RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo

JUGOSLAVIJA U ŠEzDESETIM GODINAMA 20. STOLJEĆA – DILEME I RIJEŠENJA...
saveznim administrativnim tijelima 66,6%. Položaj bosanskohercegovačkih
Hrvata bio je još nepovoljniji: u višem rukovodnom kadru MuP-a BiH između
1945. i 1966. godine bilo je čak 87,1% Srba, a samo 9,9% Muslimana
i 2,7% Hrvata. u Službi državne sigurnosti u toj republici bilo je u čitavom
socijalističkom razdoblju zaposleno 66,6% Srba, a samo 23,6% Muslimana
i 9,3% Hrvata (Hrvata je u BiH po popisu stanovništva 1948. godine bilo
23,9%, a 1981. godine 18,4%). 35
Neravnopravnost Hrvatske osobito se očitovala, tvrdili su sudionici Hrvatskoga
proljeća, u ekonomskoj sferi. Već na spomenutom savjetovanju u CK
SKH u svibnju 1968. raspravljalo se o nekima od tih teza. Sljedećih mjeseci i
godina u hrvatskoj se javnosti uglavnom afirmiralo mišljenje da je, primjerice,
nepravedna odredba po kojoj izvoznici, a oni su pretežno imali sjedište u sjeverozapadnim
republikama, u Narodnoj banci jugoslavije moraju deponirati
visok postotak utrženih deviza te da obeshrabruje izvoz. tvrdilo se i da je
nepravedno što od deviza koje hrvatski radnici na privremenom radu u inozemstvu
šalju kućama veći dio odlazi u Beograd (izračunato je da od približno
milijardu dolara koje su 1969. radnici poslali kući, u Hrvatsku stigla tek petina,
a ostatak je stizao u dinarima). Mnoga su glasila diljem Hrvatske tražila
da “iz naše sredine nestane nepravedne podjele dobara, unutar koje najmanje
ima onaj tko ta dobra i stvara”. 36
unatoč velikom doprinosu u turizmu i deviznim doznakama, Hrvatska
se nije mogla koristiti svojim rezultatima, već je pokrivala slabosti drugih.
Nije dvojbeno da je Hrvatska zbog slanja deviza u Beograd, otkuda su stizali
dinari, bila na šteti. 37 Stoga se tražila promjena deviznog režima (pa su i zbog
toga studenti 1971. krenuli u štrajk).
35 Enciklopedija Jugoslavij,e 2, zagreb 1956, 35; Veliki geografski atlas Jugoslavije, ur. I. Bertić,
zagreb 1987, 229; M. abazović, Kadrovski rat za BiH (1945-1991), Sarajevo, 1999, 144-145;
Radelić, Hrvatska u Jugoslaviji 1945.-1991., 396, 402.
36 Svjetlo, mjesečnik za društvena pitanja, nauku, kulturu i umjetnost, Karlovac, 1971, VI/1,
str. 3.
37 Problem je bio da je deviza bilo premalo, pa se nisu mogle kupiti na slobodnom tržištu,
već uz određenu maržu (“šticung”).
RASPRAVE O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA 53