RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo

BOŠNJACI 1968: POLITIČKI KONTEKST PRIzNANJA NACIONALNOG IDENTITETA
Popis stanovništva 1953. imao je rubriku “opredijeljen” (tu su se muslimani
mogli izjasniti kao Srbi, Hrvati, albanci i slično), a muslimani “neopredijeljeni”
mogli su da se izjasne kao “jugoslaveni-neopredijeljeni” (ako su
jugoslovenskog etničkog porijekla) i “Nacionalno – neopredijeljeni”, ako nisu
jugoslavenskog etničkog porijekla. Rezultat je bio da je u BiH bilo 891.800
“jugoslavena – neoporedijeljenih”.
Naredni popis, proveden 1961, uveo je među narodnosne oznake rubriku
“Musliman (etnička pripadnost)”, pod kojom su se podrazumijevala samo
lica jugoslavenskog porijekla koja su sebe smatrala Muslimanima u smislu
etničke, a ne vjerske pripadnosti. Prema tome, svi albanci, turci, kao i Srbi,
Hrvati i drugi, koji sebe nisu smatrali u smislu muslimanske etničke pripadnosti,
upisivali su svoju etničku pripadnost kao albanac, Srbin itd. tada je
u BiH evidentirano 842.954 lica koji su se izjasnili kao “Muslimani (etnička
pripadnost)”. uz to, tada je u BiH evidentirano i 275.883 “jugoslavena – nacionalno
neopredijeljena”. S obzirom da se na ranijem popisu iz 1953. najviše
muslimana izjasnilo kao “jugoslaveni – neopredijeljeni” može se zaključiti
kako je i 1961. među “jugoslavenima – nacionalno neopredijeljenim” najviše
bilo muslimana. Vjeruje se kako su na popisu 1961. oni muslimani koji su se
ranije izjašnjavali kao Srbi ili Hrvati, prihvatili socijalističko jugoslovenstvo,
a oni koji su se ranije izjašnjavali kao “neopredijeljeni” sada su se izjasnili kao
“Muslimani – etnička grupa”.
Očito je početkom 1960-ih preovladalo uvjerenje kako su Muslimani poseban
narod, o čemu se već diskutira na šestom plenumu CKSKBiH 1963. i
Četvrtom kongresu SKBiH 1965, da bi se proces zaokružio na Sedamnaestoj
i Dvadesetoj sjednici 1968. godine. tada su oni priznati kao nacija, ali tek
popis stanovništva 1971. otvara im mogućnost da se izjašnjavaju kao “Muslimani
u nacionalnom smislu”.
Valjalo bi malo studioznije pretresti uvjete i širi historijski kontekst u kojemu
je došlo do priznanja nacionalnog identiteta Bošnjaka početkom 1968, te
prostudirati otkuda komunistima ta ideja da sredinom 1960-ih godina snažno
rade na jačanju pojedinih nacionalnih ideniteta?
u traganju za odgovorima na ova pitanja treba imati u vidu nekoliko činjenica.
Prije svega, šezdesete godine 20. stoljeća su doba kada stasava generacija
političara rođena nakon Drugog svjetskog rata i kada se dešavaju velike po-
RASPRAVE O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA 61