RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo

Šaćir Filandra
CRNOGORSKI BOŠNJACI I RENOMINACIJA NACIJE
Bošnjaci Crne Gore su u postkomunističkom razdoblju svoje nacionalno
pitanje postavili, prije svega, kao demokratsko, a tek potom kao pitanje
vlastitog kolektivnog identiteta. Svoju opstojnost, sigurnost i prosperitet oni
usko vežu za demokratizaciju crnogorskog društva. S tog širokog teorijskog
i političkog stajališta oni su snažnim zalaganjem za građansku državu težili
subjektivizaciji manjinskih naroda kroz uspostavljanje “nacionalne zajednice
manjinskog naroda”, čiji bi reprezent bilo nacionalno vijeće sa svojim zastupnicima
u parlamentu 1 . Od cjeline bošnjačkih identitetskih procesa u Crnoj
Gori, prije svega, nas ovoga puta zanima pitanje renominacije, tj. zamjene
muslimanskog imena bošnjačkim. Odmah na početku možemo istaći da je
ovaj proces u Crnoj Gori imao svoje specifičnosti u odnosu na ostale postjugoslavenske
republike. Pred popis stanovništva o ovom pitanju ovdje se razvila
neobično široka rasprava.
Povodom popisa stanovništva 2003. godine u Crnoj Gori organiziran je
najširi skup Bošnjaka. Cilj skupa bilo je pripremanje vlastite etničke javnosti
na popis uspostavljanjem odgovarajuće političke atmosfere u kojoj će pravo
na vlastito nacionalno ime biti tretirano kao pravo na očuvanje identiteta. u
pismu organizatora – “Foruma Muslimana/Bošnjaka Crne Gore” i udruženja
“almanah” – jasno se ističe stav da je historijski zadatak ove generacije Bošnjaka
da preuzme odgovornost za evropski razvoj svoga naroda doprinoseći
ukidanju tabua, predrasuda i stereotipa o njemu. Velika skupina bošnjačkih
1 Ovakvi stavovi su iznijeti na skupu nevladinih organizacija i političkih partija Bošnjaka,
albanaca i Hrvata o temi “Manjinski narodi u novim ustavno-pravnim okvirima” u programu
rada okruglog stola: Multietničko ogledalo Crne Gore, II, 3. 7. 2002. godine u Podgorici.
RASPRAVE O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA 83