RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo

62
Husnija Kamberović
litičke i kulturne promjene ne samo na Balkanu nego i u čitavoj Evropi i svijetu.
Događaji koji će se desiti krajem 1960-ih godina ujedinit će čitav svijet.
Studentske demonstracije 1968. su ujedinile svijet, iste stvari su se dešavale
na različitim stranama svijeta, čitale su se iste knjige od Kube do Beograda i
Sarajeva, a utjecaj zapada na modernizaciju svakodnevnog života na Balkanu
bio je sve snažniji (Hobsbawm, 2002.)
još od 1948. kulturni utjecaji zapada na jugoslaviju počeli su da jačaju,
džez-muzika i ples nisu više odbacivani, a od početka 1960-ih godina osjeća
se i sve veći prodor rock-muzike koja sve više približava jugoslaviju zapadnom
svijetu. u novembru 1962. singl Bitlsa “Love Me Do” emitiran je na jugoslavenskom
radiju samo mjesec dana nakon premijere u londonu (Vučetić,
2007, 73). Nova muzika, džins, majice po najnovijoj modi ušli su u jugoslavensku
svakodnevicu. Putovanja u inozemstvo, u shopping ali i na “privremeni”
rad počet će značajnije mijenjati jugoslavensko društvo.
Na unutrašnjoj političkoj razini odvijat će se postepeni proces liberalizacije
društva, koji će se znatno ubrzati nakon Plenuma CKSKj 1966. i uklanjanja
a. Rankovića, a na socijalnom planu reforma od 1965. više je otkrila socijalne
šavove jugoslavenskog društva nego što će utjecati na socijalne promjene.
Drugim riječima, reforma 1965, samo će “ogoliti” jugoslavensku stvarnost i
pokazati je u pravom svjetlu, a neće bitnije utjecati na promjene i poboljšanje
te stvarnosti.
u takvoj atmosferi političkih i kulturnih promjena na globalnoj razini
odvijat će se i proces liberalizacije bosanskohercegovačkog društva. tada će
se otvoriti i nacionalno pitanje u Bosni i Hercegovini. to se pitanje postavilo
u kontekstu rasprava o odnosu republika i federacije, a njegovo fokusiranje na
Muslimane početkom 1968. omeđeno je sa dvije činjenice:
Prvo, nositelj tog procesa je inteligencija, unutar koje možemo razlikovati
dva dijela: dio inteligencije koji radi na afirmaciji muslimanske nacije na poticaj
Saveza komunista. to je inteligencija koja je ne samo formirana unutar
komunističke paradigme, nego su i doslovno bili članovi Partije koji su provodeći
nacionalnu agitaciju bili na “partijskom zadatku”; drugi dio inteligencije
čine oni koji će se brzo odvojiti od partijske politike i tražiti da se ide dalje
u provođenju nacionalne afirmacije (npr. Salim Ćerić sa svojim zahtjevom o
formiranju Matice Muslimana i slično). tu je i dio intelektualaca koji se nisu
slagali sa tadašnjom politikom SKj o nacionalnom pitanju.
RASPRAVE O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA