br />
ali se mogu dodavati nove, ako to<br />
zahtijevaju potrebe poslovanja. Pravilo<br />
uredskog poslovanja je da se tijekom godine<br />
ne mijenja ustrojstvo tijela pa tako ni<br />
brojčane oz<strong>na</strong>ke ustrojstvenih jedinica i<br />
službenika unutarnjih. Ako bi se tijekom<br />
godine promijenilo ustrojstvo i djelokrug<br />
tijela tada su se iznimno i tijekom godine<br />
zaključivale urudžbene knjige. S planom<br />
klasifi kacijskih i brojčanih oz<strong>na</strong>ka moraju<br />
biti upoz<strong>na</strong>ti svi službenici.<br />
Temeljni pojmovi uredskog poslovanja<br />
važni za razumijevanje pojmova klasifi kacijskih<br />
oz<strong>na</strong>ka i urudžbenog broja su:<br />
Predmet (spis) je skup pisme<strong>na</strong>, priloga i<br />
drugih dokume<strong>na</strong>ta koji se odnose <strong>na</strong> isto<br />
pitanje ili zadaću ili koji <strong>na</strong> drugi <strong>na</strong>čin<br />
54 Vatrogasni vjesnik 11 [ 2009 ]<br />
la<strong>na</strong>k 3.<br />
Ovim Planom odreuju se i brojane oz<strong>na</strong>ke unutarnjih odjela i brojane oz<strong>na</strong>ke stvaratelja i primatelja akata sukladno Pravilniku o radu,<br />
Prilog I. Sistematizacija radnih mjesta kako slijedi:<br />
REDNI NAZIV ODJELA BROJANA OZNAKA<br />
BROJ I RADNIH MJESTA<br />
HRVATSKA VATROGASNA ZAJEDNICA 363<br />
1. Odjel struno-tehnikih i operativnih poslova; 363-1<br />
Naelnik HVZ - rukovoditelj Strune slube HVZ 363-1/01<br />
Tajnik Operativno - tehnikog stoera - rukovoditelj Odjela 363-1/03<br />
Voditelj poslova osposobljavanja, usavravanja i normizacije 363-1/06<br />
Voditelj poslova informatike i a<strong>na</strong>litike 363-1/07<br />
Struni suradnik – informatiar 363-1/08<br />
Struni referent 363-1/09<br />
čine posebnu cjelinu.<br />
AKT je pismeno kojim tijelo odlučuje o<br />
predmetu postupka, odgovara <strong>na</strong> podnesak<br />
stranke, određuje, prekida ili završava<br />
neku službenu radnju te obavlja službeno<br />
dopisivanje s drugim tijelima<br />
odnosno pravnim osobama koje imaju<br />
javne ovlasti.<br />
DOSJE je skup predmeta koji se odnose <strong>na</strong><br />
istu cjelinu, istu osobu, tijelo ili zadaću.<br />
KLASA – klasifi kacijska oz<strong>na</strong>ka<br />
Klasifi kacijska oz<strong>na</strong>ka se sastoji od četiri<br />
grupe brojčanih oz<strong>na</strong>ka:<br />
klasifi kacije prema sadržaju, prema vremenu<br />
(<strong>na</strong>stanka), prema obliku (dosje) i<br />
rednom broju predmeta.<br />
Klasifi kacija prema sadržaju određuje se<br />
prema sadržaju prvog pisme<strong>na</strong> u predmetu<br />
odnosno prema planu klasifi kacijskih<br />
oz<strong>na</strong>ka. Od klasifi kacije prema vremenu<br />
odvaja se kosom crtom (/)<br />
Klasifi kacija prema vremenu određuje godinu<br />
otvaranja predmeta i oz<strong>na</strong>čava se s<br />
posljednja dva broja kalendarske godine u<br />
kojoj je predmet <strong>na</strong>stao. Iza ta dva broja<br />
stavlja se vodorav<strong>na</strong> crta (-) te klasifi kacija<br />
prema obliku predmeta.<br />
Klasifi kacija prema obliku je brojča<strong>na</strong><br />
oz<strong>na</strong>ka dosjea koja po potrebi razrađuje<br />
klasifi kaciju prema sadržaju <strong>na</strong> uže cjeline<br />
odnosno uže cjeline sadržaja pojedine djelatnosti.<br />
Od klasifi kacije prema vremenu<br />
odvaja se ravnom crtom (-), te se dosjei<br />
oz<strong>na</strong>čavaju od 01 pa <strong>na</strong>dalje.<br />
Redni broj predmeta oz<strong>na</strong>čava redoslijed<br />
predmeta unutar klasifi kacije prema sadržaju,<br />
vremenu, obliku i odvaja se kosom<br />
crtom (/) od brojčane oz<strong>na</strong>ke klasifi kacije<br />
prema obliku, a oz<strong>na</strong>čava se s dva ili više<br />
brojeva od 01 pa <strong>na</strong>dalje do potrebnog<br />
broja.<br />
Primjer:<br />
030-01/09-01/5<br />
030-01/ klasifi kacijska oz<strong>na</strong>ka predmeta<br />
iz područja organizacije, metoda i tehnika<br />
rada-općenito<br />
09 - godi<strong>na</strong> <strong>na</strong>stanka predmeta<br />
01/ dosje - Zapisnici sa sjednica Skupštine<br />
5 - redni broj predmeta<br />
URBROJ – Urudžbeni broj<br />
Urudžbeni broj se sastoji od brojčane<br />
oz<strong>na</strong>ke stvaratelja pisme<strong>na</strong>, brojčane<br />
oz<strong>na</strong>ke godine <strong>na</strong>stanka pisme<strong>na</strong>, te<br />
rednog broja pisme<strong>na</strong> unutar predmeta.<br />
Međusobno se odvajaju crtama (-).<br />
U sastavu brojčane oz<strong>na</strong>ke stvaratelja pisme<strong>na</strong><br />
može se utvrditi i brojča<strong>na</strong> oz<strong>na</strong>ka<br />
za pojedine unutarnje ustrojstvene jedinice,<br />
odnosno odjele tako da se iza brojčane<br />
oz<strong>na</strong>ke tijela stavi rav<strong>na</strong> crta (-) i<br />
brojča<strong>na</strong> oz<strong>na</strong>ka unutarnje jedinice. Broj<br />
službenika kojem je predmet dodijeljen u<br />
rad odvaja se kosom crtom (/) od oz<strong>na</strong>ke<br />
unutarnje ustrojstvene jedinice.<br />
Brojča<strong>na</strong> oz<strong>na</strong>ka godine <strong>na</strong>stanka akta ili<br />
primitka podneska oz<strong>na</strong>čava se s posljednja<br />
dva broja kalendarske godine u<br />
kojoj su <strong>na</strong>stali ili primljeni.<br />
Redni broj pisme<strong>na</strong> oz<strong>na</strong>čava se prema redoslijedu<br />
pojedinog podneska odnosno<br />
akta unutar predmeta.<br />
Brojčane oz<strong>na</strong>ke stvaratelja pisme<strong>na</strong>, godine<br />
<strong>na</strong>stanka i rednog broja međusobno<br />
se odvajaju crtama (-).
Zakoni i propisi<br />
Primjer:<br />
363-1/01-09-2<br />
363 - HRVATSKA VATROGASNA ZA-<br />
JEDNICA<br />
-1/01 - Odjel stručno-tehničkih i operativnih<br />
poslova, <strong>na</strong>čelnik HVZ - rukovoditelj<br />
Stručne službe HVZ<br />
09 - godi<strong>na</strong> <strong>na</strong>stanka akta<br />
2 - redni broj akta u predmetu<br />
Arhiviranje<br />
Arhivskim i registraturnim gradivom<br />
izvan arhiva smatra se arhivsko gradivo u<br />
posjedu fi zičkih i pravnih osoba koje nisu<br />
osnovane za obavljanje arhivske djelatnosti.<br />
Arhivskim (registraturnim) gradivom<br />
smatra se cjelokup<strong>na</strong> dokumentacija<br />
<strong>na</strong>stala radom ili u posjedu fi zičkih i<br />
pravnih osoba, bez obzira je li ili nije evidentira<strong>na</strong><br />
kroz službene evidencije (npr.<br />
dokumentacija <strong>na</strong>stala u uredskome poslovanju,<br />
službenome poslovanju, evidencije,…).<br />
Cjelokupno arhivsko i registraturno<br />
gradivo fi zičkih i pravnih osoba od<br />
interesa je za Republiku Hrvatsku i ima<br />
njezinu osobitu zaštitu bez obzira je li registrirano<br />
ili evidentirano.<br />
Nadzor <strong>na</strong>d zaštitom cjelokupnog arhivskog<br />
i registraturnoga gradiva obavlja<br />
<strong>na</strong>dležni arhiv, te se u tom smislu obvezuju<br />
<strong>na</strong> suradnju sve osobe odgovorne i zadužene<br />
za gradivo.<br />
Redni<br />
broj<br />
I. UDRUGA<br />
Temeljem odredbi Zako<strong>na</strong> o arhivskom<br />
gradivu i arhivima (NN 105/97, 64/00 i<br />
65/09), Pravilnika o vrednovanju te postupku<br />
odabiranja i izlučivanja arhivskog<br />
gradiva (NN 90/02), te članka 17. Pravilnika<br />
o zaštiti i čuvanju arhivskog i registraturnog<br />
gradiva izvan arhiva (NN 63/04<br />
i 106/07) potrebno je donijeti Pravilnik o<br />
zaštiti arhivskog i registraturnoga gradiva.<br />
Sastavni dio Pravilnika je Poseban popis<br />
gradiva s rokovima čuvanja. Nadležni<br />
arhiv daje odobrenje za Pravilnik o zaštiti<br />
arhivskog i registraturnoga gradiva i Poseban<br />
popis gradiva s rokovima čuvanja.<br />
Prema pravilima uredskog poslovanja riješeni<br />
predmeti se stavljaju u pismohranu<br />
(arhiv) i čuvaju prema propisanim rokovima<br />
za čuvanje. Prije stavljanja u arhiv u<br />
svakom predmetu treba kronološkim<br />
redom složiti akte i priloge tako da posljednja<br />
pisa<strong>na</strong> radnja u predmetu bude<br />
gornja. Za svaku klasifi kacijsku oz<strong>na</strong>ku<br />
treba predvidjeti u arhivi, u pravilu, poseban<br />
fascikl u kome će se predmeti slagati<br />
po broju predmeta unutar dosjea. Dovršeni<br />
predmeti, urudžbeni zapisnici i druge<br />
evidencije moraju se čuvati u sređenom<br />
stanju do predaje <strong>na</strong>dležnom arhivu ili do<br />
uništenja.<br />
Zakon o arhivskom gradivu i arhivima u<br />
članicima 65. i 66. predviđa prekršajne i<br />
kaznene sankcije u slučaju nepoštivanja<br />
zakonskih odredbi.<br />
VRSTA GRADIVA<br />
Imatelji arhivskog gradiva koji iz bilo koje<br />
osnove čuvaju arhivsko gradivo ili pojedi<strong>na</strong>čne<br />
dokumente trajne vrijednosti, obvezni<br />
su:<br />
<strong>•</strong> obavijestiti <strong>na</strong>dležni državni arhiv o<br />
posjedovanju gradiva,<br />
<strong>•</strong><br />
<strong>•</strong><br />
<strong>•</strong><br />
čuvati gradivo i poduzimati mjere po-<br />
trebne za njegovo sigurno čuvanje i<br />
zaštitu,<br />
srediti gradivo i izraditi popis,<br />
dopustiti ovlaštenoj osobi <strong>na</strong>dležnoga<br />
državnog arhiva da pregleda gradivo i<br />
po potrebi provede sigurnosno snimanje.<br />
Relevantne propisi iz područja arhiviranja:<br />
<strong>•</strong> Zakon o arhivskom gradivu i arhivima<br />
( NN 105/97, 64/00 i 56/09)<br />
<strong>•</strong> Pravilnik o vrednovanju te postupku<br />
odabiranja i izlučivanja arhivskog<br />
gradiva (NN 90/02)<br />
<strong>•</strong> Pravilnik o predaji arhivskog gradiva<br />
arhivima (NN 90/02)<br />
<strong>•</strong> Pravilnik o zaštiti i čuvanju arhivskog<br />
i registraturnog gradiva izvan arhiva<br />
(NN 63/04, 106/07)<br />
<strong>•</strong> Pravilnik o stručnom osposobljavanju<br />
i provjeri stručne osposobljenosti djelatnika<br />
u pismohra<strong>na</strong>ma ( NN 93/04)<br />
Tajnica Stručne službe<br />
Hrvatske vatrogasne zajednice<br />
Marti<strong>na</strong> Karačić, dipl.iur.<br />
Rok<br />
uvanja<br />
1. Akti o osnivanju udruge trajno<br />
II. SKUPTINA, PREDSJEDNITVO, OPERTIVNO-TEHNIKI STOER, RADNA TIJELA<br />
2. Popis lanova Skuptine, Predsjednitva, Operativno-tehnikog stoera i ostalih radnih tijela trajno<br />
3. Predmeti s konstituirajuih sjednica trajno<br />
4. Odluke o imenovanju predsjednika i <strong>na</strong>elnika HVZ, te lanova Skuptine, Predsjednitva, Operativno-tehnikog<br />
stoera i ostalih radnih tijela trajno<br />
5. Pozivi za sjednicu sa prilozima trajno<br />
6. Zapisnici sa sjednica sa prilozima trajno<br />
7.<br />
Ogledni primjer- dio popisa gradiva s rokovima uvanja:<br />
POSEBAN POPIS GRADIVA HRVATSKE VATROGASNE ZAJEDNICE S ROKOVIMA<br />
UVANJA<br />
Usvojeni predmeti, odluke ili zakljuci sa sjednica Skuptine, Predsjednitva, Operativno-tehnikog stoera i ostalih<br />
radnih tijela<br />
8. Statuti trajno<br />
9. Poslovnici o radu Skuptine, Predsjednitva, Operativno-tehnikog stoera i radnih tijela trajno<br />
10. Ostali normativni akti trajno<br />
11. Program rada HVZ trajno<br />
12. Izvjee o radu HVZ<br />
13. Odluke o rasporedu sredstava, <strong>na</strong>k<strong>na</strong>de lanovima tijela i druge <strong>na</strong>k<strong>na</strong>de 5 godi<strong>na</strong><br />
trajno<br />
11 [ 2009 ] Vatrogasni vjesnik 55
Svijet zanimljivosti<br />
S V I J E T Z A N<br />
FRANCUSKA - Spremište gradskih autobusa u Lyonu (2500<br />
m2) izgorjelo je do „koce<strong>na</strong>“ u noći s 29. <strong>na</strong> 30. ruj<strong>na</strong>. Prema očevidu<br />
sudskih istražitelja požar, u kojemu je izgorjelo 30 vozila,<br />
<strong>na</strong>mjerno je podmetnut u trenutku kad je javni promet bio<br />
z<strong>na</strong>tno poremećen valom štrajkova.<br />
INDONEZIJA<br />
Nekontrolirani šumski <strong>požari</strong> zatamnijeli nebo Bornea<br />
Na stotine <strong>na</strong>mjerno izazvanih požara <strong>na</strong> plantažama i šumskim<br />
krčevi<strong>na</strong>ma donijele su krajem ruj<strong>na</strong> „teški“ zrak i respiratorne<br />
probleme stanovnicima otoka i glavnog grada Djakarte. Oko 350<br />
<strong>požari</strong>šta otkriveno je <strong>na</strong> zapadu i središnjem dijelu Kalimanta<strong>na</strong>,<br />
prostora Bornea što pripada Indoneziji. Satelitskom je slikom potvrđeno<br />
podvostručenje polazišta vatri. I s druge strane malezijskog<br />
dijela Bornea, pristižu alarmantne vijestri o vrlo „nezdravom“<br />
zraku u državi Sarawak.<br />
Svake godine za sušne sezone, od svibnja do listopada, zemljoradnici<br />
i eksploatatori šuma krče i pripremaju (nove) terene za sjetvu<br />
poljokultura, a pritom se služe uhodanom tehnikom podmetanja<br />
vatre. Ova se pošast povećava iz godine u godinu, <strong>na</strong> što ukazuju i<br />
MLADIVI - Članovi vlade te male zemlje-otoka raspršenih <strong>na</strong>sred<br />
Indijskog ocea<strong>na</strong> održali su polovinom listopada simboličnu<br />
sjednicu ispod morske površine prizivajući svjetsku akciju za<br />
smanjivanje ispuštanja ugljičnog dioksida u atmosferu i, posljedično,<br />
uzrokovanja teških klimatskih promje<strong>na</strong> koje ovaj «raj <strong>na</strong><br />
zemlji» ubrzo mogu stajati glave : <strong>na</strong>ime, podizanjem morske razine<br />
(18-59 cm do 2100.), Maldivi mogu postati posve ne<strong>na</strong>stanjeni,<br />
štoviše nestati sa zemljopisne karte, jer <strong>na</strong>jviša točka otočja<br />
ne prelazi niti dva metra.<br />
56 Vatrogasni vjesnik 11 [ 2009 ]<br />
statistike. Od siječnja ove godine, broj polazišta vatri s krčevi<strong>na</strong> porastao<br />
je <strong>na</strong> otocima Borneo i Sumatra <strong>na</strong> 31.958, prema 31.000 u<br />
čitavoj prošloj godini.<br />
Krajem 1990, multiplikacija nekontroliranih zapaljenja raslinja<br />
tokom nekoliko mjeseci u toj je mjeri zatamnila nebo iz<strong>na</strong>d jugoistočne<br />
Azije, da je skretan među<strong>na</strong>rodni putnički zrakoplovni<br />
promet. Na izričit zahtjev susjednih zemalja i ostatka ekološki<br />
osvještenog svijeta, Djakarta je bila prisilje<strong>na</strong> uvesti mjere za<br />
promptno suzbijanja tih enormnih garišta. Treba li reći da, niti su<br />
bile temeljito provedene, ni se puno njih pridržavalo. Pa, eto, povijest<br />
dobrovljnih i <strong>na</strong>mjernih podmetanja vatri se i ove godine po<strong>na</strong>vlja.<br />
INDIJA<br />
Eksplozija u skladištu bengalske vatre<br />
Tridesetdvije su osobe smrtno stradale, a desetak ih je ranjeno polovinom<br />
listopada pri eksploziji u jednom skladištu pirotehnike<br />
nedaleko grada Madras, <strong>na</strong> jugu zemlje. Dvije su osobe uhićene.<br />
Žrtve, u većem dijelu trgovci, okupile su se ispred tvornice mjesta<br />
Pallipattu, u blizini Chen<strong>na</strong>ia - država Tamil Nadu, kako bi se opskrbile<br />
materijalima za vatromet, bengalsku vatru i petardama <strong>na</strong>mijenjenih<br />
proslavi hinduskog praznika svjetlosti u Diwali. Od<br />
teško <strong>na</strong>gorijelih stradalnika, samo su 23 osobe mogle biti identifi -<br />
cirane.<br />
Zasad nema službenih izvješća kako je došlo do požara.<br />
Požari u indijskim tvornicama pirotehničkih materijala su česti, a<br />
mnogi pogoni su ilegalni. U njima se rade pirotehnička sredstva<br />
koja se u Indiji često koriste <strong>na</strong> vjenčanjima, festivalima i sličnim<br />
ceremonijama.<br />
U srpnju je u eksploziji jedne druge tvornice pirotehničkih sredstava<br />
u indijskoj državi Tamil Nadu poginulo 16 osoba.<br />
UKRAJINA<br />
Vatra ugrožava crkve<br />
Tradicio<strong>na</strong>lne ukrajinske<br />
drvene crkve učestalim ritmom<br />
da<strong>na</strong>s više ugrožavaju<br />
<strong>požari</strong> nego što je<br />
nekada činio sta ljini stičkosovjetski<br />
režim. Premosimo<br />
djelomični prikaz što<br />
je o oskrvnuću <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lne sakralne kulturne baštine objavio<br />
dnevnik Ukrai<strong>na</strong> Moloda.<br />
Bogato izrezbare<strong>na</strong> drvogradnja ima veliko z<strong>na</strong>čenje za razvoj<br />
ukrajinske arhitekture. Barok<strong>na</strong> umjetnost i arhitektura, koje su<br />
svoj vrhu<strong>na</strong>c doživjele u zapadnoj i istočnoj Europi i bile vrlo cijenjene<br />
u Ukrajini tijekom 17. stoljeća, spojile su se s lokalnom umjetnošću<br />
i tako stvorile novi jedinstven stil ukrajinskog baroka. Zahvaljujući<br />
aktivnoj politici ukrajinskog hetjma<strong>na</strong> Iva<strong>na</strong> Mazepe u<br />
gradnji, barokni stil u Ukrajini još se zove i mazepin stil. Nažalost,<br />
veći<strong>na</strong> remek-djela ukrajinskog baroka nije se očuvala, djelomično<br />
zbog boljševičke politike rušenja crkava, a djelomično zbog specifi<br />
čne grane toga stila <strong>na</strong>zvane kozački barok, koji uglavnom predstavljaju<br />
drvene crkve.
Svijet zanimljivosti<br />
I M L J I V O S T I<br />
FILIPINI - Bilanca nepogode koja je krajem ruj<strong>na</strong> zadesila Filipine<br />
zaustavila se <strong>na</strong> oko tisuću mrtvih, u trenutku kad se <strong>na</strong>javljuju<br />
novi tajfuni ; stanovništvo se organizira i gradi priručne<br />
mostove e da bi prešlo <strong>na</strong> drugu stranu još uvijek poplavljenih<br />
<strong>na</strong>selja (snimljeno 17.10.)<br />
Karpatske drvene katedrale, iznim<strong>na</strong> remek-djela ukrajinske (ali i<br />
poljske) kićene gradnje sakralnih objekata, nestaju infer<strong>na</strong>lnim ritmom<br />
s lica europske kulturne karte. Opožarenje Svetog Vasila u<br />
mjestancu Gutsulsko Kosovo njasvježijeg je datuma. To sveto<br />
zdanje iz 1895. potpuno je progutala vatra. Uzrok požara nije otkriven.<br />
Govorilo se o kratkom spoju <strong>na</strong> instalacijama, što je javnost<br />
odmah odbacila, a sramežljivo opovrgla i eklezijatska, jer crkva nije<br />
bila priključe<strong>na</strong> <strong>na</strong> električnu mrežu.<br />
Tri godine prije, za «bijela» da<strong>na</strong> izgorjela je crkva Blagovijesti u<br />
selu Mali Klučiv. Što je bio povod tom nedjelu? Ni stručnjaci za<br />
požare, ni predstavnici zako<strong>na</strong> nisu dokučili uzrok ni počinitelje,<br />
pro<strong>na</strong>šli pravi odgovor.<br />
U međuvremenu <strong>na</strong>padnute su druge lokacije. Otkako je izgorjela<br />
crkva u mjestu Gorokolino u pokrajini Bogorodčanski, osvjedočeni<br />
«mističari» za udes krive <strong>na</strong>d<strong>na</strong>ravne sile, to više što je u njoj<br />
snimljeno nekoliko sce<strong>na</strong> Viya, prvog sovjetskog horor fi lma.<br />
Tko je, dakle, odgovoran za te učestale požare ? Prevladavaju dva<br />
«službe<strong>na</strong>» pojašnjenja: problemi sa strujom i zaboravnost klera.<br />
Prvoj bi se još moglo i prikloniti - veći<strong>na</strong> vjerskih zda<strong>na</strong> u ukrajinskim<br />
Karpatima priključe<strong>na</strong> je <strong>na</strong> struju još u vrjeme elektrifi kacije<br />
Galicije, <strong>na</strong> prelazu devet<strong>na</strong>estog u dvadeseto stoljeće u vrijeme vladavine<br />
Austro-ugarskog carstva. Te crkve nikad nisu ob<strong>na</strong>vljane.<br />
Drugoj se manje vjeruje - jesu li zaista ti sveti ljudi toliko smeteni<br />
da zaborave pogasiti voštanice <strong>na</strong>kon obavljene Božje službe ?<br />
Vlasitima i nije stalo da brižnije «pročešljaju» ove dvije verzije, koje<br />
se čine logičnim i u redovnim okolnostima ne bi trebale povlačiti<br />
dodat<strong>na</strong> pitanja. No, poluslužbeno se priča o trećoj : <strong>na</strong>mjerno izazvanim<br />
<strong>požari</strong>ma krimi<strong>na</strong>lnog predoumišljaja. Cilj ? Učiniti<br />
mjesta novim vjerskim zdanjima, ovaj puta sazdanim od kame<strong>na</strong>.<br />
Sumnja se da i sami svećenici žele slijediti Herostratov primjer (vatrom<br />
je uništio Atremidino svetište, hram u Efesu, 356 prije Isusa).<br />
Ako se te glasine ne šire zlobnom maštom ateista – u <strong>na</strong>rodu se,<br />
<strong>na</strong>ime, širi vijest kako je jedan pravoslavni svećenik sâm potpalio<br />
drveni zvonik svoje crkve, e da bi, «dojavom svevišnjeg u snu»<br />
učinio žrtvu zamjenskoj izgradnji «pavog», kamenog zvonika -<br />
ostaje se zamisliti <strong>na</strong>d onima što <strong>na</strong> svijet gledaju «nezadrtom »<br />
mistikom , to jest proračunski realnije, pa makar i pod cijenu svjesnog<br />
uništenja višestoljetne baštine.<br />
Samo u deset proteklih godi<strong>na</strong> u Karpatima je izgorjelo pet<strong>na</strong>nest<br />
drvenih crkava, od kojih je dva<strong>na</strong>est pripadalo <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnoj graditeljskoj<br />
bašitini Ukrajine. Ukupno u regiji u<strong>na</strong>zad teških godi<strong>na</strong><br />
komunističke strahovlade uništeno je ukupno 1500 vjerskih objakata.<br />
Pet od njih fi guriralo je <strong>na</strong> UNICEF-ovoj listi svjetske kulturne<br />
baštine, među kojima i z<strong>na</strong>menita katedrala Duha svetog u<br />
Rohatinu, izgrađe<strong>na</strong> daleke 1644. godine.<br />
Vatra nije njihov jedini protivnik. Ta stara drve<strong>na</strong> zda<strong>na</strong> potrebno<br />
je štititi od erozije, ineskata i drugih bioloških štetoči<strong>na</strong>. Samo u<br />
regiji Ivano-Frankivsk, 129 drvenih crkvi je da<strong>na</strong>s u vrlo jadnom<br />
stanju. Njihovo bi restauriranje koštalo <strong>na</strong>jmanje 8,5 milijardi<br />
grivni (oko 700 miliju<strong>na</strong> eura), iznos kojim ukrajinska vlada u<br />
ovom času ne raspolaže ta takvu <strong>na</strong>mjenu. Međutim, kad i ima<br />
novca, «pojedu» ga korišteni ne<strong>na</strong>mjenski suvremeniji materijali<br />
izvan svake pameti (vrlo često plastika i prešani odlijevci građevinskih<br />
nus-produkata), čime se obično pretvara tradicio<strong>na</strong>lnu i<br />
svjetski priz<strong>na</strong>tu drvogradnju u arhitektonska rugla <strong>na</strong>kalemlje<strong>na</strong><br />
«tehnološkim i estetskim monstrumima».<br />
Trenutno je u Karpatima službeno zaštiće<strong>na</strong> samo jed<strong>na</strong> od pet drvenih<br />
crkava. Prava je muka braniti ih od prirodnih činitelja, još je<br />
teže zaštiti od ljudskog neprijatelja. Ukrajinci bi se <strong>na</strong>d svojom neprikosnovenom<br />
baštinom trebali zamisliti i povesti skandi<strong>na</strong>vskim<br />
primjerom, gdje su vlasti uspjeli spasiti fundus višestoljetnih crkava<br />
izgrađenih od drva (iz XIII stoljeća <strong>na</strong>ovamo!) – pretvarajući ih u<br />
muzeje.<br />
ALŽIR<br />
<strong>Šumski</strong> <strong>požari</strong> odnijeli tisuću hektara raslinja<br />
Civil<strong>na</strong> zaštita vilajeta Blida (El Bouleïda <strong>na</strong> arapski, komune <strong>na</strong><br />
sjeveru zemlje, smještene <strong>na</strong> 260 <strong>na</strong>dmorske visine u podnožju<br />
gorja Atlas, zabilježila je od lipnja do ruj<strong>na</strong> godine u toku 145 polazišta<br />
požara koja su poharala 112 hektara šume, 250 hektara makije<br />
i 823 hektara šipražja. Veći<strong>na</strong> je vatri <strong>na</strong>stalo za ljetnih mjeseci kada<br />
su temperaturni vršci dosezali i 45°C u hladu. Treba reći da je prošlogodišnja<br />
ljet<strong>na</strong> sezo<strong>na</strong> bila manje razor<strong>na</strong>, zahvaljujući ponešto<br />
blažoj klimi.<br />
SAD – Gradić od 4 500 stanovnika Wrightwoord u Kaliforniji evakuiran<br />
je <strong>na</strong> početku listopada radi ugroze od požara koji je još jednom<br />
ove godine zadesio dio ove savezne zapadno-američke države.<br />
11 [ 2009 ] Vatrogasni vjesnik 57
Reportaža<br />
Protupožar<strong>na</strong> eskadrila s uspjehom „odradila“ sezonu<br />
Protupožarnu sezonu <strong>2009.</strong>, Hrvatska<br />
je dočekala s <strong>na</strong>jvećim<br />
brojem protupožarnih zrakoplova,<br />
tj. <strong>na</strong>jjačim zračnim s<strong>na</strong>gama do<br />
sada: s 5 Ca<strong>na</strong>daira CL 415 i 6 Air Tractora,<br />
od kojih su dva <strong>na</strong> kotačima i četiri<br />
<strong>na</strong> plovcima.<br />
- Od početka protupožarne sezone (15.<br />
svibnja) do 1. listopada Ca<strong>na</strong>dairi su sudjelovali<br />
u gašenju 102 požara, pri čemu<br />
su bačene 3424 vodene bombe, a za što je<br />
bilo potrebno 373 sata i 20 minuta leta.<br />
Ukup<strong>na</strong> količi<strong>na</strong> vode bačene <strong>na</strong> požar<br />
iznosi 20. 016 to<strong>na</strong>, - kazao je zapovjednik<br />
protupožarne eskadrile bojnik<br />
Davor Turković.<br />
Air Tractori su djelovali <strong>na</strong> 67 požara, a<br />
ostvarili su 202 sata leta, te <strong>na</strong> požar izbacili<br />
2.882 to<strong>na</strong> vode.<br />
U odnosu <strong>na</strong> prethodne dvije godine<br />
brojke su z<strong>na</strong>tno manje i, iako je prilično<br />
teško <strong>na</strong>gađati o razlozima, Turković<br />
<strong>na</strong>vodi kako je evidentno da je ove godine<br />
z<strong>na</strong>tno manji broj podmetnutih<br />
požara.<br />
- U prošloj sezoni u zadarskom i šibenskom<br />
zaleđu iz da<strong>na</strong> u dan polijetali smo<br />
<strong>na</strong> požare koji nisu mogli biti ništa<br />
drugo nego podmetnuti, jer su se događali<br />
u dane kada nije bilo grmljavine i <strong>na</strong><br />
lokacijama gdje nema prometa pa da,<br />
primjerice, tuda prođe do 1.000 ljudi te<br />
da netko slučajno izazove požar - ,<strong>na</strong>-<br />
58 Vatrogasni vjesnik 11 [ 2009 ]<br />
vodi Turković, te dodaje kako u svi ti<br />
<strong>požari</strong> izbili <strong>na</strong> lokacijama gdje je netko<br />
ciljano otišao u gustiš ili makiju te tamo<br />
zapalio požar.<br />
- Ove je sezone takvih pojava bilo manje,<br />
a samim tim bilo je i manje intervencija.<br />
Također i klimatski okvir ove sezone<br />
prati trend posljednjih godi<strong>na</strong>, što z<strong>na</strong>či<br />
da se sezo<strong>na</strong> sve više primiče polovici<br />
kolovoza i početku ruj<strong>na</strong>, a udaljava se<br />
od teoretskog početka u lipnju -,ističe<br />
Turković.<br />
I ovo proljeće bilo je dosta kišno, a također<br />
nije bilo dugotrajnih proljetnih<br />
bura koje isušuju vegetaciju stvarajući<br />
time materijal pogodan za brzo širenje<br />
požara. Uz takvo stanje vegetacije, te požare<br />
koji su se uglavnom događali po<br />
umjerenom vjetru, bilo je z<strong>na</strong>tno lakše<br />
staviti pod kontrolu.<br />
- Posebno bitan je i drugi aspekt koji također<br />
prati trend posljednjih nekoliko<br />
godi<strong>na</strong>, a to je vrlo brza reakcija i premještanje<br />
s<strong>na</strong>ga <strong>na</strong> novo<strong>na</strong>stale požare.<br />
