RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Na sjednici Komisije <strong>za</strong> idejno-politička pitanja iz oblasti obrazovanja,<br />
nauke i kulture CKSKBiH održanog 10. januara 1968. raspravljalo se o pitanju<br />
jezičke politike u BiH u vezi sa sprovođenjem principa ravnopravnosti<br />
naroda i njihovih prava na slobodan i svestran razvitak, odbačeni su stavovi iz<br />
Deklaracije i Predloga. Hamdija Pozderac je <strong>za</strong>stupao stav kako “u interesu<br />
obezbjeđivanja prava naroda Bosne i Hercegovine na nesmetan i slobodan<br />
razvitak – mora se stoga postaviti pitanje njihovih prava na slobodnu upotrebu<br />
jezičkih varijanti i pisama. Mora se postaviti pitanje Muslimana naše<br />
Republike, pitanje njihovog nacionalnog statusa, a otud – i priznavanja ove<br />
narodnosti kao odgovarajućeg faktora jezičke situacije u BiH /Pozderac, dr<br />
tanović, ajanović/”. 7 Ova diskusija oko jezika bila je jasan poka<strong>za</strong>telj kako<br />
je sazrela ideja o priznanju muslimanskog nacionalnog identiteta, mada će se<br />
rasprave oko jezika odvijati u pravcu ne formiranja posebnog muslimanskog<br />
jezika nego bosanskohercegovačkog standardnojezičkog izra<strong>za</strong> (od poznatog<br />
Mostarskog savjetovanja o književnom jeziku 1973. to će se zvati standardnojezički<br />
izraz u Bosni i Hercegovini), 8 koji nije bio niti sredstvo denacionali<strong>za</strong>cije<br />
niti asimilacije ili supremacije jednih nad drugim.<br />
No, u isto vrijeme kada se odvijala politička akcija protiv Deklaracije i<br />
Pijedloga, u Bosni i Hercegovini se vodila politička kampanja protiv jednog<br />
dijela intelektualaca koja je trebala uka<strong>za</strong>ti kako se priznavanjem nacionalnog<br />
identiteta Muslimana, <strong>za</strong> što su već pripreme vršene, neće dopustiti stvaranje<br />
osjećanja promoviranja, jačanja ili davanja prednosti muslimanskoj kulturi<br />
u odnosu na druge kulturne sastavnice u Bosni i Hercegovini. Kao primjer<br />
može se uzeti sudbina dva teksta objavljena sredinom 1967. godine. Radi se o<br />
tekstovima “Bosanski duh u književnosti – šta je to?”, i članku pod naslovom<br />
“Povodom jednog shvatanja nacionalnim i opštedruštvenim razlikama i jedinstvu”,<br />
objavljenom u časopisu “Pregled” br. 3/67. Na sjednici univerzitetskog<br />
komiteta SKBiH 18. maja 1967. donesena je odluka o raspuštanju partijske<br />
organi<strong>za</strong>cije na grupi filozofija Filozofskog fakulteta u Sarajevu, zbog stavova<br />
<strong>za</strong>uzetih u vezi sa odgovornošću dr. Muhameda Filipovića zbog tog napisa. O<br />
7 aj, CKSKBiH, IKCKSKBiH, k.5/8, sjednica 15. 3. 1968, Sprovođenje <strong>za</strong>ključaka IK<br />
CKSKBiH o aktivnostima SK na nekim idejno-političkim pitanjima u oblasti lingvistike<br />
8 Mostarsko savjetovanje o književnom jeziku (Referati, diskusija, <strong>za</strong>ključci). <strong>Sarajevo</strong>: <strong>Institut</strong><br />
<strong>za</strong> jezik i književnost u Sarajevu i NIP “Oslobođenje”, 1974.<br />
66<br />
Husnija Kamberović<br />
<strong>RASPRAVE</strong> O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA
Change language