RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
60<br />
Husnija Kamberović<br />
Dalji korak u priznanju muslimanske nacije učinjen je ustavom BiH 1963,<br />
kada su u preambuli ustava Muslimani bili stavljeni ravnopravno sa Srbima i<br />
Hrvatima. No, oni tada nisu izričito navedeni kao nacija.<br />
Općenito, mogli bismo ka<strong>za</strong>ti kako je razdoblje od 1961. do 1963. bilo<br />
pripremno doba <strong>za</strong> priznanje muslimanske nacije, a provedba odluke na jugoslavenskoj<br />
razini provedena je u razdoblju od 1966. do 1968. godine. Neki dovode<br />
u vezu priznanje muslimanske nacije i pad aleksandra Rankovića 1966.<br />
godine. Sigurno je da tu postoji ve<strong>za</strong>, ali više na općoj nego na konkretnoj<br />
razini (koja bi glasila da je Ranković izravno sprječavao priznanje muslimanske<br />
nacije), kao što smo vidjeli, pojedini muslimanski intelektualci su i prije<br />
Rankovićeva pada iznosili dokaze o muslimanskom <strong>nacionalnom</strong> <strong>identitetu</strong>.<br />
Oni su pri tome izbjegavali otvorenu artikulaciju <strong>za</strong>htjeva <strong>za</strong> posebnom muslimanskom<br />
nacijom, ali su to navodili posredno, povijesno ih uspoređujući<br />
sa ostale dvije nacije. atif Purivatra, u to vrijeme predsjednik Komisije <strong>za</strong><br />
međunacionalne odnose SSRN, odlučujuće je utjecao da ovaj povijesni <strong>za</strong>htjev<br />
učini politički “uglađenim” unutar tadašnje vladajuće političke elite. (V.<br />
Höpken, 1990)<br />
Mada smo, slijedeći ideju njemačkog historičara Wolfganga Höpkena,<br />
konstatirali kako je tek doba od 1961. pripremno doba <strong>za</strong> priznanje muslimanske<br />
nacije, valja ipak imati u vidu da je ideja o njihovom <strong>nacionalnom</strong><br />
priznanju među komunističkom elitom nešto starija. Neki navode i jedan dio<br />
titova govora na Drugom plenumu CKSKj 19. 11. 1959. u kojemu je on kritizirao<br />
pretjerano naglašavanje nacionalnog i vjerskog identiteta (npr. prilikom<br />
popunjavanja formulara <strong>za</strong> pasoš ili nekim drugim formularima <strong>za</strong> miliciju i<br />
slično): “Ovo sam pomenuo uzgred, da bih poka<strong>za</strong>o da i one stvari u vezi sa<br />
nacionalnošću muslimana treba postepeno likvidirati. ljude treba pustiti, pa<br />
neka, ako hoće, budu nacionalno neopredeljeni građani jugoslavije. Neka taj<br />
čovek bude Bosanac, Hercegovac. Vani vas i ne zovu drukčije nego Bosanci,<br />
pa bio to musliman, Srbin ili Hrvat”.<br />
Ovo pitanje je u vezi sa ranijim problemom nacionalnog opredjeljivanja<br />
Muslimana. Prema popisu stanovništva 1948. postojala je rubrika “neopredijeljen”,<br />
te opredijeljen kao: Srbin-musliman, Hrvat-musliman itd. Rezultat<br />
popisa je poka<strong>za</strong>o da je u BiH bilo 71.991 Srbin-musliman, 25.295 Hrvatmusliman,<br />
te 778.403 neopredijeljenih.<br />
<strong>RASPRAVE</strong> O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA
Change language