RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
BOŠNJACI 1968: POLITIČKI KONTEKST PRIzNANJA NACIONALNOG IDENTITETA<br />
tvenu, ekonomsku, idejnu, humanu i naučno spoznajnu efervescencu (?) na<br />
čijim se ogromnim temperaturama topio i nestajao vjekovni oklop feudalne<br />
muslimanske fikcije umme. Mi smo svjedoci tog procesa kod muslimana u<br />
Bosni. to je jedan proces de<strong>za</strong>lijenacije koji ima svoje veoma brojne komponente,<br />
među kojima se naročito ističe civili<strong>za</strong>cijsko-kulturna i psiho-socijalna<br />
komponenta”) (“Prilozi” 1968, str. 565).<br />
Ovaj skup, na kome je bilo i puno polemike, osobito između Envera Redžića<br />
i atifa Purivatre o odnosu Save<strong>za</strong> komunista prema <strong>nacionalnom</strong> pitanju<br />
Muslimana, značajan je ne samo zbog pitanja o kojima je raspravljao, nego<br />
najviše zbog povijesnog ambijenta u kojemu se održavao. Mogli bismo ka<strong>za</strong>ti<br />
kako je značaj ovog skupa najveći upravo u naučnom afirmiranju muslimanske<br />
nacionalne posebnosti u nekim referatima, premda to nije ključni motiv <strong>za</strong><br />
održavanje skupa.<br />
Moja je te<strong>za</strong> da su komunisti u 1960-im godinama odlučili afirmirati bošnjački<br />
nacionalni identitet i iz još jednog razloga: kako bi postali, odnosno <strong>za</strong>držali<br />
lidersku poziciju u toj <strong>za</strong>jednici. Naime, sve je bilo očitije kako Islamska<br />
vjerska <strong>za</strong>jednica sve više jača i počinje se doživljavati kao lider muslimana.<br />
Početkom 1960-ih bosanskohercegovački komunisti se žale kako se vjerski<br />
život “naročito kod Islamske vjerske <strong>za</strong>jednice vještački forsira, da se organizuju<br />
razne svečanosti povodom manjih opravki ili čak samo krečenja vjerskog<br />
objekta i slično, pri čemu se okuplja veliki broj vjernika sa šireg područja”. 16<br />
Pri tome treba, ipak, imati u vidu da su komunisti do toga vremena već bili<br />
stavili pod svoju kontrolu vrh Islamske <strong>za</strong>jednice, ali su intenziviranje vjerskog<br />
života i česta vjerska okupljanja gradili kod komunista strah o postepenom<br />
gubljenju utjecaja među običnim ljudima. u razgovoru u Komisiji <strong>za</strong> vjerska<br />
pitanja 28. februara 1962. reis-ul-ulema Sulejman ef. Kemura tražio je podršku<br />
vlasti <strong>za</strong> neke svoje poteze, a u izvještaju sa toga sastanka <strong>za</strong>pisano je: 17<br />
“u nastavku razgovora izraženo je mišljenje da bi se na daljoj etapi borbe<br />
protiv reakcionarnih elemenata u redovima IVz trebalo poslužiti i nekim<br />
novim metodama koje do sada nisu u praksi primjenjivane. Naime, Reisu je<br />
16 aBiH, Komisija <strong>za</strong> vjerska pitanja, Savezna komisija <strong>za</strong> vjerska pitanje. Informacije <strong>za</strong><br />
članove Savezne komisije <strong>za</strong> verska pitanje, br. 8, oktobar-novembar 1962.<br />
17 aBiH, Komisija <strong>za</strong> vjerska pitanja, Savezna komisija <strong>za</strong> vjerska pitanje. Informacije <strong>za</strong><br />
članove Savezne komisije <strong>za</strong> verska pitanje, br. 1-2, januar-februara 1962.<br />
<strong>RASPRAVE</strong> O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA 73
Change language