RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo

tim napisima je raspravljano 25. aprila 1967. na plenumu CKSKBiH, a priređen
je i poseban razgovor sa grupom javnih, kulturnih i političkih radnika, te
Vanredna sjednica univerzitetskog komiteta 7. maja 1967, na kojemu su osuđeni
napisi dr. Muhameda Filipovića i dr. Fuada Muhića. Filipovićev tekst
o bosanskom duhu je ocijenjen kao “muslimanski nacionalizam”, a Muhićev
tekst (“tamo gdje počinje dogmatizam”, objavljen u “Odjeku”) ocijenjen je
kao “antimarksistički i antisocijalistički”. Grupu koja je analizirala Filipovićev
tekst vodio je dr. Slavko leovac. No, na sastanku 12. maja 1967, uprkos
stava članova Komisije, i samokritičkog nastupa Muhameda Filipovića, partijska
organizacija je većinom glasova Filipovića oslobodila odgovornosti “i
kritički se osvrnula na one koji kritikuju Filipovićeve stavove. Organizacija
je zamjerila što se brzo politički reagovalo, umjesto da se povela stručna polemika
sa Filipovićem”. 9 zbog toga je univerzitetski komitet 18. maja 1967.
raspustio partijsku organizaciju na grupi filozofija, a CKSKBiH je 2. juna
1967. tu odluku i potvrdio.
Valja imati u vidu činjenicu da je u isto vrijeme josip Broz hrabrio one
koji su smatrali da bosanskohercegovačkim muslimanima treba dopustiti da
se u nacionalnom smislu osjećaju kako se osjećaju, a ne da ih se nagovara da
se opredjeljuju u jednom ili drugom smislu.
za razumijevanje konteksta u kojemu je vladajuća komunistička elita priznala
nacionalni identitet Bošnjaka 1968. treba, dakle, imati u vidu slijedeće:
prvo je opći komunistički stav prema nacionalnom pitanju, a drugo – u to
doba se otvara nacionalno pitanje u jugoslaviji i Bosni i Hercegovini.
Pogledajmo kako stoje stvari sa prvom činjenicom. Nije potrebno ulaziti
duboko u prošlost i analizirati načelno stavove komunističkih partija o nacionalnom
pitanju (i internacionalizmu), jer bi nas to moglo odvesti na krivi put
s obzirom na moguće gubljenje iz vida realnih i konkretnih historijskih okolnosti
druge polovice 20. stoljeća, što nas zanima. Stoga ću se samo zadržati
na ideji koju je iznio Rogers Brubaker u svojoj knjizi Nationalism Reframed. 10
Brubaker, naime, pokazuje kako se odvijala institucionalizacija “bivanja nacijom”
napominjući kako se taj proces odvijao u jugoslaviji i SSSR. Po njego-
9 aj, CKSKBiH, k. 5
BOŠNJACI 1968: POLITIČKI KONTEKST PRIzNANJA NACIONALNOG IDENTITETA
10 Rogers Brubaker: Nationalism Reframed: Nationhood and the national question in the New
Europe. Cambridge university Press, Cambrige 1996.
RASPRAVE O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA 67