RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
tražiti u specifičnom povijesnom iskustvu muslimanske slavenske <strong>za</strong>jednice<br />
Crne Gore. to iskustvo je i u savremenosti opterećeno nizom nepovoljnih<br />
činilaca. Ova <strong>za</strong>jednica imala je negativan tretman u raspadu jugoslavije. u<br />
jednom trenutku bilo je generalnog sumnjičenja i neprihvatanja od crnogorske<br />
većine, bilo je slučajava pojedinačnih i grupnih ubistava, gdje se slučaj štrpci<br />
posebno ističe. Sve to je moglo nagnati brojne pojedince na traženje trajnijih<br />
modaliteta osiguranja svojih individualnih prava, odnosno na akomodiranje<br />
crnogorskoj većini.<br />
to negativno iskustvo šerbo Rastoder u polemici s Kurpejovićem ističe<br />
riječima da smo mi, bili Bošnjaci ili Muslimani, “<strong>za</strong> drugu stranu uvijek jedno”.<br />
Suština je u tome da više ne možete bježati od sebe. 18 Suočeni s mogućnošću<br />
i stvarnošću crnogorske asimilacije, a Bošnjaci Crne Gore su identitetski<br />
najasimiliranija autohtona bošnjačka grupacija van Bosne i grupacija koja<br />
s najmanje hrabrosti i vještine profilira i iskazuje svoja kolektivna identitetska<br />
prava, oni su u renominaciji vidjeli korak ka hvatanju vo<strong>za</strong> sa svojom matičnom<br />
kulturom i nacijom. Ključni problem tog procesa je bio u tome što “nije<br />
bilo saglasnosti među političkom elitom iz bošnjačko/muslimanske <strong>za</strong>jednice,<br />
koja participira u vlasti i preko koje se vlast pozicionira u ovom dijelu crnogorskog<br />
društva”. ako bismo bar i površno istraživali odnos raznih socijalnih<br />
kategorija prema bošnjaštvu, onda moramo istaći da je otpor bošnjaštvu veći<br />
u gradu nego u selu, jer je gradsko stanovništvo oportunije i <strong>za</strong>visnije. Osim<br />
toga, bošnjačka inteligencija, koja je dio državnoga aparata, oportuno se, iz<br />
straha ili uvjerenja, odnosila, i danas odnosi, prema bošnjaštvu. Najveći otpor<br />
bošnjaštvu je bio od države ekonomski i politički <strong>za</strong>visnih ljudi (državnih<br />
činovnika i pojedinih partijskih aktivista), <strong>za</strong>to što je značajan dio njih bio<br />
uvjeren da je “vlast” protiv. takav stav javno nikad nije bio saopćen, tvrdi<br />
šerbo Rastoder, ali dodaje da je vlast nešto takvo radila putem “Matice muslimanske”.<br />
koja se smatra produženom rukom vlasti”. 19<br />
18 šerbo Rastoder, “ja sam siguran da ni ja, ni gospodin avdul, on kao autohtoni crnogorski<br />
Musliman, a ja, možda, kao neki nesretni Bošnjak, ne bismo preživjeli u vozu 671 u stanici<br />
štrpci. “Vijesti”. Podgorica, 22. maj 2003., str. 26.<br />
19 šerbo Rastoder, Bošnjaci/Muslimani i popis stanovništva u Crnoj Gori 2003. “almanah”.<br />
br. 25-26. Podgorica, 2004., str. 220.<br />
90<br />
Šaćir Filandra<br />
<strong>RASPRAVE</strong> O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA
Change language