RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
BOŠNJACI 1968: POLITIČKI KONTEKST PRIzNANJA NACIONALNOG IDENTITETA<br />
Drugo što treba imati u vidu prilikom traganja <strong>za</strong> odgovorom na pitanje<br />
o tome <strong>za</strong>što komunisti 1960-ih godina otvaraju pitanje priznanja muslimanskog<br />
nacionalnog identiteta sadržano je u činjenici da se tih godina<br />
ne raspravlja samo o <strong>nacionalnom</strong> <strong>identitetu</strong> Bošnjaka nego i o <strong>nacionalnom</strong><br />
<strong>identitetu</strong> ostalih nacionalnih <strong>za</strong>jednica. Razlika je samo u tome da se ostalim<br />
nacionalnim <strong>za</strong>jednicama nije dovodilo u pitanje nacionalni identitet, kakav<br />
je slučaj bio kod Bošnjaka.<br />
tako je, na primjer, Mostarsko savjetovanje 1966. otvorilo u svoj punini<br />
hrvatsko pitanje u Bosni i Hercegovini. Mostarsko savjetovanje, održano<br />
30. septembra 1966. važno je u historiji priznavanja bošnjačkog nacionalnog<br />
identiteta zbog toga što je na njemu otvoreno priznato postojanje nacionalnih<br />
problema, mada su početne diskusije i na tom savjetovanju bile iska<strong>za</strong>ne dosta<br />
stidljivo. Odluka da se pripremi jedna anali<strong>za</strong> političkog stanja u <strong>za</strong>padnoj<br />
Hercegovini donesena je na sjednici Izvršnog komiteta CKSKBiH, na sjednici<br />
22. 9. 1965. godine. “Smisao analize je da se daju politički odgovori na<br />
karakteristične političke manifestacije u jednom dužem vremenskom periodu<br />
u Hercegovini, posebno njenom <strong>za</strong>padnom dijelu. Radi sprovođenja ovog <strong>za</strong>ključka<br />
Izvršnog komiteta određena je grupa u sastavu: uglješa Danilović, Ivo<br />
jerkić, Ismet Kreso, koji treba da naprave koncepciju izrade analize i sa njom<br />
upozna Sekretarijat IKCKSKBiH.” 2<br />
Na stidljivi početak diskusije na Mostarskom savjetovanju reagirao je<br />
Cvijetin Mijatović, politički sekretar Centralnog komiteta SKBiH, 3 koji, referirajući<br />
se na diskusije u početnoj fazi savjetovanja, kaže kako su o stanju u<br />
<strong>za</strong>padnoj Hercegovini prvi put počeli diskutirati 1965. povodom procesa grupi<br />
studenata u <strong>za</strong>grebu, “koji su bili okrivljeni <strong>za</strong> rad u jednoj fašističkoj ilegalnoj<br />
organi<strong>za</strong>ciji”. Među tim studentima bilo je nekoliko iz <strong>za</strong>padne Hercegovine.<br />
tada su razgovarala rukovodstva iz BiH i Hrvatske i tom se prilikom<br />
pokrenulo niz pitanja o stanju u <strong>za</strong>padnoj Hercegovini. tada su se, prema Mijatoviću,<br />
postavljala pitanja da li bi bilo korisno otvoriti pitanje samo o stanju<br />
u <strong>za</strong>padnoj Hercegovini “da li ćemo možda stvoriti nedoumicu ili reakciju na<br />
drugoj strani. Drugo, da nećemo vještački izdvojiti stvari iz cjeline, pa je bilo<br />
ozbiljnih dilema da li da raspravljamo o cijeloj Hercegovini ravnomjernije a<br />
2 aj, CKSKBiH, IKCKSKBiH, K. 2/24<br />
3 arhiv tuzla, fond Cvijetin Mijatović, Diskusija o savjetovanju u Mostaru 1966.<br />
<strong>RASPRAVE</strong> O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA 63
Change language