RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
CRNOGORSKI BOŠNJACI I RENOMINACIJA NACIJE<br />
Da li se u nominacijskom opredjeljivanju mogu iznaći neke pravilnosti?<br />
Osim podjele na grad – selo, isticala se i podjela na jug i sjever države. jug su<br />
činili gradovi čiji su muslimani povijesno imali rijetke kontakte s Bosnom i<br />
bošnjačkom maticom, kao što su Podgorica i Bar, pa i Gusinje i Plav. Naime,<br />
u krugovima koji su bili <strong>za</strong> muslimanstvo navodilo se da se bošnjaštvom želi<br />
stvoriti muslimanski Sandžak, da ga propagiraju Bihorci, da im djeca studiraju<br />
u Sarajevu i sl. u svakom slučaju, sjever Crne Gore, gdje je i velika koncentracija<br />
bošnjačkog stanovništva, iskazivao je jaču bošnjačku orijentaciju.<br />
Distinktivnih isticanja bošnjačkog kolektivng identiteta u kulturnom i<br />
društvenom mo<strong>za</strong>iku Crne Gore je i danas malo. Simbolički su Bošnjaci još<br />
najistaknutiji kao vjerska <strong>za</strong>jednica, i to kroz instituciju Rijaseta i reisu-l-uleme<br />
i novoosnovane medrese u Podgorici. Inače, samostalna Islamska <strong>za</strong>jednica<br />
Crne Gore osnovana je davne 1878. godine, četiri godine prije one u Bosni<br />
i Hercegovini. Prisustvo bošnjačke kulture u školskim programima na svim<br />
razinama obrazovanja još je ne<strong>za</strong>dovoljavajuće.<br />
Novi ustav, usvojen 22. oktobra 2007. godine, Crnu Goru definira kao<br />
suverenu državu republikanskog tipa vladavine. Ona je “građanska, demokratska,<br />
ekološka...” država, a nosilac suvereniteta je “građanin koji ima crnogorsko<br />
državljanstvo”. u preambuli ustava nabrojani su Bošnjaci i Muslimani<br />
kao nacionalne manjine, znači kao etnokulturne posebnosti, dok je u članu<br />
13. pored crnogorskog kao službenog jezika naznačeno da su u službenoj upotrebi<br />
srpski, bosanski, hrvatski i albanski. Član 79., koji se odnosi na manjinska<br />
prava i <strong>za</strong>štitu identiteta, pripadnicima manjinskih naroda i manjinskih<br />
nacionalnih <strong>za</strong>jednica pruža sve potrebne instrumente najvećeg nivoa<br />
demokratskih standarda. Pripadnici tih <strong>za</strong>jednica, pa i bošnjačke, u javnoj<br />
sferi, informiranju i obrazovanju mogu koristiti maternji jezik kao sredstvo i<br />
medij stvaranja i oblikovanja vlastitog identiteta, a u općinama sa značajnim<br />
učešćem u stanovništvu data je mogućnost i školovanja na vlastitom jeziku uz<br />
korištenje nastavnih programa u obrazovanju koji obuhvataju njihovu h<strong>istoriju</strong><br />
i kulturu. Pitanje je da li ovakav ustav omogućuje uživanje kolektivnih manjinskih<br />
prava i da li on i<strong>za</strong> nominalno proklamirane građanske države skriva<br />
njen nacionalni i pravoslavni karakter. 20 Bošnjaci su u ustavu naj<strong>za</strong>dovoljniji<br />
20 Vidjeti prof. dr. Sefer Međedović, Iznevjerena očekivanja, “Bošnjačke novine”. Rožaje, br.<br />
4, novembar 2006. Međedović je najistaknutiji pravni stručnjak iz redova bošnjačkoga na-<br />
→<br />
<strong>RASPRAVE</strong> O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA 91
Change language