RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo

Isticalo se i da je autoindustrija, kao propulzivna industrijska grana, smještena
u Srbiju (Kragujevac), da se vrlo malo ili nimalo ulagalo u razvoj jadranskih
luka, da je za jNa radilo vrlo malo hrvatskih poduzeća.
Ekonomist Marko Veselica (1936) tvrdio je da je u razdoblju od 1960. do
1970. Hrvatska u novim investicijama sudjelovala s 11%, a u stvaranju jugoslavenskog
bruto nacionalnog proizvoda s oko 27%. Istodobno je Srbija, prema
Veselici, sudjelovala u stvaranju BNP-a sa 33%, a u novim investicijama
s više od 60%. jedan od najžešćih pobornika teze o iskorištavanju Hrvatske
bio je šime Đodan (1927-2007) koji je dokazivao da centralizam i navodna
solidarnost idu na korist Srbije. Osim njih dvojice, o tim su temama pisali
i ekonomisti Vladimir Veselica (1938) i Hrvoje šošić (1928). za racionalne
promatrače svoje su argumentirane analize doveli u sumnju tvrdnjama da bi
samostalna Hrvatska za 10 do 15 godina mogla dostići razinu švicarske i
švedske. 38
Nema sumnje da je želju za uspostavom “čistih računa” bilo vrlo teško
realizirati. O tome je još 1964. godine u jednom užem krugu govorio Vladimir
Bakarić – tvrdeći da se sada u jugoslaviji sukobi vode oko toga “tko koga
pljačka, tko kome daje rezultate svoga rada”, pa zaključuje da je “vrlo teško
reći tko je u pravu” – “Srbi, koji kažu Hrvatima i Slovencima: ‘Vi imate visoku
akumulaciju jer jedete našu jeftinu hranu pa ste mogli više akumulirati, zbog
čega smo mi oštećeni, i tu odštetu treba na neki način platiti većim udjelom u
investicijama!’ – ili Hrvati i Slovenci, koji Srbima uzvraćaju: ‘Mi radimo, a rezultati
našeg rada idu k vama u vidu investicija, koje vi neracionalno ulažete!’”
Bakarić je zaključio kako “istine ima i u jednom i u drugom te kad bih išao na
to tko je koga prevario, doista je to teško reći”. 39
Sociolog i političar Stipe šuvar je poslije propasti Hrvatskog proljeća dokazivao
kako teze o iskorištavanju Hrvatske nisu bile točne. Odbacio je ocjene,
tako prisutne u prethodnim godinama, da je savezna država favorizirala
Srbiju i nerazvijene republike. tvrdio je da ekonomske analize pokazuju kako
su se sve republike približno podjednako razvijale ako se govori o cjeloku-
38 Dabčević-Kučar, ‘71 hrvatski snovi i stvarnost, 272, 273; š. Đodan, Yugo-tragedija, zagreb,
1990, 88; š. Đodan, Hrvatsko pitanje, zagreb, 1991, 225; Radelić, Hrvatska u Jugoslaviji
1945.-1991., 412-423, 443-444; Bilandžić, Hrvatska moderna povijest, 555, 617.
39 D. Hudelist, Tuđman: biografija, zagreb 2004, 314.
54
Ivo Goldstein
RASPRAVE O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA