RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo

CRNOGORSKI BOŠNJACI I RENOMINACIJA NACIJE
Gore u odnosu na 1991. godinu opalo je za 0,89%, odnosno sa 14,57% (1991)
na 13,68% (2003). ako se uzme rast ukupnog stanovništva na nivou Crne
Gore od 9,4%, jasno se zaključuje da demografski pad Bošnjaka/Muslimana
iznosi više od 10% u odnosu na 1991. godinu”. 15 jer, porast u apsolutnom broju
od 2.382, sa 89.614 (1991) na 91.986 (2003) ili za 2,65% jeste ispod prosjeka
prirasta Crne Gore koji je u ovom periodu iznosio 9,4%. upoređujući izjašnjavanje
o nacionalnosti po općinama sa onim o vjeroispovijesti proizilazilo
je da se određen broj Muslimana, Hrvata i albanaca pisao kao Crnogorac.
Na taj način u Bijelom Polju se 893 pripadnika islama pisala kao pripadnici
druge nacionalnosti, u Beranima je ta razlika 1.152, u Rožajama 290 itd. 16 .
Bošnjačkim jezikom se izjasnilo da govori 29. 380 ili 4,37%, taj jezik uveden
je u rubriku, a ima i kategorija “ostali jezici” iz koje je nepoznato koliko se
građana izjasnilo da govori bosanskim.
Prvorazredni politički zadatak Bošnjaka u Crnoj Gori je sprečavanje daljnje
podjele unutar jedne iste bošnjačke etničke zajednice koja se nacionalno
samoidentificirala različitim imenima, bošnjačkim i muslimanskim. Koliko je
ova zadaća bošnjačka, toliko je i crnogorska. Fabriciranje dvaju različitih naroda
od jednog, što je najgori mogući scenarij aktualne nominacijske podjele,
moguće je izbjeći konsenzualnim stavom da se radi o jednom narodu koji se
različito samoimenuje. Postoje dobre naznake da se ide ka ovakvom rješenju,
mada je statističko razdvajanje jednog naroda na faktički dva, na Muslimane
i Bošnjake, pri popisu stanovništva za ovaj proces loša stvar. Pred popis stanovništva
se očekivalo na bošnjačkoj strani da u jednoj rubrici budu Bošnjak i
Musliman, zato što je apsolutna istina i činjenica da je to jedan narod, 17 mada
se to nije, nažalost, ostvarilo. Netačna bi bila tvrdnja da je crnogorska vlast
utjecala na unutarnju bošnjačku podjelu i pored njenog otvorenog simpatiziranja
muslimanstva i snaga koje se za njega zalažu. Vlast nije mogla presudno
utjecati na ovakvo stanje. Razloge unutarnarodnog oštrog podvajanja treba
15 šerbo Rastoder, Bošnjaci/Muslimani i popis stanovništva u Crnoj Gori 2003., “almanah”.
br. 25-26, Podgorica, 2004. str. 213.
16 Hamdija šarkinović, Nacionalna, konfesionalna i jezička struktura stanovništva u Crnoj Gori
po popisu iz 2003. godine, “almanah”. br. 25-26. Podgorica, 2004., str. 205.
17 Vidjeti asim Dizdarević, Neprirodna podjela na Muslimane i Bošnjake “Pobjeda”. Podgorica,
4. april 2003.
RASPRAVE O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA 89