Samim tim eliminiran je dugotrajan<br />
proces donošenja odluke i gubitak vreme<strong>na</strong><br />
<strong>na</strong> zemlji - <strong>na</strong>vodi Turković, te<br />
ističe kako je u tri sezone to vrijeme<br />
skraćeno <strong>na</strong> minimum.<br />
Samim tim broj požara koji bi prerasli u<br />
veće razmjere ponovno je smanjen.<br />
Pored <strong>na</strong>vedenog, u dane velike opasnosti<br />
od požara, radila su se i dnev<strong>na</strong><br />
prebaziranja Air-Tractora <strong>na</strong> dubrovački<br />
i brački aerodrom, čime su praktički dobive<strong>na</strong><br />
4 PP izviđanja u danu.
Reportaža<br />
- Također smo imali i stalno dislocirane<br />
s<strong>na</strong>ge koje su sposobne svaki novo<strong>na</strong>stali<br />
požar ili ugasiti ili mu barem ograničiti<br />
brzo širenje do dolaska Ca<strong>na</strong>daira<br />
iz Zadra. Pored toga, u posljednje tri godine<br />
uspostavljen je i <strong>na</strong>čin komunikacije<br />
DOMINO. To je sustav komunikacije<br />
preko zračnog motrenja i <strong>na</strong>vođenja<br />
s kojim smo konstantno u vezi i jedni s<br />
drugima i s NOS-om Oružanih s<strong>na</strong>ga u<br />
Divuljama, čime je olakšano prebaziranje<br />
s<strong>na</strong>ga s požara <strong>na</strong> požar, što je zapravo<br />
u prijašnjim sezo<strong>na</strong>ma bio <strong>na</strong>jveći<br />
problem; Imali smo previše s<strong>na</strong>ga tamo<br />
gdje nije bilo potrebno, a paralelno s tim<br />
negdje gdje je bilo potrebno nismo imali<br />
s<strong>na</strong>ge, pa bi protjecalo puno vreme<strong>na</strong><br />
dok bi te s<strong>na</strong>ge dobile informaciju da se<br />
premjeste-, kaže bojnik Turković.<br />
Zapovjednik Turković <strong>na</strong>vode je potkrijepio<br />
i primjerom iz Zadarske županije:<br />
- Za vrijeme gašenja požara u Slivnici,<br />
koji nije bio ugrožavajući, uočili smo <strong>na</strong>sta<strong>na</strong>k<br />
požara u Ninskim stanovima koji<br />
je, nošen jakim vjetrom krenuo prema<br />
Kožinu. Dislocirali smo s<strong>na</strong>ge za tri minute,<br />
započeli s gašenjem, obavijestili<br />
operativno zapovjedništvo da podigne<br />
svu ispravnu tehniku i samo zahvaljujući<br />
tome, taj požar uspjeli smo ugasiti u<br />
samo sat vreme<strong>na</strong>. Da nije tako izgorjela<br />
bi cijela šuma do magistrale. Ono što<br />
želim reći jest da sustavu ne z<strong>na</strong>či ništa<br />
gomilanje avio<strong>na</strong> ako nema brze mogućnosti<br />
izmještanja s<strong>na</strong>ga i komunikacije.<br />
To je nešto što smo stalno prisiljeni usavršavati.<br />
Novi Ca<strong>na</strong>dair također je doprinio boljim<br />
rezultatima. Bilo je trenutaka kada<br />
su sve letjelice bile u zraku, a i novi Ca<strong>na</strong>dair<br />
svakako je doprinio boljim rezultatima.<br />
- U studiji koja je izrađe<strong>na</strong> 1998. godine<br />
zaključeno je kako je optimalan broj Ca-<br />
<strong>na</strong>daira za Republiku Hrvatsku 6.s time<br />
da se , uz povremene preglede i redovite<br />
servise, u slučaju kvarova i oštećenja<br />
neke letjelice, uvijek raspolaže s jezgrom<br />
od 3, do 4 avio<strong>na</strong>, koji su spremni odraditi<br />
zadaće, a onda rotacijom tehnike<br />
kroz preventivo održavanje, učiniti da se<br />
ta brojka uvijek održava, jer niti jedno<br />
zrakoplovstvo, za niti jedan tip letjelice<br />
nema 100 %-tnu ispravnost - ističe<br />
Davor Turković.<br />
Ipak, u<strong>na</strong>toč <strong>na</strong>javama, novi, šesti ka<strong>na</strong>der<br />
Ca<strong>na</strong>dair, zbog istih razloga zbog<br />
koji je kasnio i 5. Ca<strong>na</strong>dair, neće doći do<br />
kraja ove godine, no Trković pretpostavlja<br />
kako će doći do početka iduće PP<br />
sezone. Naime, global<strong>na</strong> kriza odrazila<br />
se i <strong>na</strong> <strong>na</strong>bavku Ca<strong>na</strong>daira, <strong>na</strong> <strong>na</strong>čin da<br />
pojedini podugovarači tvrtke Bombardier<br />
kasne s isporukom dijelova.<br />
- Nama to odgovara, jer iako je veći broj<br />
Požare gasi i bojnica Dijan Doboš<br />
avio<strong>na</strong> pomoć, isto tako je i opterećenje<br />
u smislu održavanja, tako da <strong>na</strong>m je Ca<strong>na</strong>dair<br />
ove godine došao u pravom trenutku<br />
da odradimo zadaće, a do isporuke<br />
je troškove održavanja umjesto <strong>na</strong>s<br />
snosio netko drugi -, kaže Turković.<br />
Iako se <strong>na</strong>jčešće postavlja pitanje ima li<br />
dovoljno pilota za PP letjelice, Turković<br />
ističe kako je <strong>na</strong> njega nemoguće dati<br />
konkretan odgovor.<br />
- Primjerice, u sezoni <strong>2009.</strong> ih je bilo sasvim<br />
dovoljno, pa čak i viška posade,<br />
dok se već dogodine može dogoditi da<br />
nedostaje i 50 % posade, jer gašenje požara<br />
nije planska aktivnost za koju se<br />
može u<strong>na</strong>prijed odrediti potreban broj<br />
ljudi.No, broj posada je uvijek veći od<br />
broja avio<strong>na</strong> i uvijek imamo dovoljno<br />
posade za smjenu -, zaključio je bojnik<br />
Turković.<br />
Maja Kačanić<br />
Bojnica Dija<strong>na</strong> Doboš, rođe<strong>na</strong><br />
u Osijeku 1976. godine,<br />
jedi<strong>na</strong> je že<strong>na</strong> koja iz zraka<br />
Hrvatsku brani od požara.<br />
Sa 16 godi<strong>na</strong>, sa zrakoplovstvom<br />
se prvi put susrela u<br />
Aero klubu Osijek, gdje je završila<br />
osnovnu padobransku,<br />
a <strong>na</strong>kon nje i obuku za sportskog<br />
pilota.<br />
Diplomirala je <strong>na</strong> Fakultetu<br />
prometnih z<strong>na</strong>nosti i bila<br />
<strong>na</strong>jbolji polaznik iz III. klase<br />
pilotske škole Učilišta HRZ-a<br />
“Rudolf Perešin“ u Zemuniku.<br />
Zatim radi kao <strong>na</strong>stavnica<br />
letenja, leti <strong>na</strong> elegantnim<br />
Pilatusima brzi<strong>na</strong>ma<br />
većim od pola macha.<br />
- Ne z<strong>na</strong>m zašto me svi pitaju kako je biti že<strong>na</strong> pilot. Letim kao pilot, a ne kao<br />
že<strong>na</strong>. To je moj posao, i ja ga radim kao neka druga že<strong>na</strong> “uobičajeni” ženski<br />
posao − , kazala je bojnica Doboš, koja je do prije nekoliko godi<strong>na</strong> letjela u<br />
Akro-skupini HRZ-a “Krila Oluje“, u kokpitu jednog od <strong>na</strong>jboljih svjetskih<br />
školskih zrakoplova PC-9 Pilatus.<br />
Ono što ju je posebno privuklo <strong>na</strong> PP letjelicu jest da svaki let ima svoju<br />
svrhu.<br />
- Svaki put kada poletite poletjeli ste <strong>na</strong> požar i odradili zadaću - kazala je<br />
bojnica.<br />
Iako je u Hrvatskoj prva že<strong>na</strong> pilot <strong>na</strong> PP letjelici, među muškim kolegama nije<br />
se morala posebno dokazivati.<br />
- Kad se upoz<strong>na</strong>te i prođete svo školovanje zajedno, postajete tim. Dakako,<br />
postoje iznimke, no nikakve diskrimi<strong>na</strong>cije nije bilo. Dakako, sve je stvar sposobnosti<br />
i prilagodbe -, zaključila je Doboš.<br />
11 [ 2009 ] Vatrogasni vjesnik 59
Županijske vijesti<br />
Grad Zagreb<br />
Najmasovniji Memorijal ba<strong>na</strong><br />
Josipa Jelačića do sada<br />
Ukupno 132 <strong>na</strong>tjecateljske ekipe iz<br />
svih krajeva Hrvatske, ali i Slovenije,<br />
sudjelovalo je <strong>na</strong> ovogodišnjem,<br />
<strong>na</strong>jmasovnijem do sada, Memorijalu<br />
ba<strong>na</strong> Josipa Jelačića, koji je ove godine 7.<br />
puta održan u sklopu proslave Da<strong>na</strong><br />
grada Zaprešića. Dakako da je to veliko<br />
priz<strong>na</strong>nje organizatorima, Vatrogasnoj<br />
zajednici, koja već godi<strong>na</strong>ma okuplja<br />
<strong>na</strong>jveći broj vatrogasaca u Hrvatskoj.<br />
Nakon svečanog postrojavanja u povijesnom<br />
kompleksu Novih dvora Jelačićevih,<br />
pozdravnim riječima u ime domaći<strong>na</strong><br />
<strong>na</strong>zočnima se obratio<br />
predsjednik VZ Grada Zaprešića i Zagrebačke<br />
županije Stjepan Ptiček.<br />
"Zahvaljujem se svim vatrogascima koji<br />
su se odazvali <strong>na</strong> <strong>na</strong>š Memorijal. Ponosni<br />
smo što uspješno održavamo ovu<br />
tradiciju i svake godine okupljamo sve<br />
više ekipa. Ponos je to, ali i teret da se<br />
dogodine još više angažiramo", kazao je<br />
<strong>na</strong> otvorenju predsjednik zaprešićkih<br />
vatrogasaca i vatrogasaca Zagrebačke<br />
županije.<br />
Dobrodošlicu u <strong>na</strong>š Grad gostima je poželio<br />
i grado<strong>na</strong>čelnik Željko Turk koji je<br />
Memorijal proglasio otvorenim.<br />
Vatrogasci su se potom uputili <strong>na</strong> mjesto<br />
gdje se održavalo <strong>na</strong>tjecanje, prava borba<br />
za prijelazni pehar kojega je iz godine u<br />
godinu sve teže osvojiti. Po završetku je<br />
uslijedilo proglašenje pobjednika. Sve<br />
ekipe su dobile priz<strong>na</strong>nja za sudjelovanje,<br />
a <strong>na</strong>jbolje tri iz svake kategorije i<br />
pehar, dok su prvoplasirani dobili i prijelazni<br />
pehar koji je svakako velika čast i<br />
ponos za svako društvo.<br />
Nagrade je uručio Stjepan Ptiček uz<br />
pomoć <strong>na</strong>čelnika Hrvatske vatrogasne<br />
zajednice Željka Popovića.<br />
Memorijal ba<strong>na</strong> Josipa Jelačića postao je<br />
60 Vatrogasni vjesnik 11 [ 2009 ]<br />
poz<strong>na</strong>t u cijeloj zemlji, a odaziv ekipa<br />
izne<strong>na</strong>đuje iz godine u godinu, za što su<br />
sigurno <strong>na</strong>jzaslužniji organizatori i<br />
mnoge vrijedne članice i članovi zaprešićkih<br />
DVD-a koji daju sve od sebe kako<br />
bi Memorijal ba<strong>na</strong> Jelačića svim gostima<br />
ostao u nezaboravnom sjećanju. Ne<br />
treba ni sumnjati kako će sve ovogodišnje<br />
ekipe, i još neke nove, i dogodine<br />
s veseljem prihvatiti poziv za dolazak u<br />
Zaprešić. Idući Memorijal prema <strong>na</strong>javama<br />
predsjednika Ptičeka trebao bi se<br />
održati 10.listopada 2010. godine.<br />
Bjelovarsko-bilogorska<br />
Iz tiska izašao jeda<strong>na</strong>esti broj<br />
glasila "93"<br />
Na povećanom broju stranica, iz<br />
tiska je izašao jeda<strong>na</strong>esti broj glasila<br />
"93", glasila Vatrogasne zajednice<br />
Grada Bjelovara. Kao i svaki broj, glasilo<br />
donosi veliki intervju, a ovaj put je sa<br />
voditeljem prodaje fi rme Ziegler Zagreb,<br />
Željkom Piskom. Također, tu je i pregled<br />
svih intervencija iz proteklog razdoblja,<br />
sa osvrtom <strong>na</strong> neke od većih. List je pun<br />
i manjih "brzih" vijesti, koje pokazuju da<br />
je VZG Bjelovar bila vrlo aktiv<strong>na</strong>. Spomenimo<br />
neke od njih: projekt izgradnje<br />
vatrogasnog vježbališta, obilježen<br />
Mjesec zaštite od požara i dan Sv. Florija<strong>na</strong>,<br />
održan tehnički zbor te broj<strong>na</strong> vatrogas<strong>na</strong><br />
<strong>na</strong>tjecanja, osposobljavanje<br />
dobrovoljnih vatrogasnih kadrova,<br />
održan semi<strong>na</strong>r za vatrogasne sudce,<br />
hodočašće u Mariju Bistricu, <strong>na</strong>tjecanje<br />
sa starim vatrogasnim štrcaljkama, te<br />
brojne druge vijesti. Treba spomenuti<br />
kako ovaj broj vrvi tekstovima o aktivnostima<br />
vatrogasne djece i mladeži, što<br />
pokazuje kako bjelovarsko vatrogastvo<br />
ne treba brinuti za svoju budućnost. Izdvojimo<br />
i intervju sa bjelovarskim vatrogascem,<br />
da<strong>na</strong>s u mirovini, Milanom<br />
Svecenijem, koji <strong>na</strong>m uz tekst i fotografi<br />
je prikazuje kako se nekada radio ovaj<br />
humani posao. Svi gore <strong>na</strong>vedeni, te<br />
brojni drugi tekstovi mogu se pročitati i<br />
<strong>na</strong> internet stranici VZG Bjelovar www.<br />
vatrogasci-bjelovar.com , kao i svi do<br />
sada izašli brojevi lista. Podsjetimo, list<br />
"93" izlazi od 2006. godine, kada je bio<br />
prvo glasilo jedne gradske vatrogasne<br />
zajednice u Hrvatskoj, a da<strong>na</strong>s je <strong>na</strong>rastao<br />
<strong>na</strong> 32 stranice u boji.<br />
Krunoslav Fučkor<br />
Brodsko-posavska<br />
DVD SIKIREVCI – <strong>na</strong>tjecanje i<br />
druženje djece<br />
Da<strong>na</strong> 6.ruj<strong>na</strong> <strong>2009.</strong>godine s početkom<br />
u 10,00 sati DVD Sikirevci je treću<br />
godinu za redom organizirao i održao<br />
<strong>na</strong>tjecanje i druženje djece u dobi od<br />
6-12 godi<strong>na</strong>. Cilj <strong>na</strong>vedenog <strong>na</strong>tjecanja i<br />
druženja je okupljanje i uključivanje što<br />
većeg broja djece i mladih u dobrovolj<strong>na</strong><br />
vatrogas<strong>na</strong> društva te promicanje vatrogastva<br />
i vatrogasne djelatnosti.<br />
Na <strong>na</strong>vedenom <strong>na</strong>tjecanju <strong>na</strong>stupilo je<br />
ukupno pet<strong>na</strong>est odjeljenja iz susjednih<br />
dobrovoljnih vatrogasnih društava i to iz<br />
Vrpolja, Velike Kopanice, Beravaca, Jaruga,<br />
Slavonskog Šamca te gosti iz Garči<strong>na</strong><br />
i Novih Perkovaca.<br />
Nakon završenog <strong>na</strong>tjecanja žensko<br />
odjeljenje domaći<strong>na</strong> je svoje vršnjake i<br />
goste pozdravilo hrvatskom trobojnicom<br />
koju su izveli i <strong>na</strong>pravili pomoću<br />
brentača s kojima se <strong>na</strong>tječu a što je izazvalo<br />
veliku pozornost i divljenje kod<br />
djece.<br />
Milan Šulter
Županijske vijesti<br />
Istarska<br />
Županijsko vatrogasno <strong>na</strong>tjecanje<br />
ekipa djece i mladeži<br />
organizaciji Vatrogasne zajednice<br />
U Istarske županije 10. listopada<br />
<strong>2009.</strong> godine u Sutivancu je održano<br />
VIII. Natjecanje vatrogasne mladeži i<br />
djece Istarske županije. Maksimalnu su<br />
domaćinsku potporu ovoj tradicio<strong>na</strong>lnoj<br />
manifestaciji istarskog vatrogastva<br />
potvrdili članovi DVD-a Sutiva<strong>na</strong>c<br />
i opći<strong>na</strong> Barban. Sudionike <strong>na</strong>tjecanja<br />
srdačno je pozdravio općinski <strong>na</strong>čelnik<br />
Sutivanca Denis Kontošić i poželio<br />
dobar plasman.<br />
Otvarajući <strong>na</strong>tjecanje županijski vatrogasni<br />
zapovjednik, saborski zastupnik i<br />
predsjednik Skupštine Istarske županije<br />
Dino Kozlevac, istaknuo je z<strong>na</strong>čaj dobrovoljnog<br />
vatrogastva a posebice aktivnosti<br />
djece i Vatrogasne mladeži koja će<br />
s vremenom zamijeniti sadašnje generacije<br />
vatrogasaca. Stoga im se u budućem<br />
radu mora posvetiti mnogo veća pažnja<br />
tako da se poveća broj obuhvaćene djece<br />
i mladeži u istarskom vatrogastvu.<br />
Na ovogodišnjem <strong>na</strong>tjecanju sudjelovale<br />
su muške i ženske ekipe mladeži i djece<br />
iz: DVD-a Svetvinče<strong>na</strong>t, Žminj, Buzet,<br />
Ližnjan, Peroj i Vodnjan.<br />
Kod mladeži (muški) 1. mjesto osvojila<br />
je ekipa DVD Svetvinče<strong>na</strong>t, 2. DVD<br />
Žminj i 3. DVD Buzet, dok je kod mladeži<br />
(žene) 1. mjesto pripalo ekipi DVD<br />
Ližnjan a <strong>na</strong> 2. se plasirala ekipa DVD-a<br />
Žminj. U <strong>na</strong>tjecanju djeca ženske ekipe<br />
1. mjesto osvojila je ekipa DVD Peroj, a<br />
drugo DVD Ližnjan, a 1. mjesto djeca<br />
(muške ekipe) zauzela je ekipa DVD-a<br />
Ližnjan. Najuspješnijim ekipama <strong>na</strong>tjecanja<br />
diplome, pokale i medalje uručili<br />
su županijski zapovjednik Dino Kozlevac<br />
i njegov zamjenik Klaudio Karlović,<br />
zapovjednik JVP Pula i Područne<br />
vatrogasne zajednice Pula.<br />
(ač)<br />
Karlovačka<br />
Kupom “Četiri rijeke” završila<br />
<strong>na</strong>tjecateljska sezo<strong>na</strong><br />
Dva<strong>na</strong>esti po redu vatrogasni Kup<br />
“Četiri rijeke” u organizaciji<br />
DVD-a Hrnetić-Novaki održan je u<br />
Karlovcu <strong>na</strong> Vunskom polju. Ove godine<br />
<strong>na</strong>tjecalo se 77 ekipa iz čitave Hrvatske,<br />
odnosno okupilo se oko više od<br />
700 vatrogasaca.<br />
Mogu samo reći da smo zadovoljni i<br />
odazivom i organizacijom, jer nitko od<br />
<strong>na</strong>ših gostiju nije imao prigovora, kazao<br />
predsjednik DVD-a domaći<strong>na</strong>, Goran<br />
Franković, <strong>na</strong>javivši da im je cilj za<br />
iduću godinu ići <strong>na</strong> višu kvalitetu <strong>na</strong>tjecanja.<br />
Natjecale su se ekipe djece, mladeži i seniora,<br />
a ovo je <strong>na</strong>tjecanje ujedno bilo posljednje<br />
od pet kupova koji se u županiji<br />
održavaju tijekom ljetnih mjeseci, a koji<br />
se boduju za Kup Vatrogasne zajednice<br />
Karlovačke županije. Tako su osim pobjednika<br />
Kupa “Četiri rijeke”, proglašeni<br />
i <strong>na</strong>jbolji u županiji za ovu godinu.<br />
Da bi ušli u konkurenciju vatrogasne su<br />
ekipe morale <strong>na</strong>stupiti <strong>na</strong> <strong>na</strong>jmanje tri<br />
kup <strong>na</strong>tjecanja. Najviše bodova sakupilo<br />
je DVD Josipdol, <strong>na</strong> drugom je mjestu<br />
DVD Jurovski Brod, treće je DVD Ribarići,<br />
četvrto je mjesto zauzelo DVD Jase<strong>na</strong>k,<br />
dok je <strong>na</strong> petom mjestu DVD<br />
Tuškani.<br />
Ovog je ljeta bilo izuzetno živo što se<br />
tiče <strong>na</strong>tjecanja u Karlovačkoj županiji<br />
održano je ukupno pet kup <strong>na</strong>tjecanja,<br />
koja su se bodovala za ko<strong>na</strong>čni poredak<br />
Kupa Vatrogasne zajednice Karlovačke<br />
županije. Kup <strong>na</strong>tjecanja bila su orgabizira<strong>na</strong><br />
u Jasenku, Netretiću, Donjem<br />
Mekušju, Jurovskom Brodu i već spomenuti<br />
Kup “četiri rijeke” bilo je posljednje<br />
u nizu <strong>na</strong>tjecanja za ovu godinu.<br />
Kup <strong>na</strong>tjecanje održano je u standardne<br />
četiri dobne kategorije, kod muških<br />
ekipa djece od 6 do 12 godi<strong>na</strong> pobjedu<br />
su odnijeli dječaci iz DVD-a Barilović,<br />
slijedi DVD Stative Donje, pa Rečica-<br />
Matica. Kod djevojčica <strong>na</strong>jbolje su bile<br />
članice DVD-a Jase<strong>na</strong>k, druge su bile<br />
Stative Gornje i treće članice DVD-a<br />
Donje Mekušje.<br />
Kod mladeži 12 do 16 godi<strong>na</strong> pobjedu<br />
kod muških ekipa odnijeli su DVD Gardinovec,<br />
slijedi Nova Gradiška i treće su<br />
Oštarije. Kod djevojaka pobijedila je<br />
ekipa DVD-a Predovec, slijedi DVD<br />
Gardinovec i treće su bile članice DVD-a<br />
Josipdol.<br />
DVD Zagraci odnijeli su pobjedu u seniorskoj<br />
B kategoriji, drugo je DVD Rečica<br />
Matica, treće je DVD Jase<strong>na</strong>k. Kod seniorki<br />
B <strong>na</strong>jbolje su bile članice DVD-a<br />
Josipdol, druge su bile članice DVD-a<br />
Jase<strong>na</strong>k, a treće je mjesto pripalo DVD-u<br />
Dragonožec.<br />
U kategoriji seniorskih A ekipa <strong>na</strong>jbolji<br />
su bili vatrogasci iz Jurovskog Broda, slijedi<br />
ekipa Belajske Poljice 1, a treća je<br />
ekipa Oštarija. Članice DVD-a Josipdol<br />
pobjednice su kategoriji seniorki A.<br />
Drugo mjesto su izborile članice DVD-a<br />
Jurovski Brod, a treće je DVD Zagorje.<br />
K. Begović<br />
Vedran Skukan<br />
Vatrogasno <strong>na</strong>tjecanje u<br />
Donjem Mekušju<br />
Dobrovoljno vatrogasno društvo<br />
Donje Mekušje bilo je u domaćin<br />
izlučnog <strong>na</strong>tjecanja Vatrogasne zajednice<br />
grada Karlovca za vatrogasne ekipe<br />
djece od 6 do 12 i mladeži od 12 do 16<br />
godi<strong>na</strong>, a ujedno su mali vatrogasci odmjerili<br />
s<strong>na</strong>ge <strong>na</strong> poligonu i u sklopu<br />
Kupa DVD-a Donje Mekušje koji se<br />
održava drugu godinu.<br />
Ukupno je u oba <strong>na</strong>tjecanja <strong>na</strong>stupilo<br />
oko 250 djece i mladeži, što s područja<br />
grada Karlovca, ali i iz drugih dijelova<br />
županije. Svoje su predstavnike <strong>na</strong> ovom<br />
<strong>na</strong>tjecanju imala društva Velika Jelsa,<br />
Hrnetić-Novaki, Tuškani, Stative<br />
Gornje, Ribarići, Rečica Matica, Dolnja<br />
Rečica, Desno Sredičko, Lijevo Sredičko,<br />
Stara Sela, Jurovski Brod te <strong>na</strong>ravno domaćini<br />
DVD Donje Mekušje.<br />
Natjecanje je održano u dva dijela, kao<br />
izlučno <strong>na</strong>tjecanje VZG, te kao Kup <strong>na</strong>tjecanje.<br />
Na <strong>na</strong>tjecanju Vatrogasne zajednice<br />
grada kod djece od šest do 12<br />
godi<strong>na</strong>, <strong>na</strong>jbolje rezultate kod muških<br />
ekipa ostvarili su DVD Gornje Stative<br />
koji su zauzeli treće mjesto, drugo je<br />
mjesto pripalo ekipi dječaka DVD-a domaći<strong>na</strong><br />
Donje Mekuške, a pobjedu su<br />
odnijeli dječaci iz DVD-a Rečica Matica.<br />
Tri društva s <strong>na</strong>jboljim rezultatima osigurala<br />
su plasman <strong>na</strong> županijsko vatrogasno<br />
<strong>na</strong>tjecanje. Kod djevojčica u istoj<br />
dobnoj skupini <strong>na</strong>stupila je samo jed<strong>na</strong><br />
ekipa i to iz DVD-a Donje Mekušje, koja<br />
je automatski osigurala <strong>na</strong>stup <strong>na</strong> županijskom<br />
<strong>na</strong>tjecanju.<br />
Kod ekipa mladeži od 12 do 16 godi<strong>na</strong><br />
treće je mjesto pripalo Velikoj Jelsi,<br />
11 [ 2009 ] Vatrogasni vjesnik 61
Županijske vijesti<br />
drugi su bili mladi vatrogasci iz DVD-a<br />
Donje Mekušje, a pobjednici su ekipa<br />
DVD-a Hrnetić-Novaki. Kod ženskih<br />
ekipa <strong>na</strong>stupila je ponovo samo jed<strong>na</strong> i<br />
to djevojke iz DVD-a Tuškani, koje su uz<br />
spomenute ekipe osigurale <strong>na</strong>stup <strong>na</strong><br />
županijskom vatrogasnom <strong>na</strong>tjecanju.<br />
U Kup <strong>na</strong>tjecanju konkurencija je bila<br />
nešto jača, no u dobnoj skupini šest do<br />
12 godi<strong>na</strong>, ekipa DVD-a Rečica Matica<br />
potvrdila je <strong>na</strong>jbolji rezultat i odnijela<br />
prvo mjesto, drugi su ponovo bili DVD<br />
Donje Mekušje, a treće je mjesto pripalo<br />
ekipi Desno Sredičko. U konkureciji<br />
ženskih ekipa <strong>na</strong>stupile su ekipe domaći<strong>na</strong><br />
i Lijevog Sredičkog, a pobjeda je<br />
pripala domaćoj ekipi.<br />
Kod mladeži 12 do 16 godi<strong>na</strong>, pobijedila<br />
je ekipa DVD-a Hrnetić-Novaki, drugi<br />
su bili iz DVD-a Donje Mekušje, a treća<br />
je bila ekipa Velike Jelse. Kod djevojaka<br />
<strong>na</strong>jbolje su bile članice Tuška<strong>na</strong>, drugo<br />
mjesto pripalo je ekipi iz Jurovskog<br />
Broda, a treće članicama DVD-a Ribarići.<br />
Osim ekipa djece i mladeži <strong>na</strong> Vatrogasnom<br />
kupu u Donjem Mekušju <strong>na</strong>tjecale<br />
su se i seniorske ekipe. Njihov se <strong>na</strong>stup<br />
<strong>na</strong>ime bodovao za ko<strong>na</strong>čni poredak u<br />
Kupu Vatrogasne zajednice Karlovačke<br />
županije. Ovo je <strong>na</strong>tjecanje ujedno bilo i<br />
3. kolo županijskog kupa.<br />
K. Begović<br />
Održan 9. među<strong>na</strong>rodni<br />
vatrogasni kup<br />
Dobrovoljno vatrogasno društvo Jurovski<br />
Brod bilo je domaćin 9. među<strong>na</strong>rodnom<br />
kupu koji je održan 23.<br />
kolovoza. u Jurovskom Brodu.Natjecanje<br />
se odvijalo po pokroviteljstvom<br />
Vatrogasne zajednice Županije karlovačke<br />
i Vatrogasne zajednice općine Žakanje.Broj<br />
<strong>na</strong>tjecateljskih ekipa bio je<br />
iz<strong>na</strong>d očekivanja (ovo <strong>na</strong>tjecanje ujedno<br />
se bodovalo kao i 4. krug kupa Vatrogasne<br />
zajednice županije karlovačke). Iz<br />
Slovenije su u konkurenciji članova A<br />
<strong>na</strong>stupile ekipe PGD Črešnjevec,PGD<br />
Lokvica,PGD Dragomlja vas i PGD<br />
Suhor. U ovoj kategoriji <strong>na</strong>tjecalo se<br />
ukupno 15 ekipa arezultati su slijedeći:<br />
prvo je bilo PGD Lokvica sa 413,9<br />
bodova,drugo je bilo DVD Belajske Police<br />
sa 410 bodova i treće je bilo PGD<br />
Suhor sa 409,6 bodova.Ukupno je bilo<br />
prijavljenih 15 ekipa.<br />
U konkurenciji članova B <strong>na</strong>jbolje je bilo<br />
DVD Zagradci,drugo je bilo DVD Re-<br />
62 Vatrogasni vjesnik 11 [ 2009 ]<br />
čica –matica i treće DVD Jase<strong>na</strong>k.U<br />
konkurenciji že<strong>na</strong> članice A (prijavljeno<br />
6 ekipa) <strong>na</strong>jbolje su bile <strong>na</strong>tjecateljke<br />
DVD Buševec sa 396,8 bodova,druge je<br />
bilo DVD Odranski Obrež sa 387,7 bodova<br />
i treće domaćinke DVD Jurovski<br />
Brod sa osvojenih 385,9 bodova.U kategoriji<br />
mladež(muški) od 12-16 godi<strong>na</strong><br />
<strong>na</strong>jbolji su bili predstavnici DVD Hrnetić<br />
Novaki,slijedilo je DVD Velika<br />
Jesa i DVD Jurovski Brod.U istoj kategoriji<br />
samo za žene redoslijed je bio<br />
slijedeći:DVD Josipdol,DVDJase<strong>na</strong>k i<br />
DVD Vivodi<strong>na</strong>.U kategoriji podmladka<br />
za dječake <strong>na</strong>jbolje je bilo DVD Rakovica<br />
,slijedilo je DVD Barilović i DVD<br />
Rečica – matica.U kategoriji djevojčica<br />
prve su bile članice DVD Stative Gornje<br />
a druge DVD Donje Mekušje.<br />
Josip Fabi<strong>na</strong><br />
Tečaj prve pomoći<br />
Od 19 do 21 studenog <strong>2009.</strong> godine<br />
održan je tečaj prve pomoći za vatrogasce<br />
u Dugoj Resi.<br />
Tečaj je organiziran u suradnji s Crvenim<br />
križem Duge Rese, a vodio ga je<br />
stručni predavač doktor Marijan Gluči<strong>na</strong>.<br />
Na tečaju su vatrogasci upoz<strong>na</strong>ti s opasnostima<br />
i mogućnostima pomoći u pogibeljnim<br />
situacijama <strong>na</strong> koje vatrogasci<br />
mogu <strong>na</strong>ići prilikom vatrogasnih intervencija.<br />
Uvjerenja o osposobljenosti je dobilo<br />
pet<strong>na</strong>est vatrogasaca iz vatrogasnih društava<br />
iz Duge Rese i okolice.<br />
Davor Kekić, dipl.ing.<br />
Koprivničko-križevačka<br />
IN MEMORIAM<br />
JOSIP BIŠKUP<br />
(1925-2009)<br />
U srijedu 14. listopada <strong>2009.</strong> godine<br />
zauvijek je prestalo kucati srce<br />
85-godišnjeg počasnog predsjednika<br />
DVD-a Gornja Rijeka Josipa Biškupa.<br />
U dugogodišnjem radu društva u<br />
knjigu društva upisan 1940. godine, a<br />
ob<strong>na</strong>šao je funkcije bio je glazbenik,<br />
voditelj puhačke glazbe, blagajnik,<br />
tajnik i predsjednik. Sa nepunih 16 godi<strong>na</strong><br />
kroz limenu glazbu koju je neizmjerno<br />
volio promicao je vatrogastvo u<br />
<strong>na</strong>šem kraju. Preuzeo je vođenje puhačke<br />
glazbe od svog oca Julia i učio<br />
mnoge generacije. Talent i z<strong>na</strong>nje za<br />
tambure prepoz<strong>na</strong>ti su pa je podučavao<br />
učenike u <strong>na</strong>šoj osnovnoj školi. Osnivanjem<br />
KUD-a Prigorec u Gornjoj Rijeci<br />
1979. godine učlanio se i bio aktivan<br />
do prestanka rada društva. Društveno<br />
angažiran i uvijek spreman za <strong>na</strong>predak,<br />
bio je blagajnik Poljoprivredne<br />
zadruge, u odboru za izgradnju vodovoda.<br />
Usporedno obavljao je i dužnost<br />
zvo<strong>na</strong>ra u crkvi Uznesenja Blažene<br />
Djevice Marije u Gornjoj Rijeci. Za svoj<br />
aktivni rad u vatrogastvu izabran je za<br />
doživotnog Počasnog predsjednika<br />
društva. Za svoj izuzetan i ustrajan rad<br />
u dobrovoljnom vatrogastvu primio je<br />
broj<strong>na</strong> vatrogas<strong>na</strong> priz<strong>na</strong>nja.<br />
Da<strong>na</strong> 16.listopada <strong>na</strong> groblju u Gornjoj<br />
Rijeci u ime članova obitelji, DVD-a<br />
Gornja Rijeka, mješta<strong>na</strong>, mnogobrojnih<br />
prijatelja i štovatelja od Josipa se biranim<br />
riječima oprostio se predsjednik<br />
društva Mario Hasanec.<br />
Neka mu je vječ<strong>na</strong> slava i hvala!
Županijske vijesti<br />
Uspješno odrađen posao u<br />
priobalju<br />
Za ovu godine hrvatski vatrogasci<br />
uspješno su obavili svoj posao <strong>na</strong><br />
protupožarnoj zaštiti Priobalja gdje su u<br />
velikom broju tokom turističke sezone<br />
sudjelovali i vatrogasci s kontinentalnog<br />
dijela Hrvatske, a među njima bilo je 102<br />
vatrogasca (69 pripadnika Javnih vatrogasnih<br />
postrojbi i 33 pripadnika Dobrovoljnih<br />
vatrogasnih društava), sa ukupno<br />
četiri intervent<strong>na</strong> vatrogas<strong>na</strong> vozila i pet<br />
za prijevoz vatrogasaca i opreme. Prema<br />
riječima glavnog zapovjednika Mlade<strong>na</strong><br />
Juri<strong>na</strong> ove godine bilo je manje intervencija<br />
požara od prošle godine - više<br />
1.800 koji su uspješno ugašeni i sanirani<br />
u čemu su veliku i z<strong>na</strong>čajnu ulogu imali<br />
<strong>na</strong>ši vatrogasci <strong>na</strong> nekoliko dislokacija u<br />
Priobalju. Pa se može slobodno kazati sa<br />
je svaka ulože<strong>na</strong> ku<strong>na</strong> u vatrogastvo višestruko<br />
se isplati.<br />
- Ove godine <strong>na</strong>ši vatrogasci bili su <strong>na</strong><br />
dežurstvima <strong>na</strong> Brijunskom otočju gdje<br />
je ukupno bilo 28 pripadnika JVP Koprivnice<br />
i jedno interventno vatrogasno<br />
vozilo. Za potrebe Državne interventne<br />
postrojbe Šibenik u DVD Vodice <strong>na</strong>lazili<br />
su se također djelatnici JVP Koprivnice,<br />
ukupno njih 14 te 27 pripadnika<br />
dobrovoljnih postrojbi s Požarnog područja<br />
Koprivnica i Đurđevac i jedno<br />
interventno vozilo JVP Koprivnica.<br />
Jedan djelatnik JVP Križevci i jedan pripadnik<br />
DVD-a s Požarnog područja<br />
Križevci obavljali su protupožarnu zaštitu<br />
u odmaralištu Valbadone kod Pule,<br />
gdje je bilo i jedno interventno vozilo<br />
JVP Križevci. Za potrebe vatrogasnog<br />
operativnog središta Divulje dislocirano<br />
je jedno interventno vatrogasno vozilo<br />
iz JVP Đurđevca i ukupno 14 djelatnika<br />
JVP Đurđevac. Temeljem zapovijedi<br />
Glavnog vatrogasnog zapovjednika<br />
Mlade<strong>na</strong> Jurine, jedan djelatnik JVP<br />
Križevaca obavljao je dislokaciju <strong>na</strong> Prevlaci.<br />
Na ovoj dislokaciji angažirano je<br />
bilo ukupno sedam djelatnika JVP Križevaca,<br />
rekao <strong>na</strong>m je županijski zapovjednik<br />
Valent Furmeg, koji <strong>na</strong>m je također<br />
kazao da tijekom obavljanja<br />
dislokacije nije bilo primjedbi <strong>na</strong> rad i<br />
po<strong>na</strong>šanje vatrogasaca.<br />
Na fotografi ji Valent Furmeg<br />
D.R.<br />
Obilježe<strong>na</strong> 30. godišnjica rada<br />
DVD-a Štaglinec<br />
subotu 1. kolovoza <strong>na</strong> svečan <strong>na</strong>čin<br />
U DVD Štaglinec obilježio je u Društvenom<br />
domu 30. godišnjicu osnutka<br />
uspješnog rada i djelovanja pod pokroviteljstvom<br />
grada Koprivnice. Prostor<br />
Društvenog doma bio je premali da<br />
primi brojne goste i uzvanike. Sakupilo<br />
se oko dvije stotine vatrogasaca iz više<br />
od trideset društava, a od gostiju bio je u<br />
ime Hrvatske vatrogasne zajednice doživotni<br />
predsjednik Teodor Fricki, predsjednik<br />
VZ Varaždinske županije<br />
Zvonko Biškup, u ime pokrovitelja grada<br />
Koprivnice dogrado<strong>na</strong>čelnik Dražen<br />
Pros, gradski vijećnici, županijski zapovjednik<br />
Valent Furmeg, njegovi zamjenici<br />
Marijan Kicivoj i Slavko Tucaković,<br />
potpredsjednik VZŽ Dušan Koščić,<br />
predsjednik Savjeta Hrvatske mladeži<br />
Nikola Sočev, predstavnici slovenskih<br />
društava iz Domžala i Lendave i ostali.<br />
Brojne goste i uzvanike pozdravio je<br />
predsjednik DVD-a Štaglinec Ivan Golubić<br />
i zaželio im ugodan boravak i zahvalio<br />
<strong>na</strong> odazivu. Prigodan izvještaj o<br />
30. godišnjem uspješnom radu podnio<br />
je tajnik društva Tomislav Golubić. On<br />
je u kratkom ali sadržajnom tekstu<br />
opisao sva <strong>na</strong>jvažnija događanja u radu<br />
društva koje je iz godine u godinu bilježi<br />
sve bolje rezultate rada kako <strong>na</strong> <strong>na</strong>tjecateljskom<br />
tako i <strong>na</strong> operativnom planu, a<br />
iz godine u godinu broj članova raste,<br />
što posebno raduje sve, da se u rad<br />
društva uključuju <strong>na</strong>jmlađi stanovnici<br />
ovog prigradskog <strong>na</strong>selja Koprivnice.<br />
Podijelje<strong>na</strong> su priz<strong>na</strong>nja i odličja zaslužnim<br />
članovima ka o i svima koji su<br />
pomagali rad društva. Tako je Zlatnu<br />
medalju dobio Ivan Golubić, srebrnu<br />
Darko Gačan, a brončanu Franjo Cinderić.<br />
Brončane vatrogasne plamenice<br />
dobili su: Marijan Krsnik, Dejan Lovrenčić,<br />
Saša Kuzman, Tomislav Golubić,<br />
Matea Gačan, Mario Gačan i<br />
Matea Golubić. Srebrnu plamenicu<br />
dobio je Goran Zagorščak, dok je Zlatnu<br />
plamenicu primio Željko Bukvić. Spomenicu<br />
za 50. godi<strong>na</strong> rada u vatrogastvu<br />
dobio je Martin Vaupotić.<br />
Foto: Svečani mimohod vatrogasaca u<br />
Štaglincu<br />
D.R.<br />
Krapinsko-zagorska<br />
DVD s osnovcima<br />
Č lanovi DVD-a Bedekovči<strong>na</strong> proteklih<br />
su da<strong>na</strong> u više <strong>na</strong>vrata boravili u<br />
Osnovnoj školi Bedekovči<strong>na</strong>. S predsjednikom<br />
društva Željkom Odakom djecu<br />
su podsjetili <strong>na</strong> povijest vatrogasaca u<br />
ovom kraju, a isto tako ukazivali su <strong>na</strong><br />
moguće situacije koje se mogu dogoditi u<br />
školi i u njihovim domovima. Vatrogasci<br />
su <strong>na</strong>ravno objasnili djeci i kako tada reagirati.<br />
–Moramo zvati 93 i ostati pribrani<br />
te stričekima objasniti što se dogodilo-<br />
slož<strong>na</strong> su bila djeca. Bilo je tu i djece koja<br />
su već duže vrijeme u DVD-u i sudjeluju<br />
<strong>na</strong> mnogim <strong>na</strong>tjecanjima te <strong>na</strong> taj <strong>na</strong>čin<br />
od malih nogu usvajaju z<strong>na</strong>nja iz vatrogastva<br />
i rado ih prenose svojim prijateljima.<br />
Djeci <strong>na</strong>jzanimljiviji dio edukacije<br />
svakako su malo <strong>na</strong>valno vozilo koje su<br />
imali prilike razgledati, poslušati sirene,<br />
vidjeti vatrogasce u punoj spremi i prikaz<br />
gašenja vatre ispred škole.<br />
D.Stulić<br />
11 [ 2009 ] Vatrogasni vjesnik 63
Županijske vijesti<br />
Vrijedan poklon za rođendan<br />
Na svečanoj sjednici DVD Radoboj<br />
održanoj u nedjelju 18. listopada,<br />
<strong>na</strong>čelnik općine Anđelko Topolovec<br />
predao je ključeve novog vatrogasnog<br />
vozila predsjedniku DVD Anđelku<br />
Ferek – Jambrek<br />
Ključeve vozila predsjednik DVD i dožupan<br />
uručio je zapovjedniku Branku<br />
Tušeku uz želju da vozilo bude stalno u<br />
pripremi i spremno za <strong>intervencije</strong>.<br />
Vozilo vrijedno nešto više od milijun<br />
ku<strong>na</strong> <strong>na</strong>bavljeno je zahvaljujući spremnosti<br />
svih stanovnika općine Radoboj<br />
koja će ovaj poklon za 80. rođendan<br />
DVD Radoboj otplatiti kroz nekoliko<br />
godi<strong>na</strong>. Sa spremnikom od 1.600 litara<br />
vode, dvije pumpe i pripadajućom<br />
opremom ovo vozilo pripremljeno je i za<br />
<strong>na</strong>jsloženije <strong>intervencije</strong> <strong>na</strong> svim terenima.<br />
Pomoć oko opremanja, <strong>na</strong>bavke i<br />
ko<strong>na</strong>čne predaje pružilo je poduzeće<br />
«VAMAT».<br />
Čestitke <strong>na</strong> ovom godi<strong>na</strong>ma priželjkivanom<br />
i prijeko potrebnom vozilu domaćinima<br />
su uputili između ostalih<br />
Ivica Glas predsjednik VZ KZŽ, predstavnici<br />
općine Radoboj i susjednih vatrogasnih<br />
društava. Na svečanoj sjednici<br />
skupštine uruče<strong>na</strong> su priz<strong>na</strong>nja i zahvalnice<br />
pojedincima i udrugama za<br />
dosadašnji rad.<br />
Nakon svečane sjednice uslijedila je<br />
jav<strong>na</strong> vatrogas<strong>na</strong> vježba. U vježbi gašenja<br />
požara i gorućeg automobila sudjelovalo<br />
je pedeset pripadnika i pripadnica<br />
vatrogasnih društava iz Đurmanca,<br />
Krapine, Donje i Gornje Šemnice, Mihovlja<strong>na</strong>,<br />
Jazvi<strong>na</strong>, RadobojA i JVP Grada<br />
Krapine. U Radoboju su <strong>na</strong> svečanoj<br />
sjednici i vježbi održanoj uz Dan općine<br />
bili i predstavnici Škarićeva, Brestovca<br />
Orehovićkog i Jesenja Gornjeg. Bila je to<br />
manifestacija osposobljenosti dobro<br />
uvježbanih i opremljenih vatrogasaca te<br />
zajedništva <strong>na</strong> koje se može raču<strong>na</strong>ti u<br />
64 Vatrogasni vjesnik 11 [ 2009 ]<br />
slučaju potrebe kad vlastite s<strong>na</strong>ge i<br />
oprema nisu dovoljni. Po završetku<br />
vježbe čestitke svim učesnicima uputio<br />
je zapovjednik VZ KZŽ Stjepan Skuliber<br />
Na slikama : učesnici svečane sjednice i<br />
Novo vozilo u akciji.<br />
B.U.<br />
Prezentacija alata za spašavanje<br />
u JVP Grada Krapine<br />
ponedjeljak 12. listopada tvrtka<br />
U «Vatropromet» iz Zagreba u prostorima<br />
Javne vatrogasne postrojbe<br />
Grada Krapine, održala je prezentaciju<br />
<strong>na</strong>jnovije generacije alata za teške tehničke<br />
<strong>intervencije</strong> marke «Holmatro».<br />
Tijekom prezentacije djelatnici tvrtke<br />
Miljenko Šolc i Edo Latović pripadnicima<br />
krapinske profesio<strong>na</strong>lne postrojbe<br />
i drugim vatrogascima pokazali su dosta<br />
skupe, ali i efi kasne alate te <strong>na</strong>čin rukovanja,<br />
«koji je», <strong>na</strong>glasili su Šolc i Latović,<br />
«vrlo jednostavni za rukovanje».<br />
U to su se uvjerili i prisutni vatrogasci i<br />
njihovi šefovi, koji su svi zajedno isprobali<br />
hidrauličnu pumpu DPU 31 PC,<br />
sjekač CU 4050 CNCT II, proširivač SP<br />
4240, teleskopsku razuporu TR 4350 C i<br />
vrlo efi kasni «Glas-master», alat za brzo<br />
razbijanje stakala <strong>na</strong> vozilima. Na kraju<br />
prezentacije <strong>na</strong>jviše patnje prošao je<br />
stari Opel Rekord karavan, <strong>na</strong> kojem su<br />
vatrogasci uvježbavali nove alate, a svi<br />
su se zajedno <strong>na</strong>kon prezentacije uz <strong>na</strong>ravno,<br />
razgovor o alatima «Holmatro»,<br />
okrijepili pečenim kestenima koje su<br />
pripremili domaćini.<br />
D.Stulić<br />
Održano 8. županijsko<br />
vatrogasno <strong>na</strong>tjecanje djece i<br />
mladeži VZ KZŽ<br />
Na igralištu NK «Oštrc» u Zlataru<br />
protekloga je četvrtka održano 8.<br />
županijsko vatrogasno <strong>na</strong>tjecanje djece<br />
i mladeži Vatrogasne zajednice Krapinsko-zagorske<br />
županije. Na odlično pri-<br />
premljenim stazama <strong>na</strong> zlatarskom<br />
igralištu, toga da<strong>na</strong> za pravo <strong>na</strong>stupa <strong>na</strong><br />
državnom vatrogasnom <strong>na</strong>tjecanju koje<br />
će se održati slijedeće godi<strong>na</strong> <strong>na</strong>jvjerojatnije<br />
<strong>na</strong> Bjelolasici, «borilo» se 9 odjeljenja<br />
ženske i 19 odjeljenja muške mladeži.<br />
U konkurenciji djece <strong>na</strong>stupilo je<br />
14 odjeljenja djevojčica i 36 vatrogasnih<br />
odjeljenja malih dječaka vatrogasaca.<br />
Sve zajedno <strong>na</strong> stazama i <strong>na</strong>tjecateljskim<br />
poligonima <strong>na</strong>stupilo je 78 vatrogasnih<br />
odjeljenja zagorskih vatrogasnih<br />
odjeljenja djece i mladeži, a brojka se<br />
tijekom da<strong>na</strong> približila <strong>na</strong> oko tisuću<br />
<strong>na</strong>jmlađih pripadnika zagorskih vatrogasnih<br />
društava. Dobro motivirane<br />
mlade <strong>na</strong>tjecatelje dočekali su predstavnici<br />
VZ Grada Zlatara <strong>na</strong> čelu sa<br />
predsjednikom Vladimirom Jurišom,<br />
zapovjednik VZ KZŽ i voditelj <strong>na</strong>tjecanja<br />
Stjepan Skuliber i predsjednik zajednice<br />
Ivica Glas, ispred HVZ-a Mijo<br />
Brlečić, Ivan Golubić i Nikola Sočev,<br />
zlatarski grado<strong>na</strong>čelnik Miroslav Kopjar<br />
i župan Siniša Hajdaš Dončić. –Lijepo<br />
je vidjeti ovakav broj mladih zagorskih<br />
vatrogasaca koji će uskoro<br />
stasati u prave čuvare vatrogasne tradicije<br />
u Zagorju- rekao je grado<strong>na</strong>čelnik<br />
Kopjar, zaželjevši svim sudionicima<br />
dobre rezultate. Također, puno uspjeha<br />
mladim <strong>na</strong>tjecateljima poželio je župan<br />
Hajdaš Dončić, koji je službeno otvorio<br />
<strong>na</strong>tjecanje.<br />
Odlični rezultati<br />
Svi sudionici 8. županijskog vatrogasnog<br />
<strong>na</strong>tjecanja sudjelovali su u dvije<br />
vježbe i štafetnoj utrci, a sve su budno<br />
pratili vrlo strogi zagorski vatrogasni<br />
suci. –Nije bilo nikakvih pritužbi <strong>na</strong> organizaciju<br />
i suce, jer su djeca i mladež<br />
vrlo ozbiljno shvatili ovo <strong>na</strong>tjecanje-<br />
čuli smo od Glavnih sudaca Alojza Ferdelje,<br />
Tome Tišljarića i Jerka Krajačića.<br />
–Staze su bile odlično pripremljene, a<br />
dobro je i to što su zagorski suci imali
Županijske vijesti<br />
pomoć i iz drugih županija. Isto tako,<br />
vidi se odličan rad zagorske vatrogasne<br />
zajednice i očiti <strong>na</strong>predak, a sva su djeca<br />
i mladež u pravilnim odorama- rekao<br />
<strong>na</strong>m je Mijo Brlečić, zamjenik predsjednika<br />
HVZ-a i kontrolor <strong>na</strong> <strong>na</strong>tjecanju.<br />
Ujedno nije zaboravio spomenuti<br />
kako je zagorska vatrogas<strong>na</strong><br />
organizacija u grupi hrvatskih županija<br />
koja <strong>na</strong> ovakvom <strong>na</strong>tjecanju sudjeluje<br />
sa više od 50 odjeljenja. –Nema straha<br />
za vatrogastvo u Hrvatskom zagorju.<br />
Ovdje se vidi zaista veliki broj djece i<br />
mladeži koja su za svaku pohvalu. Svi<br />
su dali sve od sebe i svi se mogu smatrati<br />
pobjednicima- rekao <strong>na</strong>m je Nikola<br />
Sočev, predsjednik Savjeta za vatrogasnu<br />
mladež HVZ-a. No, ipak. Na<br />
Državno vatrogasno <strong>na</strong>tjecanje plasiralo<br />
se <strong>na</strong>jviše Bedekovča<strong>na</strong>ca. Od<br />
ženske mladeži <strong>na</strong>jviše bodova osvojilo<br />
je odjeljenje DVD-a Bedekovči<strong>na</strong> 1,<br />
drugo mjesto DVD Zlatar i 3. mjesto<br />
DVD Marija Bistrica. Od muške mladeži<br />
<strong>na</strong> državno putuju odjeljenje<br />
DVD-a Krapinske Toplice kao apsolutni<br />
pobjednici <strong>na</strong>tjecanja te 1. i 2.<br />
odjeljenje DVD-a Bedekovči<strong>na</strong> sa<br />
drugim odnosno trećim rezultatom <strong>na</strong><br />
zlatarskom <strong>na</strong>tjecanju. Spomenimo i<br />
<strong>na</strong>jmanje zagorske vatrogasce. Odjeljenja<br />
djevojčica DVD-a Vatrogasac bile<br />
su <strong>na</strong>jbolje, a 2. i 3. mjesto osvojile su<br />
pripadnice DVD-a Zlatar Bistrica i<br />
Špičkovi<strong>na</strong>. Od dječaka, <strong>na</strong>jbolji su bili<br />
mali vatrogasci DVD-a Zlatar, a drugi i<br />
treći odjeljenja Radakovo i Dubrovčan<br />
Ravnice.<br />
Pohvale svima<br />
Ovo 8. županijsko vatrogasno <strong>na</strong>tjecanje<br />
cijeli se dan zahvaljujući odličnoj<br />
organizaciji VZ KZŽ i VZG Zlatara,<br />
odvijalo prema zacrtanom rasporedu i<br />
završilo <strong>na</strong> vrijeme, a i dežurni liječnici<br />
Ivica Balagović i Johann Nemrava nisu<br />
imali potrebe intervenirati. Na kraju su<br />
svi iz ruku dožupanice Sonje Borovčak<br />
i čelnika HVZ-a i VZ KZŽ primili zasluže<strong>na</strong><br />
priz<strong>na</strong>nja i medalje uz želje za<br />
što boljim rezultatima <strong>na</strong> Bjelolasici.<br />
–Ugodno sam izne<strong>na</strong>đen povećanjem<br />
brojem ekipa, što treba zahvaliti radu<br />
mentora u matičnim društvima- rekao<br />
<strong>na</strong>m je Ivica Glas, predsjednik VZ KZŽ,<br />
pohvalivši sve <strong>na</strong>tjecatelje i organizatore<br />
i zaželjevši svima <strong>na</strong> državnom <strong>na</strong>tjecanju<br />
dobre rezultate.<br />
D.Stulić<br />
Požeško-slavonska<br />
Novi ured VZ Pakrac-Lipik<br />
Područ<strong>na</strong> Vatrogas<strong>na</strong> zajednica Pakrac-Lipik<br />
od nje<strong>na</strong> osnivanja do<br />
da<strong>na</strong>s nije raspolagala odgovarajućim<br />
radnim prostorom za tajnika i službu<br />
koja skrbi o djelovanju 15 DVD-a s područja<br />
gradova Pakraca i Lipika. Ured<br />
VZ Pakrac-Lipik bio je smješten u<br />
malom prostoru koji je ustupilo središnje<br />
DVD Pakrac u Vatrogasnom<br />
domu, pa se proteklih godi<strong>na</strong> <strong>na</strong>stojalo<br />
u dogovoru s gradskim vlastima iz<strong>na</strong>ći<br />
pogodan prostora za smještaj stručne<br />
službe i osigurati nesmetan rad čelništva<br />
ove područne Vatrogasne zajednice.<br />
Napori su <strong>na</strong>pokon urodili plodom<br />
uz puno razumijevanje i potporu grado<strong>na</strong>čelnika<br />
Pakraca mr. Davora Huške.<br />
U zgradi u kojoj su smješte<strong>na</strong> tijela<br />
gradske vlasti Pakraca oslobođen je<br />
radni prostor od tridesetak četvornih<br />
metara <strong>na</strong> drugom katu, gdje je nedavno<br />
preseljen Ured VZ Pakrac-Lipik, pa će<br />
sada tajnik, zapovjednik i članovi<br />
drugih rukovodnih tijela raspolagati<br />
potrebnim prostorom, opremljenim za<br />
nesmetan rad i <strong>na</strong> taj <strong>na</strong>čin pridonijeti<br />
još uspješnijem djelovanju vatrogasaca<br />
ovoga dijela Požeško-slavonske županije.<br />
Nastavljeno osposobljavanje<br />
Stručnom i drugom osposobljavanju i<br />
školovanju vatrogasnih kadrova<br />
oduvijek se poklanjala izuzet<strong>na</strong> pozornost<br />
u svim društvima <strong>na</strong> području Vatrogasne<br />
zajednice Požeško-slavonske<br />
županije. Iako se <strong>na</strong>jveći broj obuka<br />
izvodi tijekom zimskog perioda, <strong>na</strong>stavak<br />
je uslijedio nešto ranije, ali već<br />
sada se planira održavanje temeljnih tečajeva<br />
za zvanje vatrogasca i dočasnika,<br />
kao i polaganje za klase, a razmatra se i<br />
mogućnost organiziranje jednog ili dva<br />
semi<strong>na</strong>ra za nove vatrogasne časnike.<br />
U organizaciji VZ Pakrac-Lipik i potporu<br />
županijske zajednice u drugoj polovici<br />
listopada započelo je održavanje<br />
tečaja o provođenju strojeve obuke. Tim<br />
obukama u tri središta (Dobrovac,<br />
Omanovac i Antunovac) prisustvuju<br />
zapovjednici i operativci svih DVD-a s<br />
ovoga područja, kao i zapovjednici središnjih<br />
DVD-a s područja cijele županije.<br />
Osim što će se prenijeti pravila po<strong>na</strong>šanja<br />
oko ispunjavanja zahtjeva u<br />
strojevoj obuci, poseban z<strong>na</strong>čaj dat je<br />
detaljnijem upoz<strong>na</strong>vanju s donesenim<br />
pravilnicima o radu i djelovanju operativnih<br />
postrojbi. To se posebice odnosi<br />
<strong>na</strong> zapovjedni kadar, kojemu je upoz<strong>na</strong>vanje<br />
s odredbama pojedinih pravilnika<br />
jed<strong>na</strong> od bitnih zadaća.<br />
Pristigla nova kombi-vozila<br />
Z<strong>na</strong>tan broj DVD-a s područja VZ<br />
Požeško-slavonske županije uz<br />
osnovne zadaće u gašenju požara i sudjelovanja<br />
<strong>na</strong> tehničkim intervencijama,<br />
posebnu pažnju poklanja radu s mladim<br />
<strong>na</strong>raštajem. Ekipe djece i mladeži s<br />
uspjehom <strong>na</strong>stupaju <strong>na</strong> mnogim <strong>na</strong>tjecanjima,<br />
sve do državne razine, ali je<br />
uvijek veliki problem oko prijevoza<br />
djece i mladeži <strong>na</strong> <strong>na</strong>tjecanja, kao i za<br />
odlazak u Kamp vatrogasne mladeži u<br />
Fažani. Osim toga, u većini <strong>na</strong>valnih<br />
vozila nema dovoljno mjesta za prijevoz<br />
operativaca <strong>na</strong> <strong>požari</strong>šta ili <strong>na</strong> tehničke<br />
<strong>intervencije</strong>, pa se sve više iskazuje potreba<br />
za <strong>na</strong>bavkom kombi-vozila za prijevoz<br />
članova pojedinih DVD-a. Osobito<br />
je to donedavno bilo aktualno u<br />
središnjim društvima, te su nekoliko<br />
proteklih godi<strong>na</strong> uz potporu gradskih i<br />
općinskih vlasti kombi-vozila kuplje<strong>na</strong><br />
za većinu središnjih, ali i nekih manjih<br />
DVD-a. Iako potreba za novim kombivozilima<br />
postoji u podosta DVD-a, tu<br />
će potrebu umanjiti nedavno pristigla<br />
nova kombi-vozila u DVD Brestovac,<br />
središnje društvo u istoimenoj općini,<br />
te DVD Bektež, jedno od DVD-a s područja<br />
grada Kutjevo. A upravo su u tim<br />
DVD-ima veoma uspješne ekipe djece i<br />
mladeži, koje će <strong>na</strong>redne godine kao<br />
predstavnici VZŽ Požega <strong>na</strong>stupiti i <strong>na</strong><br />
Državnom <strong>na</strong>tjecanju ekipa mladeži.<br />
Obnovljen Dom i spremište<br />
DVD Knežci<br />
Potkraj listopada završeni su višemjesečni<br />
radovi <strong>na</strong> obnovi Vatrogasnog<br />
doma i spremišta DVD Knežci,<br />
društva s područja grada Pleternice. Uz<br />
veliku potporu gradskih vlasti, koje su<br />
osigurale sav potreban materijal za cjelovitu<br />
adaptaciju zgrade, radove su<br />
izveli članovi DVD-a pod vodstvom<br />
predsjednika Branka Stankovića. Posljednje<br />
dobrovoljne radne akcije odvijale<br />
su se <strong>na</strong> bojanju obnovljene stolarije,<br />
a valja istaknuti kako je u potpunosti<br />
obnovlje<strong>na</strong> vanjska fasada, ožbuka<strong>na</strong> je<br />
i oboja<strong>na</strong>; betonirano je ulazno stepe-<br />
11 [ 2009 ] Vatrogasni vjesnik 65
Županijske vijesti<br />
nište i prostor <strong>na</strong> ulazu u Dom i spremište;<br />
ugrađe<strong>na</strong> su nova ulaz<strong>na</strong> vrata i<br />
obnovljeni prozori. Najzahtjevniji posao<br />
bilo je postavljanje novoga krovišta s letvanjem<br />
i prekrivanjem crijepom. Za<br />
materijal koji je darovao grad Pleternica<br />
izdvojeno je oko 50.000,oo ku<strong>na</strong>, čemu<br />
još valja pridodati vrijednost radova<br />
kroz dobrovoljne akcije vatrogasaca i<br />
mješta<strong>na</strong>. S novouređenim Domom i<br />
spremištem članovi VD Knežci dočekat<br />
će iduću, jubilarnu godinu, kada će obilježiti<br />
četvrt stoljeća ob<strong>na</strong>vljanja rada<br />
Društva utemeljenog 1956. godine.<br />
Prisjećanje <strong>na</strong> umrle<br />
vatrogasce<br />
Svake godine u povodu blagda<strong>na</strong> Svih<br />
svetih, 1. studenoga, vatrogasni djelatnici<br />
i izaslanstva DVD-a posjećuju<br />
groblja i prisjećaju se svojih umrlih članova.<br />
Na isti je <strong>na</strong>čin i ove godine upriličen<br />
obilazak grobova nekadašnjih<br />
istaknutih vatrogasaca, te je položeno<br />
cvijeće i upaljene svijeće. Izaslanstvo<br />
VZ Požeško-slavonske županije predvođeno<br />
predsjednikom Željkom Petrovićem<br />
posjetilo je groblja u Požegi, Pakracu<br />
i Lipiku, gdje su pokopani<br />
nekadašnji istaknuti vatrogasni djelatnici<br />
s ovoga područja. Isto tako su pripadnici<br />
središnjih DVD-a cijele županije<br />
odali počast svojim umrlim<br />
članovima <strong>na</strong> mjesnim grobljima, a to<br />
su učinili i pripadnici <strong>na</strong>jvećeg broja<br />
ostalih DVD-a. Gesta pažnje i sjećanja<br />
<strong>na</strong> umrle vatrogasce tek je mali z<strong>na</strong>k zahvalnosti<br />
za sve ono što su ti humani<br />
ljudi dali u vrijeme dok su aktivno djelovali<br />
u svojim sredi<strong>na</strong>ma. (B.O.)<br />
Primorsko-goranska<br />
Vatrogasni suci VZ Primorskogoranske<br />
županije<br />
Vatrogasnom domu DVD-a Vrata<br />
U u Vratima održa<strong>na</strong> je 27.listopada<br />
<strong>2009.</strong> godine, provjera za „stare“ i polaganje<br />
za nove vatrogasne suce VZ PRI-<br />
MORSKO – GORANSKE ŽUPANIJE.<br />
66 Vatrogasni vjesnik 11 [ 2009 ]<br />
Uz <strong>na</strong>zočnost zamjenika predsjednika<br />
HVZ i predsjednika Komisije za <strong>na</strong>tjecanja<br />
HVZ Mije Brlečića i čla<strong>na</strong> Komisije<br />
Ne<strong>na</strong>da Plešea, provjeri je pristupilo<br />
14 „starih“ i 22 kandidata za nove vatrogasne<br />
suce. I dok su dosadašnji suci svi<br />
zadovoljili provjeru, novi suci ostvarili<br />
su 50% uči<strong>na</strong>k, te je 11 novih sudaca položilo<br />
ispit za vatrogasnog suca. Dosadašnji<br />
suci koji su pristupili provjeri te<br />
<strong>na</strong> istoj zadovoljili su: Boško Budaj, Rafael<br />
Cuculić, Klaudijo Filčić, Rene Gulin,<br />
Mileta Jeremić, Hinko Mance, Ante<br />
Milković, Arsen Petelin, Robert Petrović,<br />
Ne<strong>na</strong>d Pleše, Josip Pod<strong>na</strong>r, Vinko<br />
Rački, Zoran Rački i Velibor Topolovec.<br />
Novi suci postali su: Dragan Abramović,<br />
Marino Benić, Robert Čop, Tomislav Frković,<br />
Mihael Hat, Bojan Lučić, Davor<br />
Macanić, Matija Raspor, Krunoslav<br />
Sertić, Boria<strong>na</strong> Štagljar i Re<strong>na</strong>ta Topolovec<br />
Nova vozila za DVD-e Kras<br />
Šapjane i Lovran<br />
Dva nova vatrogas<strong>na</strong> vozila marke<br />
BREMACH preda<strong>na</strong> su vatrogasnim<br />
postrojbama DVD-a Kras – Šapjane<br />
i Lovran. Vozila su proizvede<strong>na</strong> u<br />
Italiji, a idejno rješenje, izvedbu i opremanje<br />
<strong>na</strong>dogradnje izvela je riječka<br />
tvrtka MG. Riječ je o vozilima manjih<br />
gabarita (širi<strong>na</strong>: 1,8 m, visi<strong>na</strong>: 2,5 m, duži<strong>na</strong>:<br />
6 m) <strong>na</strong>mijenjenih za gašenje požara<br />
u <strong>na</strong>seljima u kojima je otežan pristup<br />
većim vatrogasnim vozilima.<br />
Terenske vozne karakteristike vozila i<br />
pogon <strong>na</strong> sva četiri kotača omogućavaju<br />
pristup i zahtjevnim terenima <strong>na</strong> otvorenom<br />
prostoru pa će se nova vozila jed<strong>na</strong>ko<br />
uspješno moći koristiti i za gašenje<br />
požara niskoga raslinja i šuma <strong>na</strong> području<br />
masiva Učke.<br />
Ključeve novih vozila vatrogascima Šapja<strong>na</strong><br />
i Lovra<strong>na</strong> predali su Mario Ćiković<br />
i Emil Gržin, <strong>na</strong>čelnici opći<strong>na</strong><br />
Matulji i Lovran. Svečanosti su <strong>na</strong>zočili<br />
i županijski vatrogasni zapovjednik<br />
Slavko Gauš, zapovjednik PVZ-a Libur-<br />
nija Mladen Šćulac i dozapovjednik<br />
Gordan Filinić te predsjednici DVD-a<br />
Kras – Šapjane i Lovran – Gordan Juričić<br />
i Edvard Primožić.<br />
Primopredajom <strong>na</strong>vedenih vozila zatvorio<br />
se ciklus planirane <strong>na</strong>bave<br />
ukupno četiri istovjet<strong>na</strong> vatrogas<strong>na</strong> vozila<br />
za potrebe članica PVZ-a Liburnije<br />
(dva su već ranije, u povodu blagda<strong>na</strong> sv.<br />
Florija<strong>na</strong>, uruče<strong>na</strong> JVP-u Opatija). Projekt<br />
su fi <strong>na</strong>ncirali PVZ Liburnija, VZ<br />
PGŽ te Grad Opatija i općine Matulji,<br />
Lovran i Mošćenička Draga. Prema<br />
srednjoročnome planu, po istom će se<br />
modelu fi <strong>na</strong>nciranja kapitalnih projekata<br />
još <strong>na</strong>baviti cister<strong>na</strong>, terensko vozilo<br />
i nekoliko kombi vozila.<br />
Sisačka<br />
E. Primožić i V. Radetić-Tomić<br />
Ispravak<br />
U prošlome broju Vatrogasnoga vjesnika<br />
(10/2009) u tekstu pod <strong>na</strong>slovom DVD<br />
Sušak <strong>na</strong>jbolji <strong>na</strong> vatrogasnom <strong>na</strong>tjecanju<br />
PGŽ u Crikvenici ne<strong>na</strong>mjernim<br />
su propustom <strong>na</strong>vede<strong>na</strong> pogreš<strong>na</strong> vreme<strong>na</strong><br />
koja je DVD Sušak ostvario <strong>na</strong><br />
tom <strong>na</strong>tjecanju. Toč<strong>na</strong> vreme<strong>na</strong> iznose<br />
41,30 sekundi za vježbu s opremom te<br />
55,40 sekundi za štafetnu utrku.<br />
Ispričavamo se DVD-u Sušak i čitateljima<br />
Vatrogasnoga vjesnika <strong>na</strong> objavljivanju<br />
netočnih podataka.<br />
U DVD-u Bučica <strong>na</strong>stavlje<strong>na</strong><br />
započeta gradnja novog Vatrogasnog<br />
doma u Gornjoj Bučici.<br />
I ovo DVD imalo je sudbinu većine<br />
DVD-a <strong>na</strong> teritoriju Grada Gline i<br />
VZG Gli<strong>na</strong> da tijekom Domovinskog<br />
rata bude u cijelosti devastirano i opljačkano,<br />
a kao kru<strong>na</strong> svih nečovječnih bestijalnosti<br />
bude i zapaljeno kako se ne bi<br />
<strong>na</strong>šlo ništa korisnog i uporabljivog za<br />
bilo koga.<br />
Poslije Vojno-redarstvene operacije
Županijske vijesti<br />
„Oluja“ koja je <strong>na</strong>kon dugih 5. godi<strong>na</strong><br />
iščekivanja i strepnji donijela slobodu i<br />
<strong>na</strong> ove prostore 4. kolovoza 1995. godine,<br />
donijeti će svim vatrogascima<br />
Grada Gline pa tako i DVD-a Bučice neumoljivu<br />
stvarnost i gorčinu spoz<strong>na</strong>jom<br />
<strong>na</strong> licu mjesta da su ostali bez svog Vatrogasnog<br />
doma i cjelokupne opreme.<br />
Uz pomoć Grada Gline, VZG Gline, i<br />
VZ Sisačko-moslavačke županije kao i<br />
novčanih priloga mješta<strong>na</strong> u prvoj polovici<br />
ove godine izvršeni su svi pripremni<br />
radovi <strong>na</strong> raščišćavanju ruševi<strong>na</strong> starog<br />
doma i zemljani radovi iskopa temelja<br />
za novi Vatrogasni do.<br />
Nastavak ovih već ranije započetih aktivnosti<br />
dobio je početnu krunu u ostvarenju<br />
ovog <strong>na</strong>dasve važnog cilja 28. ruj<strong>na</strong><br />
<strong>2009.</strong> godine kada je poduzeće Graditelj<br />
„BIM“ salilo temeljnu ploča od 195 m2.<br />
Ovoj akciji svoj doprinos dali su: Andrija<br />
(Andrija) Božurić, Ivica (Miško)<br />
Božurić, Stjepan (Miško) Božurić,<br />
Stjepan (Stjepan) Božurić, zvan Skeledžija,<br />
Vera (Josip) Božurić rođ. Markuli,<br />
Vlado (Nikola) Božurić, Vlado /Stjepan)<br />
Cerjak, Janko (Josip) Dobrenić, Josip<br />
(Emil) Dobrenić, Zvonko (Nikola) Hrgovič,<br />
Josip (Dragan) Kuzmić, Ivan<br />
(Slavko) Petarčić, Drago (Drago) Rožankovič,<br />
Drago (Josip) Rožanković, Ja<strong>na</strong><br />
(Mirko) Rožanković rođ. Štimac, Milivoj<br />
(Mara) Šimanović i Josip (Branko)<br />
Zvo<strong>na</strong>rić.<br />
Akciji su <strong>na</strong>zočili, osim domaći<strong>na</strong> i izvoditelja<br />
radova, i : Milan () Bakšić, grado<strong>na</strong>čelnik<br />
Grada Gli<strong>na</strong>, Marko (Simon)<br />
Sremić /Glivar/, vjećnik u Vjeću Grada<br />
Gli<strong>na</strong>, Ivan (Pavao) Prajdić, zvan Braco,<br />
predsjednik VZG Gli<strong>na</strong> i vjećnik u<br />
Vjeću Grada Gli<strong>na</strong>, Vlado (Slavko) Šoštarić<br />
/Kovačev/, zvan Ca<strong>na</strong>der, dipl. ing<br />
šum. i ing. ZOP-a, zapovijednik VZG<br />
Gli<strong>na</strong> i Tadija (Delimir) Odić, prof., dopisnik<br />
Večernjeg lista redakcije Sisak iz<br />
Gline te član DVD-a Gli<strong>na</strong><br />
Slika: Betoniranje temeljne deke i temelja<br />
novog Vatrogasnog doma<br />
Vlado Šoštarić<br />
Varaždinska<br />
Održano općinsko <strong>na</strong>tjecanje u<br />
VZO Jalžabet<br />
nedjelju, 4. listopada <strong>2009.</strong> godine<br />
U održano je u organizaciji VZO Jalžabet<br />
općinsko <strong>na</strong>tjecanje vatrogasaca <strong>na</strong><br />
kojem je sudjelovalo 12 <strong>na</strong>tjecateljskih<br />
ekipa iz 6 DVD-a koja djeluju <strong>na</strong> području<br />
općine Jalžabet. Natjecanje je održano <strong>na</strong><br />
nogometnom igralištu NK Jalžabet, a isto<br />
su vrlo uspješno vodili vatrogasni suci<br />
Stjepan Kovaček, Dominik Dušek i Kruno<br />
Turković. I ove su godine, kao i ranijih, vatrogasci<br />
iz DVD-a Leštakovec bili <strong>na</strong>jbrojniji<br />
jer su <strong>na</strong>stupali čak sa 4 ekipe. S tri<br />
ekipe <strong>na</strong>stupili su vatrogasci iz Imbriovca,<br />
s dvije ekipe domaćini iz Jalžabeta, dok su<br />
sa po jednom ekipom <strong>na</strong>stupili vatrogasci<br />
iz DVD-a Jakopovec, Kelemen i Novakovec.<br />
Lijepo vrijeme i velika želja za što boljim<br />
rezultatima privuklo je i brojnu publiku<br />
koja je budno pratila izvođenje vježbi <strong>na</strong><br />
terenu.<br />
U kategoriji onih <strong>na</strong>jmlađih, dakle DJECA<br />
MUŠKI I DJECA ŽENSKE, <strong>na</strong>stupile su<br />
svega dvije ekipe, iz DVD-a Leštakovec.<br />
Obje ekipe vrlo uspješno su izvele vježbe i<br />
za to bile <strong>na</strong>građene burnim pljeskom.<br />
U kategoriji ŽENE „A“, <strong>na</strong>stupile su također<br />
dvije ekipe. Prvo mjesto zauzela je<br />
ekipa iz DVD-a Imbriovec, dok su druge<br />
bile žene iz DVD-a Leštakovec.<br />
U kategoriji MUŠKI „B“, <strong>na</strong>stupile su također<br />
dvije ekipe. Prvo mjesto pripalo je<br />
ekipi iz DVD-a Jalžabet, dok je drugo<br />
mjesto zauzela ekipa iz DVD-a Imbriovec.<br />
U kategoriji MUŠKI „A“ <strong>na</strong>stupilo je šest<br />
ekipa. Nakon po dvije izvedene vježbe,<br />
prvo mjesto pripalo je ekipi iz DVD-a Imbriovec,<br />
drugo mjesto zauzela je ekipa iz<br />
DVD-a Jalžabet, treća je bila ekipa iz<br />
DVD-a Kelemen, četvrta ekipa iz DVD-a<br />
Leštakovec, peta ekipa iz DVD-a Jakopovec<br />
i šesta ekipa iz DVD-a Novakovec.<br />
Nakon završenog <strong>na</strong>tjecanja sudionicima<br />
su se obratili <strong>na</strong>čelnik općine Jalžabet dr.<br />
sc Josip Križanić, predsjednik VZO-a Vladimir<br />
Pavličević i tajnik Vatrogasne zajednice<br />
Varaždinske županije Stjepan Kovaček.<br />
Pripremio: Josip Levatić<br />
Pokret<strong>na</strong> vatrogas<strong>na</strong> vježba<br />
grada Lepoglave<br />
Vježba se izvodila u nedjelju 11.listopada<br />
<strong>2009.</strong>godine u vremenu <strong>na</strong> 5 lo-<br />
kacija <strong>na</strong> užem području grada Lepoglave.<br />
Ukupno se izvodilo 5 taktičkih zadataka<br />
<strong>na</strong> kojima se provjeravala teorijska , praktič<strong>na</strong><br />
fi zička osposobljenost i pripremljenost<br />
članova vatrogasnih postrojbi VZG<br />
Lepoglave i susjednih DVD-a.<br />
Nakon okupljanja i postrojavanja <strong>na</strong> gradskom<br />
parkiralištu i izvlačenja redoslijeda<br />
<strong>na</strong>stupa <strong>na</strong> utvrđenim lokacijama vatrogasne<br />
postrojbe upućene su <strong>na</strong> izvršenje<br />
zadataka.<br />
Lokacija broj 1. – spremište vatrogasnog<br />
doma DVD Lepoglava : taktički zadatak<br />
broj 1. – test z<strong>na</strong>nja.<br />
Test je sadržavao 15 pitanja <strong>na</strong> koje je trebalo<br />
odgovoriti u roku od 15 minuta , a <strong>na</strong><br />
pitanja su mogli odgovarati svi članovi vatrogasne<br />
postrojbe.<br />
Lokacija broj 2. – športska dvora<strong>na</strong> Lepoglava<br />
: taktički zadatak broj 2. – vježba<br />
izne<strong>na</strong>đenja<br />
Dolaskom <strong>na</strong> mjesto izvođenja vježbe postrojba<br />
je upoz<strong>na</strong>ta sa zadatkom gašenja<br />
lako zapaljive tekućine pjenom koristeći<br />
hidrant i opremu.<br />
Lokacija broj 3. – pomoćno igralište NK<br />
Lepoglava: taktički zadatak broj 3. <strong>na</strong>tjecateljska<br />
vježba s VMŠ.<br />
Vatrogas<strong>na</strong> postrojba izvodi dvije vježbe a<br />
uzima se rezultat bolje vježbe.<br />
Lokacija broj 4. – pila<strong>na</strong> Hodalj u Lepoglavi:<br />
taktički zadatak broj 4.- gašenje požara<br />
vanjsko i unutarnjom <strong>na</strong>valom uz<br />
upotrebu hidranta,te izolacionih aparata<br />
Nakon potrebnih objašnjenja u svezi izvršenja<br />
zadatka, zapovjednik je <strong>na</strong> temelju<br />
raspoložive vatrogasne opreme procijenio<br />
situaciju izdaje zapovijed za izvršenje zadatka.3<br />
Lokacija broj 5.- atletska staza nogometnog<br />
igrališta NK Lepoglava: taktički zadatak<br />
broj 5.- vatrogasni višeboj.<br />
1.dionica-vježba sa brentačom<br />
-vježbu su radila dva čla<strong>na</strong> postrojbe prema<br />
Priručniku za vatrogas<strong>na</strong> <strong>na</strong>tjecanja<br />
2.dionica – razmatanje i <strong>na</strong>matanje «C» cijevi<br />
-vježbu je radilo 6 članova postrojbe tako<br />
da su trojica razmatala cijevi ,a trojica su<br />
morala pravilno <strong>na</strong>motati cijevi<br />
3.dionica-vezivanje čvorova<br />
-zadatak su obavila 4 čla<strong>na</strong> postrojbe koji<br />
su morali vezat sljedeće čvo ro ve:lastin<br />
čvor, križni čvor, tesarski čvor i čvor <strong>na</strong><br />
mlaznici.<br />
4.dionica – preskakanje prepreke<br />
- zadatak su morali obaviti svi članovi postrojbe<br />
5.dionica- pletenje penjačkog užeta<br />
11 [ 2009 ] Vatrogasni vjesnik 67
Županijske vijesti<br />
-zadatak obavlja jedan član postrojbe<br />
6.dionica –vezivanje unesrećenog <strong>na</strong> nosilima<br />
-vezivanje penjačkim užetom obavljaju tri<br />
čla<strong>na</strong> postrojbe.<br />
Ko<strong>na</strong>čni poredak: 1. mjesto DVD Lepoglava,<br />
2. mjesto DVD Višnjica, 3. mjesto<br />
DVD Donja Voća, 4. mjesto DVD Kaznionica<br />
u Lepoglavi, 5. mjesto DVD Kamenica.<br />
Dorijan Kliček<br />
Virovitičko-podravska<br />
Dvd Okrugljača svečano<br />
obilježilo 60. godišnjicu rada<br />
Budnicom limene glazbe "Lira" 27. ruj<strong>na</strong><br />
2009, polaganjem vijenca <strong>na</strong> spomenik<br />
Đuri Basaričeku, dočekom gostiju i svečanom<br />
sjednicom, Dobrovoljno vatrogasno<br />
društvo Okrugljača obilježilo je 60. obljetnicu<br />
rada i postojanja. Prisutne je <strong>na</strong> sjednici<br />
pozdravio i zaželio dobrodošlicu<br />
Vinko Čordašev, zamjenik predsjednika<br />
DVD-a Okrugljača. Posebno je pozdravio<br />
Teodora Frickog predstavnika i počasnog<br />
predsjednika Hrvatske vatrogasne zajednice,<br />
Tomislava Tolušića, župa<strong>na</strong> Virovitičko-podravske<br />
županije, pokrovitelja i<br />
kuma vatrogasne zastave, Josipa Novogradeca,<br />
predsjednika skupštine VPŽ, Mila<strong>na</strong><br />
Majetića, predsjednika Vatrogasne zajednice<br />
VPŽ i predsjednika VZO Špišić Bukovica,<br />
Franju Viljevca, zapovjednika VZ<br />
VPŽ, Josipa Miladinovića, zapovjednika<br />
VZO Špišić Bukovica, Mila<strong>na</strong> Leška zamjenika<br />
predsjednika VZO Špišić Bukovica,<br />
Ivicu Lulića, <strong>na</strong>čelnika Općine Špišić<br />
Bukovice, Tomislava Lovrekovića, predstavnika<br />
Općine Pitomača, vatrogasce iz<br />
Republike Mađarske, grada Barcsa, Ne<strong>na</strong>da<br />
Radojčića, direktora tvrtke Vatroprometa<br />
iz Zagreba, predstavnike vatrogasnih<br />
zajednica gradova i opći<strong>na</strong>.<br />
Referat o povijesti DVD-a slavljenika,<br />
podnijela je Nevenka Bartolić, članica<br />
ženske ekipe DVD Okrugljača. Dobrovoljno<br />
vatrogasno društvo Okrugljača<br />
68 Vatrogasni vjesnik 11 [ 2009 ]<br />
osnovali su 11. veljaće 1949. godine Franjo<br />
Maletić, koji je izabran za prvog predsjednika,<br />
Ivan Petrinić i Franjo Smiljanec u<br />
zadružnoj zgradi bivšeg vlasnika Ignjaca<br />
Plazeka. Organizirali su se <strong>na</strong> poticaj<br />
Franje Majstorovića i Franje Mateka, predsjednika<br />
i zapovjednika DVD Bušeti<strong>na</strong>. Na<br />
osnivačkoj skupštini četrdeset mješta<strong>na</strong><br />
učlanilo se u vatrogasce. Formirali su četiri<br />
odjeljenja. Od osnivača prisustvovali su<br />
proslavi 60. godišnjice vatrogasci; Stjepan<br />
Tkalec, Josip Škurdija, Janko Ilenić i kao<br />
gost Antun Bregovec.<br />
Mr. Tedor Fricki predstavnik HVZ i počasni<br />
predsjednik HVZ uručio je spomenice<br />
za 60 godi<strong>na</strong> članstva u Društvu Janku<br />
Ileniću, Josipu Škurdiji i Stjepanu Tkalecu.<br />
Mr. Franjo Viljevac uručio je spomenice<br />
za 40 godi<strong>na</strong> rada Antunu Kormanu i Josipu<br />
Miladinoviću, a Franji Goričkom za<br />
30 godi<strong>na</strong> rada.<br />
Barica Mihoković<br />
Vukovarsko-srijemska<br />
DVD Lovas čeka novi prostor<br />
Dobrovoljno vatrogasno društvo Lovas<br />
broji 50-ak članova od kojih je njih 15<br />
mlađe od 18 godi<strong>na</strong> te još deset počasnih<br />
članova koji su se vatrogastvom bavili prije<br />
Domovinskog rata. U prvih devet mjeseci<br />
ove godine, DVD Lovas je imao 14 intervencija<br />
što je po riječima Krunoslava Šmaholca,<br />
predsjednika DVD-a Lovas, prosječan broj<br />
intervencija. Posjeduju tri vatrogas<strong>na</strong> vozila;<br />
kemijsko, <strong>na</strong>valno i tehničko. Kao i broj<strong>na</strong><br />
druga vatrogas<strong>na</strong> društva <strong>na</strong> nekad okupiranom<br />
području, i DVD Lovas muku muči s<br />
prostorom koji je star oko 70 godi<strong>na</strong>.<br />
Taj će problem DVD rješavati zajedno s općinom<br />
koja je pribavila sve potrebne dozvole<br />
i projekt je završen, ali zbog postojeće fi <strong>na</strong>ncijske<br />
krize, sve je stopirano. –U <strong>na</strong>jboljem<br />
slučaju možemo očekivati početak gradnje<br />
za oko godinu da<strong>na</strong> jer ovaj više<strong>na</strong>mjenski<br />
dom bi se trebao fi <strong>na</strong>ncirati iz državnog<br />
proraču<strong>na</strong> u kojem sada za takve stvari<br />
nema novca-pojasnio je Stjepan Milas, <strong>na</strong>čelnik<br />
općine Lovas. U ovom više<strong>na</strong>mjen-<br />
skom objektu bio bi smješten i novi vatrogasni<br />
dom, ali i još neke udruge i organizacije<br />
koje djeluju <strong>na</strong> području općine Lovas.<br />
Novca nikad dovoljno<br />
DVD Lovas ima sreću da uz novac iz općinskog<br />
proraču<strong>na</strong> ima <strong>na</strong> raspolaganju<br />
i određe<strong>na</strong> sredstva iz Poljoprivredne<br />
zadruge Lovas koja kao z<strong>na</strong>čajan gospodarski<br />
subjekt <strong>na</strong> ovim prostorima sudjeluje<br />
u njihovu fi <strong>na</strong>nciranju. –I drugi bi <strong>na</strong>m<br />
sponzori sigurno dobro došli jer iako smo<br />
solidno opremljeni, dosta toga <strong>na</strong>m i nedostaje.<br />
Recimo u ovom trenutku <strong>na</strong>m <strong>na</strong>jviše<br />
nedostaju odore za prilaz vatri-<strong>na</strong>vodi Šmaholc.<br />
Njegov DVD ima razvijenu suradnju<br />
sa srodnim društvima iz Novog Vinodolskog<br />
i Ivanić Grada, dok je JVP Đurđevac<br />
svoju suradnju DVD-u Lovas potvrdila i do<strong>na</strong>cijom<br />
kemijskog vatrogasnog vozila.<br />
A.L.<br />
Osnovan GSS u Vinkovcima<br />
Zamjenik pročelnika Hrvatske gorske<br />
službe spašavanja Ivan Host je <strong>na</strong> osnivačkoj<br />
Skupštini u Vinkovcima izabran za<br />
pročelnika te službe Stanice Vinkovci. Stanica<br />
Vinkovci 20-ta je i <strong>na</strong>jmlađa stanica<br />
u Hrvatskoj i broji 13 članova uglavnom plani<strong>na</strong>ra.<br />
Njezi<strong>na</strong> će zadaća po riječima Hosta<br />
biti pružanje sigurnosti građanima Vukovarsko-srijemske<br />
županije, svim njenim posjetiteljima<br />
i turistima koji će doći upoz<strong>na</strong>ti<br />
ove krajeve. Osim spašavanja i pružanja<br />
prve pomoći unesrećenima <strong>na</strong> nepristupačnim<br />
područjima, važ<strong>na</strong> aktivnost Gorske<br />
službe spašavanja je edukacija i prevencija,<br />
odnosno sprečavanje i izbjegavanje nesreća<br />
<strong>na</strong> nepristupačnim terenima, posebice plani<strong>na</strong>rskih<br />
nesreća. Osnivačkoj Skupštini u<br />
Vinkovcima <strong>na</strong>zočilo je 50-tak uzvanika,<br />
među njima kojima i pomoćnik rav<strong>na</strong>telja<br />
DUZS Cvjetko Obradović i pročelnik županijskog<br />
ureda DUZS Vukovarsko-srijemske<br />
županije Zdenko Lovrić, zamjenik Vukovarsko-srijemskog<br />
župa<strong>na</strong> Mato Golubičić,<br />
grado<strong>na</strong>čelnik Vinkovaca Mladen Karlić i<br />
njegov zamjenik Tomislav Šarić, predstavnik<br />
Grada Vukovara Branko Šekuljica, pročelnik<br />
Ureda za šport i kulturu Grada Vin-
Županijske vijesti<br />
IN MEMORIAM<br />
Švigač Zoran, pripadnik Dobrovoljnog<br />
vatrogasnog društva Ćelije<br />
poginuo u prometnoj nesreći u 34-oj<br />
godini života. Švigač je bio oženjen,<br />
otac dvoje djece 7-godišnjeg Davora i<br />
3-godišnje Stele. Bio je zaposlen u tvrtki<br />
Vodogradnja Osijek, a radu vatrogasnog<br />
društva u ćelijama priključio se od<br />
prvog da<strong>na</strong> osnivanja. Život je izgubio<br />
u prometnoj nesreći koja se dogodila <strong>na</strong><br />
lokalnoj cesti Ćelije-Bobota kojom prilikom<br />
je Švigač kao vozač motocikla<br />
stradao pod kotačima kamio<strong>na</strong>.<br />
Izne<strong>na</strong>dnim odlaskom Zora<strong>na</strong> Švigača<br />
ogroman gubitak osjetili su osim njegove<br />
obitelji i svi članovi DVD-a Ćelije<br />
s kojima je radio <strong>na</strong> promicanju z<strong>na</strong>nja<br />
i ljubavi prema vatrogastvu. Sjećanje <strong>na</strong><br />
pokojnog Švigača bit će zauvijek upisano<br />
u povijest DVD-a Ćelije. Na posljednjem<br />
ispraćaju počast su odali<br />
brojni vatrogasci, prijatelji i suradnici iz<br />
Ćelija, Vukovara i okolnih mjesta.<br />
kovaca Zdenko Rečić, predstojnica županijskog<br />
Zavoda za javno zdravstvo dr. Kata<br />
Krešić. predstavnici Područnog ureda za zaštitu<br />
i spašavanje Vukovar. Ovom su se prilikom<br />
sastali i predsjednik Izvršnog odbora<br />
HPS-a, i član HGSS-a Vladimir Novak,<br />
predstavnici plani<strong>na</strong>rskih društava iz Vinkovaca,<br />
Cerne i Orašja, članovi HGSS-a Požega,<br />
Osijek, Ogulin, Samobor, te četr<strong>na</strong>est<br />
članova novoosnovane Stanice Vinkovci. Uz<br />
uobičajeni dnevni red, usvojen je Statut, izabran<br />
Upravni i Nadzorni odbor Stanice. Za<br />
pročelnika je jednoglasno izabran Ivan<br />
Host, a za tajnika i blagajnika Zlatko Becić.<br />
A.L.<br />
Vatrogas<strong>na</strong> vježba <strong>na</strong> istoku<br />
Hrvatske<br />
organizaciji Dobrovoljnog vatroga-<br />
U snog društva Lovas, u tom je mjestu <strong>na</strong><br />
krajnjem istoku Hrvatske, održa<strong>na</strong> vatrogas<strong>na</strong><br />
vježba kojom prilikom je predstavljeno<br />
i novo vozilo Javne vatrogasne postrojbe<br />
Vukovar. Riječ je o kombiniranom<br />
vozilu voda-pje<strong>na</strong>-prah-CO2 koje će uvelike<br />
pomoći izlazak vukovarskih vatrogasaca <strong>na</strong><br />
<strong>požari</strong>šta. Nadogradnja ovog vozila rađe<strong>na</strong><br />
je u Ozlju, u tvornici IM Metal, a opremljeno<br />
je spremnikom od 4.000 l vode, 400 l pjenila,<br />
500 kg univerzalnog praha i bocama<br />
CO2(3x30kg). Budući da do sada vukovarski<br />
vatrogasci nisu imali tako velike količine<br />
pomoćnih tvari za gašenje požara <strong>na</strong><br />
jednom mjestu već samo u prijenosnim bocama,<br />
ovo će im kombinirano vozilo olakšati<br />
io<strong>na</strong>ko zahtjevan posao. Vozilo su sudionicima<br />
vježbe predstavili Željko Samarđić<br />
i Stjepan Draganić iz JVP Vukovar. Na<br />
vježbi su sudjelovali dobrovoljni vatrogasci<br />
iz Soti<strong>na</strong>, Anti<strong>na</strong>, Tompojevaca i Lovasa te<br />
pripadnici JVP Vukovar. Cilj ove vježbe bio<br />
je upoz<strong>na</strong>vanje vatrogasaca s opremom i <strong>na</strong>stavak<br />
edukacije koje kod vatrogasaca nikada<br />
nije previše.<br />
A.L.<br />
Zadarska<br />
DVD Pljusak iz Ni<strong>na</strong> svečano je<br />
obilježio 10. godišnjicu svoga<br />
postojanja.<br />
Predsjednik DVD-a Pljusak, Željko Jurli<strong>na</strong>,<br />
ovom je prigodom istaknuo<br />
kako, u<strong>na</strong>toč činjenici da postoje već 10<br />
godine, DVD i dalje nema osnovne stvari<br />
poput vatrogasnih čizama, odijela, motornih<br />
pila i pumpi. Također, izrazito je<br />
nezadovoljan time što DVD Pljusak i dalje<br />
nema ni vatrogasni dom ni vatrogasno<br />
spremište.<br />
- Naše traženje, upućeno Gradu Ninu, da<br />
poštuje odredbe Zako<strong>na</strong> o vatrogastvu<br />
nije hir, već <strong>na</strong>še pravo. Već dugo upozoravamo<br />
vodstvo Ni<strong>na</strong> da DVD-u nedostaju<br />
neke osnovne stvari. Također, stvorila se i<br />
potreba da se otvore i tri stal<strong>na</strong> rad<strong>na</strong><br />
mjesta, te se <strong>na</strong>damo da će do iduće požarne<br />
sezone ovi problemi biti riješeni.<br />
Nerješavanje problema bila bi pretpostavka<br />
za stvaranje nezadovoljstva i mogućeg<br />
presta<strong>na</strong>k djelovanja društva - kazao<br />
je Jurli<strong>na</strong>.<br />
Grado<strong>na</strong>čelnik Grada Ni<strong>na</strong>, Emil Čurko<br />
kazao je kako Grad trenutno radi i izdvaja<br />
u okviru svojih mogućnosti, a trenutno ne<br />
mogu isfi <strong>na</strong>ncirati sve zahtjeve.<br />
- Za vatrogasni dom ranije je bilo predviđeno<br />
da bude u Poljicima, no sada to više<br />
nije moguće. Mislim da mi nismo kompetentni<br />
za određivanje mjesta za Dom i<br />
spremište, već bi to trebalo u dogovoru sa<br />
strukom - kazao je Čurko.<br />
Predsjednik Vatrogasne zajednice Zadarske<br />
županije, Kažo Kolanović <strong>na</strong>glasio<br />
je kako je zadovoljan radom DVD-a<br />
Pljusak no da nije zadovoljan činjenicom<br />
da DVD-u <strong>na</strong>kon toliko godi<strong>na</strong> postojanja<br />
još uvijek treba nuž<strong>na</strong> oprema.<br />
- Jedno vozilo DVD-u je donirala Vatrogas<strong>na</strong><br />
zajednica županije, te jedno JVP<br />
Zadar.Vrijednost svakog je oko 1,5 miliju<strong>na</strong><br />
ku<strong>na</strong> i zaista ga ne treba držati vani,<br />
već bi trebalo imati nekakvu garažu. Mi<br />
smo svakako spremni pomoći u izradi dokumentacije,<br />
no ne možemo mi tražiti lokaciju<br />
- kazao je Kolanović.<br />
I županijski vatrogasni zapovjednik,<br />
Željko Šoša, <strong>na</strong>glasio je kako je svaka jedinica<br />
lokalne samouprave duž<strong>na</strong> poštivati<br />
zakon o vatrozaštiti, te izdvajati onoliko<br />
sredstava koliko je Zakonom propisano.<br />
- Više od toga se može i ne mora, no manje<br />
se ne smije - istaknuo je Šoša. Također je<br />
pohvalio rad DVD-a Pljusak, koji je sve<br />
svoje zadaće izvršio korektno i profesio<strong>na</strong>lno.<br />
Čurko je <strong>na</strong> koncu obećao kako će učiniti<br />
sve da članovi pljuska dobiju adekvatne<br />
prostorije.<br />
DVD Pljusak i<strong>na</strong>če ima 56 stalnih članova,<br />
od kojih 10 profesio<strong>na</strong>lnih vatrogasaca, a u<br />
10 godi<strong>na</strong> svoga postojanja imali su oko<br />
500 intervencija. Naime, u prvih 7 godi<strong>na</strong><br />
djelovanja bili su jedno dobrovoljno vatrogasno<br />
društvo u tom dijelu županije, te im<br />
je osnivanje DVD-a u ostalim opći<strong>na</strong>ma<br />
uvelike olakšalo posao.<br />
Vatrogas<strong>na</strong> zajednica prepoz<strong>na</strong>la je važnost<br />
ovog DVD-a, te zbog činjenice da<br />
imaju veliki broj intervencija, ove su godine<br />
dobili 9 sezonskih vatrogasaca.<br />
Na svečanosti su uruče<strong>na</strong> i priz<strong>na</strong>nja <strong>na</strong>jboljima,<br />
te je izvede<strong>na</strong> i jed<strong>na</strong> pokaz<strong>na</strong><br />
vježba.<br />
Maja Kačanić<br />
11 [ 2009 ] Vatrogasni vjesnik 69
Županijske vijesti<br />
Zagrebačka<br />
60. godi<strong>na</strong> vatrogastva u Cerju<br />
Cerju samoborskom 12. ruj<strong>na</strong> <strong>2009.</strong><br />
U godine je održa<strong>na</strong> svečanost 60. godišnjice<br />
djelovanja Dobrovoljnog vatrogasnog<br />
društva Cerje. Pokrovitelj svečanosti<br />
je bio Grad Samobor. Svečanost je održa<strong>na</strong><br />
kod Vatrogasnog doma a kojoj su bili <strong>na</strong>zočni<br />
grado<strong>na</strong>čelnik Krešo Beljak, zamjenik<br />
grado<strong>na</strong>čelnika Željko Stanec ,<br />
pročelnik Odjela za gospodarstvo Željko<br />
Radovanić, predstavnik Hrvatske vatrogasne<br />
zajednice i Vatrogasne zajednice Zagrebačke<br />
županije Vladimir Domin ,<br />
predstavnik Vatrogasne zajednice grada<br />
Samobora Boris Bogolin, zapovjednik<br />
JVP grada Samobora Mladen Žitković,<br />
predsjednik Udruge profesio<strong>na</strong>lnih vatrogasaca<br />
u gospodarstvu Branko Čerkes<br />
predstavnici Mjesnog odbora Cerje Marko<br />
Kupres, Tomislav Kupres , Radovan Naglić,<br />
predstavnik tvrtke Vatropromet d.o.o.<br />
, Marko Šintić i članovi 30 vatrogasnih<br />
društva iz VZ grada Samobora i Zagrebačke<br />
županije te mještani i vikendaši. Svečanost<br />
je sviranjem uveličala glazba DVD<br />
Plešivica. Predsjednik Željko Kupres je<br />
rekao» 60. obljetnica <strong>na</strong>šeg društva je veliki<br />
i povijesni događaj za <strong>na</strong>še selo. To je<br />
prva svečanost obljetnica koju <strong>na</strong> ovako<br />
svečano obilježava <strong>na</strong>še Društvo. Zadovoljstvo<br />
je vidjeti ovako veliki broj vatrogasaca<br />
u <strong>na</strong>šem malom selu . Posebno me raduje<br />
da je grad Samobor pokrovitelj ove<br />
svečanosti i što su ovdje <strong>na</strong>zočni čelnici<br />
grada Samobora i predstavnici toliko vatrogasnih<br />
društava. Ta vaša prisutnost i<br />
potpora u obilježbi ove obljetnici je moral<strong>na</strong><br />
potpora <strong>na</strong>šoj djeci i mladeži «.<br />
O povijesnom putu je govorio tajnik Darko<br />
Kupres: « <strong>na</strong> inicijativu desetak mješta<strong>na</strong><br />
25. srpnja 1949. godine osnovano je DVD<br />
Cerje. Iako bez opreme ali sa stečenim z<strong>na</strong>njem<br />
u susjednom DVD Manja Vas započeo<br />
je rad. Dobive<strong>na</strong> je i prva oprema<br />
vatrogasni kombinezoni i motor<strong>na</strong> pumpa<br />
s kojom su uspješno sudjelovali <strong>na</strong> ispum-<br />
70 Vatrogasni vjesnik 11 [ 2009 ]<br />
pavanju vode kod velike poplave 1965. godine<br />
. Započinje gradnja vatrogasnog spremišta<br />
dobrovoljnim radom mješta<strong>na</strong> . Želja<br />
zaštiti skromnu imovinu i bujnu vegetaciju<br />
i šumu u selu i okolici poticala je rad koji je<br />
podrškom Vatrogasne organizacije općine<br />
i grada Samobora stimulira moralno i materijalno.<br />
Tako smo niz teških situacija<br />
prebrodili i stigli do da<strong>na</strong>šnjeg da<strong>na</strong>. Uz<br />
potporu svih pred <strong>na</strong>ma i <strong>na</strong>šom djecom je<br />
bolja budućnost»<br />
Grado<strong>na</strong>čelnik Krešo Beljak je predao<br />
novu vatrogasnu zastavu poklon grada<br />
Samobora i prilikom uručenja rekao « da<br />
je velika čast pred ovolikim skupom vatrogasaca<br />
darovati zastavu jer ova djeca i<br />
mladež su garancija i obveza budućnosti<br />
vatrozaštite u ovom predivnom kraju. Ima<br />
tu još posla oko dovršenja doma i <strong>na</strong>bave<br />
nedostajuće vatrogasne opreme . U skladu<br />
sa mogućnostima mi ćemo pomoći u svim<br />
aktivnostima».<br />
Spomen priz<strong>na</strong>nje Hrvatske vatrogasne<br />
zajednice i Povelju Ba<strong>na</strong> Josipa Jelačića<br />
Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije<br />
je uručio Vladimir Domin a spomen priz<strong>na</strong>nje<br />
VZG Samobor je uručio Boris Bogolin.<br />
Vatrogas<strong>na</strong> zajednica Zagrebačke županije<br />
je odlikovala srebrnim vatrogasnim medaljama:<br />
Željka Kupres, Darka Kupres i<br />
Zdravka Grgos a Vatrogas<strong>na</strong> zajednica<br />
grada Samobora brončanim medaljama :<br />
Stjepa<strong>na</strong> Geušić i Marija<strong>na</strong> Kupres.<br />
Foto: Rob er t B ogol i n<br />
Antun Bogolin<br />
Dugoselski vatrogasci dobili<br />
novo vozilo<br />
Na temelju dugogodišnje prakse, pa<br />
možemo reći već i tradicio<strong>na</strong>lno, Vatrogas<strong>na</strong><br />
zajednica grada Dugog Sela zajedno<br />
sa svojim članicama i ove godine<br />
sudjeluje u svim aktivnostima koje su planirane<br />
u sklopu manifestacije „Dugoselske<br />
jesni“.<br />
Slijedom <strong>na</strong>vedenog da<strong>na</strong> 3. listopada <strong>2009.</strong><br />
godine Dobrovoljnom vatrogasnom<br />
društvu Dugo Selo dodijelje<strong>na</strong> je nova vatrogas<strong>na</strong><br />
cister<strong>na</strong> MAN TLF 20/58 koja će<br />
biti <strong>na</strong> raspolaganju vatrogascima <strong>na</strong> svim<br />
možebitnim intervencijama ali i <strong>na</strong> usluzi<br />
građanima u slučaju s<strong>na</strong>dbjevanja pitkom<br />
vodom. Sukladno sve većoj <strong>na</strong>obrazbi i<br />
usavršavanju vatrogasnih kadrova, u kojoj<br />
svoj maksimalni obol daju i vatrogas<strong>na</strong> i<br />
lokal<strong>na</strong> vlast, ukazala se potreba za vozilom<br />
ovakvih karakteristike te je tijekom<br />
protekle godine u suradnji sa Vatrogasnom<br />
zajednicom zagrebačke županije i došlo do<br />
pokretanja ovog projekta.<br />
Karakteristike vozila su već spomenuto<br />
Manovo podvozje TGM 13.280 4x4 BL sa<br />
motorom s<strong>na</strong>ge 280 KS Alpasove <strong>na</strong>dogradnje<br />
te rezervoarom vode od 5 800 litara,<br />
uz mnoga <strong>na</strong>jnovija tehnološka dostignuća<br />
koja su ukomponira<strong>na</strong> u tvrtki<br />
Ziegler d.o.o. iz Zagreba.<br />
Fi<strong>na</strong>lno vozilo koštalo je ukupno 1,7 miliju<strong>na</strong><br />
ku<strong>na</strong> a fi <strong>na</strong>ncirali su ga Grad Dugo<br />
Selo sa 85 posto te Zagrebačka županija sa<br />
15 posto. Na svečanoj primopredaji vozila<br />
prisutni su bili Predstavnici lokalne vlasti<br />
predvođene aktualnim grado<strong>na</strong>čelnikom<br />
Vladom Kruhakom, zapovjednik Vatrogasne<br />
zajednice zagrebačke županije Josip<br />
Novosel, pomoćnik glavnog vatrogasnog<br />
zapovjednika za kontinent Mladen Vinković<br />
sa suradnicima, predsjednik Vatrogasne<br />
zajednice grada Dugo Selo ali i svi<br />
aktivni članovi Dobrovoljnog vatrogasnog<br />
društva Dugo Selo. Nakon svečanosti primopredaje<br />
uslijedila je taktično pokaz<strong>na</strong><br />
vježba u kojoj su sudjelovale sve vatrogasne<br />
organizacije s područja grada zajedno sa<br />
Hitnom pomoći koja nesebično surađuje u<br />
svim sličnim situacijama. Sama vježba bila<br />
je vrlo kompleks<strong>na</strong> u kojoj je bilo mnogo<br />
segme<strong>na</strong>ta koji se mogu pojaviti u vrlo složenim<br />
intervencijama pa je slijedom <strong>na</strong>vedenog<br />
bilo zastupljeno i spašavanje iz visi<strong>na</strong><br />
i dubi<strong>na</strong>, primje<strong>na</strong> hidrauličkog alata,<br />
gašenje požara <strong>na</strong> vozilu te gašenje požara<br />
otvorenog prostora od čega je, za mnogobrojne<br />
promatrače, <strong>na</strong>jzanimljivija bila simulacija<br />
spašavanja i evakuacije unesrećenog<br />
i spasilaca <strong>na</strong> velikoj dubini putem<br />
specijalističke opreme za spašavanje u ovakvim<br />
situacijama. Slijedom <strong>na</strong>vedenog<br />
može se zaključiti da vatrogastvo <strong>na</strong> ovom<br />
području još uvijek <strong>na</strong>preduje sve brže i još<br />
kvalitetnije a sve to samo je usput<strong>na</strong> reakcija<br />
ubrzanog razvoja grada ali i povećanja<br />
broja stanovnika što dokazuje da svaka<br />
ulože<strong>na</strong> ku<strong>na</strong> vrije puno, puno više a odražava<br />
se <strong>na</strong> sve kvalitetnijoj spremnosti vatrogasaca<br />
u zaštiti svojih sugrađa<strong>na</strong> i njihove<br />
imovine.<br />
I.S.
Kako do iskaznica<br />
P očetkom studenoga završen<br />
je postupak javne<br />
<strong>na</strong>bave za izradu iskaznica.<br />
Izrađivat će se tri vrste iskaznica:<br />
PRESS iskaznice,<br />
iskaznice za vatrogasne suce<br />
i vatrogasne iskaznice(za<br />
sada samo za operativne članove)<br />
.<br />
Narudžba iskaznice vrši se<br />
putem Vatrogasne mreže, <strong>na</strong><br />
<strong>na</strong>čin da se popuni i pošalje<br />
ispunjeni zahtjev. Da bi se<br />
mogla poslati valja<strong>na</strong> <strong>na</strong>rudžba<br />
član mora unijeti<br />
osobne podatke, podatke o<br />
zvanju, status u organizaciji,<br />
adresu(radi dostave kartice).<br />
Za izradu kartica nužno je<br />
da član ima i fotografi ju,<br />
koja mora biti dimenzija<br />
30x25 mm, te rezolucije minimalno<br />
300 dpi., te u vatrogasnoj<br />
odori(radnoj ili svečanoj),<br />
s kravatom bez kape.<br />
Narudžbe za PRESS iskaznice<br />
s fotografi jom,<br />
osobnim podacima i adresi<br />
dostavljaju se Uredništvu<br />
Vatrogasnog vjesnika.<br />
Svakog 15. u mjesecu prikupit<br />
će se sve <strong>na</strong>rudžbe te<br />
se poslati podaci za izradu<br />
kartica. Nakon izrade kartica,<br />
kartice dolaze u Ekonomat<br />
HVZ, gdje će ih članovi<br />
moći podići sami ili je<br />
mogu primiti poštom. Svaka<br />
kartica je <strong>na</strong>lijeplje<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />
papir i pakira<strong>na</strong> u posebnu<br />
kovertu.<br />
Cije<strong>na</strong> jedne iskaznice u<br />
ekonomatu će biti 7 kn.
Change language