RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo

proljeću javljalo samo sporadično i na marginama. Osim toga, nasilnički postupci
bili su rijetki i zapravo marginalni – na zagrebačkom Sveučilištu skupina
radikalnih studenata vojničkim je remenima premlatila dvojicu drugih
studenata, a jedan student, inače pristaša Praxisa, razbio je kamenjem prozore
na zgradi Sveučilišta. 32
u svibnju 1968. održano je u CK SKH u zagrebu savjetovanje općinskih
sekretara na kojem je vodstvo SKH pokrenulo mobilizaciju javnog mnijenja,
tražeći podršku svojim političkim i ekonomskim zahtjevima. Smatrali
su da se pojedine jugoslavenske sredine neravnomjerno razvijaju, da se zarada
među republikama prelijeva. Mika tripalo je postavio pitanje “čistih računa”.
Raspravljalo se i o ulozi države u gospodarstvu i problemima funkcioniranja
tržišta. Postavljen je i zahtjev da se ukinu savezni investicijski fondovi i da
se federacija gospodarski razvlasti. ubrzo je održana sjednica Predsjedništva
SKj na kojoj su se stavovi sukobili. Hrvatsko vodstvo, na čiju su stranu stali
i Vladimir Bakarić i jakov Blažević, tvrdili su da su ti prijedlozi usklađeni sa
zahtjevima za već dogovorenu reformu. tito je tada pristao uz hrvatske stavove,
smatrajući da unitarizam potkopava nacionalnu ravnopravnost, a time i
temelje jugoslavije. 33
Pitanje nacionalne ravnopravnosti smatralo se jednom od najvažnijih
tema Hrvatskog proljeća. Prema mišljenju mnogih, Hrvati i Hrvatska bili su
na razne načine neravnopravni u federaciji – podzastupljeni u jNa (u oficirskom
kadru bilo je gotovo 70% Srba i Crnogoraca iako su te dvije nacije činile
jedva 40% stanovništva. Važno je bilo i da je Srba bilo 150% više u odnosu na
Hrvate) 34 te u saveznim institucijama – iako je Hrvata tada bilo 22% u državi,
na rukovodećim položajima u saveznim administrativnim tijelima bilo ih je
19,1%, a ukupno, među zaposlenima samo 8,9%. Istovremeno je Crnogoraca u
stanovništvu bilo 2,5%, a rukovodilaca u saveznim administrativnim tijelima
bilo je 15,1%. udio Srba u stanovništvu bio je 39,7%, a među zaposlenima u
32 Supek, Krivovjernik na ljevici, 185.
33 Dabčević-Kučar, ‘71 hrvatski snovi i stvarnost, 89; Bilandžić, Hrvatska moderna povijest,
524; I. Banac, Raspad Jugoslavije, zagreb 2001, 30; Radelić, Hrvatska u Jugoslaviji 1945.-
1991., 381.
34 Detaljnije o tome I. Goldstein, Hrvatska povijest 1918-2008, zagreb 2008. (poglavlje 78.
JNA: od oslobodilačke do zločinačke vojske)
52
Ivo Goldstein
RASPRAVE O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA