RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
92<br />
Šaćir Filandra<br />
činjenicom da su postigli dvoje, navedeni su u preambuli i uvršten je bosanski<br />
jezik.<br />
Bošnjacima/Muslimanima Crne Gore slijedi proces unutarnacionalne<br />
konsolidacije. I u tom pravcu se posljednjih mjeseci postižu značajni pomaci.<br />
Svjesni da polemike i medijska optuživanja kao argumentiranja i kontraargumentiranja<br />
<strong>za</strong> bošnjačku ili muslimansku opciju nisu način rješavanja problema,<br />
već da postaju sredstvo njihovog ukupnog problematiziranja i unižavanja,<br />
grupa intelektualaca iz nevladinog sektora riješila je da prekine s takvom<br />
praksom i da preduprijedi daljnje podjele unutar te etničke <strong>za</strong>jednice. Posredovanjem<br />
Husnije Redžepagića višemjesečni prethodni razgovori rezultirali<br />
su održavanjem sastanka predstavnika “Matice muslimanske”, “almanaha”<br />
i “Foruma Bošnjaka-Muslimana”. u Baru su se 10. 10. 2007. godine sastali<br />
predsjednik “Matice muslimanske” dr. avdul Kurpejović, sekretar Sabrija<br />
Vulić i potpredsjednik Semir Smaković, s jedne, i urednik “almanaha” prof.<br />
dr. šerbo Rastoder, predsjednik IO “Foruma Bošnjaka-Muslimana” Suljo<br />
Mustafić i član Foruma Ćazim Fetahović. Glavni medijator sastanka bio je<br />
jusuf Kalamperović (ministar u više crnogorskih vlada), koji je svoje bogato<br />
političko iskustvo upotrijebio da bi sastanak donio pozitivne rezultate. Ključno<br />
stanovnište, a koje je bilo i uslov održavanja sastanka, bilo je priznavanje<br />
činjenice da su Bošnjaci i Muslimani jedan narod koji se na posljednjem popisu<br />
samoidentificirao različitim imenima te da bi svako daljnje podvajanje<br />
ovog jedinstvenog etničkog entiteta bilo suprotno interesima i onih koji su<br />
se samoidenticirali kao Muslimani i onih koji su se samonazvali Bošnjacima.<br />
Budući da je o ovom pitanju napravljen dubok jaz u narodu, suština dogovora<br />
je bila da učesnici sastanka predstavljaju isključivo sebe i nevladine organi<strong>za</strong>cije<br />
u kojima su angažirani te da potpisani dogovor prvenstveno obavezuje<br />
njih i, eventualno, sve one koji bi im se pridružili u naknadnim dogovorima.<br />
u veoma konstruktivnoj atmosferi sastanka istaknuta je obostrana spremnost<br />
da se u postojeće nevladine ogani<strong>za</strong>cije koje okupljaju Bošnjake, odnosno Muslimane,<br />
uključe i svi oni koji su se na posljednjem popisu stanovništva samo-<br />
roda koji je na najvišem državnom nivou sudjelovao u različitim fa<strong>za</strong>ma izrade nove ustavne<br />
materije, te je izražavao negativna i razočaravajuća stajališta o načinu tretiranja manjinskih<br />
prava u ekspertskoj verziji ustava. u konačnom tekstu ustava donekle se u vezi s tim pitanjem<br />
stanje popravilo.<br />
<strong>RASPRAVE</strong> O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA
Change language