RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
će i u narednom razdoblju Islamska <strong>za</strong>jednica biti usmjerena na čuvanje religijskog<br />
identiteta, ali će u nedostatku drugih nacionalnih institucija imati i<br />
važnu ulogu u građenju nacionalnog identiteta.<br />
ako bismo malo bolje prostudirali uvjete u kojima je došlo do stava 1968.<br />
da su Muslimani poseban narod, onda bismo vidjeli kako je to bio rezultat temeljitog<br />
studiranja i političkih rasprava. Ne treba ići duboko u povijesti, nego<br />
se <strong>za</strong>držati samo na 1966. i 1967. godini.<br />
tako se, na primjer, u jednom dokumentu od 10. maja 1967, pod naslovom<br />
O nekim pitanjima međunacionalnih odnosa, a dokument je nastao u<br />
Komisiji <strong>za</strong> međunacionalne odnose CKSKBiH, uglavnom, govori o razvoju<br />
kulture u BiH i naglašava kako<br />
“preovladava shvatanje da je kulturno stvaralaštvo bosanskohercegovačkih<br />
kreatora dio organske cjeline jugoslovenske i geografski još šire kulture i<br />
obratno. Ipak, postoji i shvatanje, da poput izvjesne posebnosti drugih društvenih<br />
struktura u Republici, treba izgrađivati bosanskohercegovačku kulturu<br />
kao izdvojen i <strong>za</strong>seban činilac naše društvene stvarnosti. Shvatanje o<br />
ovakvoj potrebi izrasta jednim dijelom iz potreba i logike osrednjosti dijela<br />
kulturnih stvaralaca, ali isto tako i zbog svojevrsne diskriminacije prema<br />
dijelu stvaralaca, prije svega muslimanske narodnosti. Naime, traženje od<br />
kulturnih radnika iz naše Republike da se opredjeljuju kao pripadnici srpskog<br />
odnosno hrvatskog kulturnog života radi objavljivanja njihovih radova<br />
u Hrvatskoj, odnosno Srbiji, i<strong>za</strong>zvao je pored drugih reakcija i težnju <strong>za</strong><br />
<strong>za</strong>tvaranjem u republičke okvire i ne samo kod Muslimana, već i kod pripadnika<br />
drugih nacionalnosti. I u vrednovanju nekih drugih elemenata kulture<br />
naših naroda pojavljuju se različita mišljenja. tako, na primjer, ima shvatanja,<br />
naročito kod dijela inteligencije, pa i kod članova SK da neka djela Ive<br />
andrića, načinom tretiranja turaka, ne doprinose skladnom razvoju međunacionalnih<br />
odnosa u našoj Republici, da je sličan slučaj s Njegoševim “Gorskim<br />
vijencem”, da se vrši diskriminacija i da se obezvređuje muslimanski<br />
narodni epos i sl. Vrše se poređenja broja od države <strong>za</strong>štićenih konzerviranih<br />
ili aktiviranih spomenika kulture, pa se i u tom pogledu javljaju mišljenja o<br />
nejednakom tretmanu i neravnomjernosti u <strong>za</strong>štiti kako svjetovnih tako i<br />
sakralnih objekata (Stolac, Mostar, <strong>Sarajevo</strong>, Foča).” 24<br />
24 arhiv jugoslavije, Beograd, Kabinet Predsjednika Republike – Međunacionalni odnosi<br />
(ravnopravnost jezika) II-4-b.<br />
78<br />
Husnija Kamberović<br />
<strong>RASPRAVE</strong> O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA
Change language